Samo četvrtina rijeka u Crnoj Gori dobrog kvaliteta

Stanje riječnih eko-sistema u Crnoj Gori ostaje zabrinjavajuće, jer svega 23 odsto mjernih mjesta na rijekama ima zadovoljavajući kvalitet vode, dok su ključni problemi dugogodišnja neprimjena zakona i ispuštanje netretiranih komunalnih otpadnih voda. Iako novi zakon o zaštiti prirode predstavlja važan normativni iskorak, stvarni efekti zavisiće isključivo od njegove dosljedne primjene i izgradnje neophodne infrastrukture, ocijenila je za Pobjedu izvršna direktorica NVO Green Home Azra Vuković.

Ona ističe da usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa konceptom Natura 2000 i standardima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) jeste značajan korak naprijed, ali upozorava da se u Crnoj Gori i dalje prečesto dešava da se dobri zakoni ne sprovode u praksi.

- Proces izrade Zakona o zaštiti prirode trajao je oko pet godina, uz brojne promjene na rukovodećim pozicijama u resornom ministarstvu. Kao predstavnica civilnog sektora bila sam članica radne grupe, ali je ona u jednom trenutku rasformirana, nakon čega nijesam imala uvid u dalji tok izrade niti u verzije zakona koje su bile u opticaju. Bez uvida u rješenje koje je upućeno Evropskoj komisiji mogu govoriti samo načelno, ali je jasno da se radi o ključnom propisu za zaštitu prirode u Crnoj Gori - kazala je Vuković.

Prema njenim riječima, civilni sektor ima značajan potencijal da doprinese kvalitetu zakonskih rješenja i njihovoj implementaciji, zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu i radu na terenu, ali taj potencijal do sada nije dovoljno iskorišćen.

Poseban izazov vidi u uspostavljanju upravljača zaštićenih područja, naročito onih koja obuhvataju teritorije više opština.

- Na tim područjima ranije su postojali višegodišnji zastoji u upravljanju i sprovođenju mjera zaštite, što je ostavljalo prostor za devastaciju i nelegalne aktivnosti - navela je Vuković.

Natura 2000 – veliki izazov

U kontekstu evropskih integracija i Poglavlja 27, Vuković naglašava da je od presudne važnosti formalno uspostavljanje Natura 2000 mreže.

- Teritorija Crne Gore je u velikoj mjeri mapirana, ali predstoji obiman posao definisanja konkretnih područja, modela upravljanja, granica i operativnih zona, kao i obezbjeđivanja sredstava za njihovo funkcionisanje - rekla je ona.

Komentarišući ugroženost biljne i životinjske flore u rijekama, Vuković upozorava da u Crnoj Gori postoji više praksi koje direktno narušavaju riječne eko-sisteme: nelegalna eksploatacija šljunka, ispuštanje netretiranih otpadnih voda, nelegalna gradnja na obalama, izgradnja malih hidroelektrana, krivolov i uništavanje staništa.

- Većina ovih aktivnosti je zakonom zabranjena, ali problem leži u neprimjeni i nedovoljnoj kontroli. Dio odgovornosti postoji i u normativnom okviru, kroz neusklađenost zaštite prirode sa prostornim planiranjem, nedovoljno precizne procedure procjene uticaja na životnu sredinu i standarde monitoringa biodiverziteta. Ipak, ključni problem ostaje sprovođenje postojećih propisa - naglasila je Vuković.

Kvalitetna voda rijetkost

Kvalitet voda u Crnoj Gori prati Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju kroz redovna mjerenja.

- Prema Izvještaju o stanju kvaliteta voda za 2024. godinu, stanje na više rijeka zahtijeva ozbiljnu pažnju - posebno na Bojani, Morači, Zeti, Tari, Ibru i Ćehotini. Od 30 ispitivanih lokaliteta, samo sedam ima zahtijevani kvalitet voda. Na 18 lokaliteta zabilježen je umjeren status, dok je loš status registrovan na Morači i Zeti, a veoma loš na Bojani i Ćehotini - kazala je Vuković.

Ona podsjeća da Crna Gora, kao buduća članica Evropske unije, mora da postigne i održava dobar kvalitet voda u svojim vodotocima.

- Da bi se to postiglo, neophodno je smanjiti izvore zagađenja. U Crnoj Gori najznačajniji izvor su neprečišćene komunalne otpadne vode. Moramo uspostaviti sisteme za prečišćavanje u svim aglomeracijama u kojima oni do sada nijesu izgrađeni - istakla je ona.

Inspekcije ograničenog dometa

Vuković upozorava da Ekološka inspekcija može imati važnu ulogu, ali samo uz jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta, dosljednu primjenu kaznenih mjera i bolju koordinaciju institucija.

- Bez sistemskog pristupa koji podrazumijeva infrastrukturu, planiranje i kontrolu, napredak će biti ograničen - kazala je Vuković.

Ministarstvo: sve će biti bolje

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić saopštio je da je novi zakon o zaštiti prirode pripremljen i usaglašen nakon konsultacija sa relevantnim institucijama i dostavljen Evropskoj komisiji.

Prema njegovim riječima, zakon donosi značajno unapređenje transparentnosti kroz obavezu organizovanja tri javne rasprave, preciznije uređuje postupak proglašavanja zaštićenih područja i jača ulogu lokalnih samouprava, koje će imati jasnije nadležnosti u proglašavanju, upravljanju i finansiranju zaštićenih prirodnih dobara od lokalnog značaja.

Ministar je naveo i da se uvode obavezni lokalni akcioni planovi za biodiverzitet, kao i petogodišnji planovi upravljanja, uz obavezu izrade godišnjih izvještaja o stanju prirode.