Pristup informacijama snažan alat za demokratsku kontrolu vlasti

Digitalna pristupačnost jedno je od ključnih pitanja savremenog društva i osnovni preduslov za puno učešće osoba sa invaliditetom u javnom životu. To je između ostalog zaključeno na konferenciji “Pristupačne informacije – Jednake mogućnosti” koju je organizovao Savez slijepih Crne Gore.

Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović naglasio je da pristupačnost elektronskih sadržaja ne znači samo izradu digitalno pristupačnih platformi.

„Platforma gov.me jeste jedna od najpristupačnijih u regionu, ali naš monitoring je pokazao da se često pojavljuju nepristupačni elementi koji obesmišljavaju pristupačnost cijelog sistema“, rekao je Macanović.

On je podsjetio da je Savez slijepih Crne Gore u okviru projekta koji je podržalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, organizovao pet radionica za administratore u institucijama, kako bi se unaprijedilo razumijevanje značaja pristupačnosti i omogućio jednak pristup informacijama.

„Nažalost, odziv institucija nije bio na zadovoljavajućem nivou, što pokazuje da se pristup informacijama osoba sa invaliditetom i dalje zanemaruje. To, međutim, nije stvar izbora, već obaveza koju propisuje Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom“, istakao je on.

Nakon obuka namijenjenih predstavnicima institucija, Savez je pristupio edukaciji samih osoba sa invaliditetom, jer je, kako je naglasio Macanović, „važno da i oni sami imaju znanja i vještine kako bi mogli koristiti moderne tehnologije i ostvarivati svoja prava“.

Anđelka Kljajević, viša savjetnica u Direktoratu za zaštitu i jednakost lica s invaliditetom Ministarstva ljudskih i manjinskih prava ocijenila je da je tema pristupačnih informacija zapravo suštinsko pitanje ljudskih prava.

„Pravo na informisanost predstavlja osnovu za puno učešće u društvenom životu. Kada pristup informacijama nije jednak, tada nastaje diskriminacija. Zato stavljamo akcenat na zaštitu od diskriminacije i jednakost u društvu u kojem niko ne smije biti isključen“, kazala je ona.

Kljajević je dodala da „pristupačne informacije i javne usluge koje su razumljive svima predstavljaju važan korak ka jednakosti“, jer omogućavaju svakome da učestvuje u procesu odlučivanja. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, kako je poručila, nastaviće da podržava inicijative koje doprinose smanjenju društvenih nejednakosti i jačanju jednakih šansi za sve.

Šefica Odsjeka za dijeljene sisteme Ministarstva javne uprave, Milena Nikčević u svom izlaganju je istakla da u javnoj upravi u Crnoj Gori u velikoj mjeri i dalje postoji hibridni način rada.

“Jedan dio rada se vrši u fizičkom obliku sa dokumentima koja se štampaju, potpisuju, pečatiraju, dok manji broj dokumenata su dokumenta koja se rade isključivo u elektronskom obliku i potpisuju digitalnim potpisom. Posljednje godine u organu javne uprave je uveden jedan novi sistem za elektronsko upravljanje dokumentima. Nadamo se i vjerujemo da će taj sistem doprinijeti poboljšanju situacije u ovoj oblasti zato što on omogućava potpuno elektronsko kretanje dokumenata između ministarstva i generalnog sekretarijata Vlade. Osigurati pristupačnost dokumenata je jedan kontinuirani proces koji zahtijeva stalno angažovanje našeg tima, ne samo za implementaciju projekta sistema za elektronsku razmjenu dokumenata, već i tima koji se bavi podrškom sajtu Vlade,”  kazala je Nikčević.

Nikčević napominje da su najveći izazov stalne izmjene službenika koji rade na ovim poslovima. Skrenula je pažnju i na probleme koje su uočili kroz analizu koju je Ministarstvo javne uprave sprovelo u saradnji sa UNDP-em.

“Dokumenta koja se tiču rješenja ugovora i zaključaka sa sjednica Vlade su u velikom dijelu bila nepristupačna, za razliku od standardnih dokumenata kao što su zakoni, uredbe, pravilnici koji imaju veći nivo pristupačnosti,” dodala je šefica Odsjeka za dijeljene sisteme.

Ekspert u oblasti zaštite ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama Radenko Lacmanović ocijenio je da je slobodan pristup informacijama, jedan od snažnih alata za demokratsku kontrolu vlasti, bilo da se radi o osobama sa invaliditetom ili o onima koji to nisu.

“Što više znamo o onima koji za naš račun obavljaju povjerljive poslove od strane države, to ćemo slobodnije i promišljenije donositi odluke u različitim životnim situacijama. Mi, osobe sa invaliditetom smo građani koji imamo pravo da biramo, ali i rijetko da budemo birani, ali vjerujemo da će doći i takvo vrijeme," naveo je Lacmanović.

On je ukazao na to da mnogi pristup informacijama doživljavaju kao teret, a ne kao obavezu, te organi kojima se obraćaju, često odugovlače sa odgovorima koji se od njih traže. Lacmanović upozorava da u takvim situacijama sporovi često vode i do Vrhovnog suda.

“Ovaj način koji promoviše i aktuelni, a posebno se nadam novi zakon o SPI, na kojem sam dominantno radio, vjerujem da će doprinijeti tome da ljudi shvate koji su zaposleni u državnoj upravi i da je ovo za njih sjajna prilika da ih podstakne na kvalitetniji rad i maksimalnu ažurnost. Zaposleni koji rade na određenim pitanjima u organima državne uprave, znaju da će te informacije na kojima rade biti lakše dostupne građanima i oni će imati veći osjećaj odgovornosti za ono što rade i imaćemo obostranu korist”, zaključio je Lacmanović. 

Referent za međunarodne odnose u Savezu slijepih Srbije Goran Pećanac je kazao da je dosta čuo o pristupačnosti informacija državnih organa i ministarstva, ali da bi volio čuti više o pristupačnosti javnih servisa.

"Savez slijepih Srbije radi sve na dostupnosti informacija, pa čak nas i zovu, počevši od ministarstava kulture, rada, stalno nam sugerišu da testiramo njihove sajtove i govorimo šta nije dostupno. Tako smo na sajtu javne uprave Republike Srbije prilikom registracije shvatili da nije bilo dostupna opcija upload, to treba da naprave. Uvijek govorim da dostupnost sajta nije proces koji se završava, već je riječ o kontinuiranom procesu", rekao je Pećanac.

Direktor Udruženja slijepih Kantona Sarajevo Fikret Zuko kaže da imaju dugogodišnje iskustvo u zaštiti i unapređenju prava slijepih.

"Ako uzmete dokumente iz 1948. godine i dokumente koje sad pišemo, skoro su isti. Zašto to pričam? Zato što imamo projektni princip gdje nam stalno traže neke inovacije. Uvijek se borimo da ljudi shvate da nema tu inovacija u pristupima, već u tehnologijama. Nama treba ono što je prihvatljivo i moderno da bi se uključili ravnopravno u sve segmente društvenog života. Baš zbog toga, mi smo razvili drugačiji koncept stvaranja uslova za pristup i informacijama i objektima itd. Prvo smo išli od slijepe osobe, šta ona može, šta ona hoće, šta joj treba da bi uopšte mogla funkcionisati", rekao je Zuko. 

Obuka o pristupačnosti informacija

Učesnica obuke o pristupu informacijama za osobe sa invaliditetom Milojka Tmušić i jedan od administratora portala gov.me, Slobodan Šaković, saglasni su da je obuka bila veoma korisna, ne samo sa aspekta pristupačnosti sajtovima, već i sa aspekta poštovanja ljudskih prava.

„Često kršimo prava drugih i ne vodimo dovoljno računa jedni o drugima, kao da je lako gaziti kroz život. Saznao sam mnogo o ljudima, ali i o sebi“, kazao je Šaković.

Milojka Tmušić, osoba oštećenog vida i učesnica treninga, istakla je značaj praktičnih znanja koja je stekla tokom obuka.

„Razgovarali smo o pristupačnosti informacija i sajtova za osobe sa oštećenim vidom. Iako svakodnevno koristim računar i telefon, bilo je korisno saznati o svim mogućnostima koje nudi platforma gov.me i elektronske usluge koje su nam dostupne. Predavači su na jednostavan način objasnili kako sve to funkcioniše, što mi je bilo veoma dragocjeno“, navela je Tmušić.

Konferencija “Pristupačne informacije – Jednake mogućnosti” je bila prilika da se ukaže na probleme koji i dalje postoje kada je u pitanju pristupačnost informacija, da se uspostavi direktna komunikacija između OSI i različitih društvenih aktera, te da se donosiocima odluka pošalju značajne poruke na temu pristupačnosti.

“Pristupačnost informacija nije pitanje humanosti, empatije i nije nešto što je opcija ili izbor. Pristupačnost informacija je obaveza koju je ovo društvo prihvatilo i ratifikacijom Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, ali i usvajanjem i donošenjem Zakona o elektronskoj upravi i Pravilnikom o standardima pristupačnosti kao podzakonskog akta koji se neposredno odnosi na ovu temu.

Pristupačnost informacija nije trošak. Trošak je kada ne primjenjujete Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom, te nije riječ samo o finansijskom trošku već o nečemu što umanjuje demokratičnost društva, što umanjuje efikasnost javne uprave. Pristupačnost informacija bi morala biti snažna investicija u inkluzivnije društvo, efikasniju i transparentniju javnu upravu. Nadam se da će pristupačnost informacija biti jedan od kriterijuma na osnovu kojeg će Vlada Crne Gore i sve institucije sistema u narednom periodu mjeriti svoju efikasnost, te da ćemo tako dobiti veću uključenost OSI, jer kada su OSI uključene one su aktivne, društveno prisutne i onda dolazimo do situacije da ovo društvo koristi jedan ogroman ljudski kapital koji se nalazi u grupi OSI.

Da biste iskoristili taj kapital osobama sa invaliditetom trebate dati jednake startne pozicije i jednake šanse, te ćete vidjeti koliko ovo društvo zapravo ima benefita od osoba sa invaliditetom,” poručio je izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović.