Šćepanović: Kultura, umjetnost i aktivizam ključni za stvarne društvene promjene

Društvena polarizacija, nepovjerenje u institucije i izražena  socijalna distanca mladih prema pojedinim društvenim kategorijama  zahtijevaju koordinisan, dugoročan i sistemski odgovor svih relevantnih aktera.

To je poručeno je sa panel diskusije „Mladi u kontekstu društvene polarizacije – mogućnosti i izazovi za sistemski odgovor“, koju je organizovao Forum MNE.

Martina Markolović iz Akcije za ljudska prava ocijenila je rezultate istraživanja „Društvene vrijednosti i otpornost mladih na polarizaciju u društvu, ekstremna i radikalna ponašanja“, koje je sproveo Forum MNE, kao alarmantne i otrežnjujuće.

- Ovi podaci moraju biti signal za sve nas da se zapitamo gdje i kako kao društvo griješimo - poručila je Markolović, ističući posebno izraženu distancu mladih prema LGBTIQ osobama, nedostatak empatije i osjećaj mladih da su istovremeno žrtve.

Ona je naglasila da netrpeljivost i manjak tolerancije proizilaze iz predrasuda, stereotipa, nedovoljne informisanosti i nepoznavanja ljudskih prava, te da je neophodno o ovim temama početi razmišljati već u najranijem uzrastu.

- Moramo ranije i sistematičnije raditi na edukaciji djece o osnovnim ljudskim pravima u 21. vijeku - kazala je Markolović

Viša savjetnica u Kancelariji za mlade i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada Podgorica Ksenija Borilović istakla je da je tokom procesa kandidature Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih prepoznata potreba da svi akteri djeluju sinhronizovano. 

 - Istraživanja i kontinuirana komunikacija sa mladima pokazali su da je nepovjerenje ključni problem koji često nije vidljiv na površini. Aplikaciju smo zasnovali na pretpostavci da Podgorica kao prijestonica mladih nije grad bez izazova, već grad koji prepoznaje izazove i zajedno sa civilnim sektorom i mladima gradi kapacitete da ih prevaziđe - kazala je Borilović.

Ona je naglasila da su prvi koraci bili široki konsultativni procesi i dijalozi sa mladima, vođeni ne samo od strane institucija, već i samih mladih. 

- Otvorili smo teme polarizacije, podjela i nepovjerenja u institucije, jer su kritički stavovi mladih ključni ako želimo da kreiramo politike koje će zaista odgovoriti na ove izazove. Ovi procesi nijesu riješili sve probleme, ali su dali snažan zamah njihovom rješavanju kroz neformalno obrazovanje, građansko obrazovanje, medijsku pismenost i otvaranje prostora namijenjenih mladima - poručila je Borilović.

Una Vukotić iz RYCO-a istakla je da istraživanja ukazuju na zabrinjavajuću nepripremljenost mladih za dijalog, ali i na duboko ukorijenjene predrasude koje su posljedica nasljeđa sukoba devedesetih godina i prenose se generacijama.

- Regionalna kancelarija je osnovana upravo da odgovori na ove izazove. Mladima pružamo priliku da kroz lična iskustva, putovanja i susrete sa vršnjacima iz regiona sami formiraju stavove - kazala je Vukotić.

Prema njenim riječima, lična iskustva i direktni kontakti predstavljaju „zdrav početak“ koji kasnije teško mogu poljuljati predrasude i negativni narativi. 

Ona je upozorila i na izraženu skepsu mladih da su pozitivne promjene moguće, naglašavajući odgovornost svih društvenih aktera da njeguju demokratske vrijednosti, toleranciju i odgovoran pristup sadržajima koji se plasiraju putem društvenih mreža.

Omladinska aktivistkinja Andrijana Radović istakla je da pitanja mladih nijesu odgovornost jedne institucije, već cijelog društva, uključujući i medije.

- Teme mladih nijesu u fokusu, jer se često smatraju neatraktivnim, što je posljedica medijskog okruženja u kojem živimo - kazala je Radović, upozoravajući na negativne uzore koje mediji često promovišu.

Ona je naglasila da sistem snosi najveću odgovornost jer mladima nije pružio dovoljno alata za razvoj kritičkog mišljenja.

- Nijesmo ih naučili kako da se odnose prema štetnim sadržajima na društvenim mrežama i kako da ih učine nevažnim - zaključila je Radović.

Tokom diskusije „Mladi o društvenoj polarizaciji - Ko i na koji način oblikuje njihove stavove i vrijednosti?“ u kojoj su učestvovali mladi ljudi različitih profila, zaključeno je da se stavovi i vrijednosti mladih danas oblikuju u složenom okruženju u kojem porodica, obrazovni sistem, institucije i digitalni prostor imaju jednaku odgovornost, a volonterski rad i neformalno obrazovanje su odlični alati za snaženje mladih koji su sistemu nevidljivi i isključeni iz procesa odlučivanja.

Građanska aktivistkinja Jasmina Bigović ukazala je na snažan uticaj okruženja i digitalnih sadržaja na formiranje vrijednosti mladih.

- Mladi su danas stalno izloženi informacijama, ali kvalitet tog sadržaja često je problematičan, što zahtijeva ozbiljan razgovor i uključivanje odraslih - rekla je Bigović.

Ona je naglasila da se odgovornost ne može prebaciti isključivo na mlade, već da ključnu ulogu imaju porodica, škola i šira zajednica, posebno kroz građansko i neformalno obrazovanje.

Bigović je upozorila i na gubitak autoriteta obrazovnih institucija, kao i na rastući uticaj radikalnih sadržaja na društvenim mrežama, naročito među dječacima.

Ukazala je na važnost volontiranja i neformalnog obrazovanja, kao prostora u kojem mladi razvijaju osjećaj odgovornosti, pripadnosti i kritičkog mišljenja.

- Mladi ne smiju posmatrati kao neiskusni, već kao resurs društva - zaključila je Bigović.

Milena Šćepanović iz ADP ZID, posvećena razvoju politika za mlade, ocijenila je da izbor uzora mladih jasno pokazuje vrijednosti zajednice u kojoj odrastaju. 

- Kultura, umjetnost i aktivizam imaju snažan potencijal da oblikuju pozitivne društvene obrasce, ali samo ako postoje realne aktivnosti, a ne samo formalne strategije - rekla je Šćepanović.

Ona je ukazala na jaz između kvalitetnih politika i njihove slabe realizacije, naglašavajući da se "mladi rijetko konsultuju u procesima donošenja odluka koje ih se direktno tiču".

Šćepanović je rekla " da volontiranje daje prostor tihim i povučenim mladima da razviju vještine, samopouzdanje i osjećaj pripadnosti".

Posebno je naglasila da su mladi danas gotovo potpuno izgubili povjerenje u političke aktere, koji ih se, kako je rekla, često sjete samo u predizbornim periodima, što dodatno doprinosi osjećaju nevidljivosti i pasivnosti mladih u javnom prostoru.

Nađa Stojanović iz NVO Master poručila je da mladi nijesu neiskreni niti nezainteresovani, već da često nemaju institucije koje ih zaista slušaju. 

- Mladi imaju jasno formirane stavove i žele da se bave važnim društvenim pitanjima, ali im se rijetko pruža prilika da budu ravnopravni sagovornici - rekla je Stojanović.

Ona je naglasila da se povjerenje mladih u institucije može vratiti jedino kroz otvoren dijalog i izgradnju odnosa zasnovanog na poštovanju, posebno u obrazovnom sistemu. 

- Snažan i povjerljiv odnos između mladih i obrazovnih institucija  predstavlja jedan od ključnih temelja za aktivnije učešće mladih u društvu".

Ajša Đečević iz Foruma MNE ocijenila je da nalazi istraživanja ne donose iznenađenja, već potvrđuju dugogodišnju stagnaciju u odnosu društva prema mladima.

- Poražavajuće je to što se u posljednjih deset godina suštinski malo toga promijenilo kada je riječ o položaju mladih - rekla je Đečević.

Ipak, ona je istakla kao ohrabrujuće to što mladi i dalje najveći uticaj prepoznaju u porodici i bliskom okruženju, što predstavlja važan potencijal za prevenciju i zaštitu. 

Đečević je kazala da " odgovornost leži i na odraslima, kao i na obrazovnom sistemu, koji mora pružiti prostor za građansko obrazovanje i aktivno učešće mladih".

Zaključila je da mladi moraju biti prepoznati kao nosioci promjena, uz jasnu poruku da je neophodan kontinuiran dijalog sa institucijama, veća valorizacija uspješnih mladih ljudi i jačanje neformalnog obrazovanja, naročito u manjim i lokalnim sredinama.

Događaj je organizovan u okviru projekta "(De)polarizovani mladi u Crnoj Gori" koji Forum MNE  sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije.