Simić: Natalitet u Crnoj Gori u padu, potrebno uspostaviti registre i konzilijum za prezervaciju fertilnosti

Natalitet užasno pada i potrebno je odraditi osnovne mjere koje će pomoći da održimo populaciju, kazala je mr sci. dr Tatjana Motrenko Simić, osnivač Centra za humanu reprodukciju na 20. Kongresu Mediteranskog udruženja za reproduktivnu medicinu (MSRM).

Kongres je uspješno realizovan prošle sedmice u Budvi i okupio je vodeće stručnjake iz oblasti reproduktivnog zdravlja iz Evrope, Mediterana i svijeta. Ovaj prestižni naučni skup, koji je održan pod pokroviteljstvom relevantnih domaćih i međunarodnih institucija, bio je prilika za razmjenu znanja, iskustava i najnovijih istraživačkih dostignuća u oblasti humane reprodukcije, embriologije, ginekologije i srodnih medicinskih disciplina.

- Bilo je bitno da vidimo gdje se region Mediterana, južne Evrope i naravno Crne Gore nalazi po pitanju nataliteta i humane reprodukcije. Postoji akutni problem što natalitet užasno pada i potrebno je odraditi osnovne mjere koje će pomoći da održimo populaciju. Kao država možete djelovati na više načina: preko socio-ekonomskih mjera na zdravu populaciju da bi se više razmnožavala, poboljšanjem uslova liječenja za populaciju koja ima problem sa reprodukcijom da bi nastavili sa reprodukcijom i posljednje, ali ne manje važno, da se zaštite oni koji su se razboljeli od nečeg što može da ugrozi njihovu plodnost time što ćete osigurati prezervaciju fertilnosti, da bi ti ljudi kada prođe bolest mogli da se reprodukuju i tada dobiju djecu. Nažalost, ne znam da li Crna Gora i ima natalitetnu politiku - navela je dr Motrenko Simić. 

Ističe da iako država odvaja novac i pruža dosta prava za određenu skupinu ljudi koji imaju sopstvene ćelije, značajan problem ostaje nemogućnost rada vantjelesne oplodnje sa donacijama za dio populacije koji nema ćelije ili im one nedostaju 

- Zbog nedostatka registara mi još nismo u stanju da radimo vantjelesnu oplodnju sa donacijama ćelija. To je vrlo prosta tehnika koju bi svaki centar za vantjelesnu oplodnju mogao da počne da radi. Pedeset do sto djece više na 7.000 ili 6.000 rođene djece je jako puno. Na godišnjem nivou ima barem 50 - 100 parova koji imaju potrebu za donacijom, a to je barem 50 djece. To nije cifra koju u maloj državi sa malom populacijom možete tek tako da otpišete zato što niste napravili jedan običan registar, jer to je jedna administrativna stvar - pojasnila je Motrenko Simić. 

Ukazala je i na probleme koji se javljaju po pitanju prezervacije fertilnosti ljudi koji se bore sa bolešću koja može da ugrozi njihovu plodnost. 

- Jako mi je žao što ta prezervacija fertilnosti na koju ljudi imaju pravo po zakonu i za koju bi troškove trebao da snosi Fond zdravstva još nije ušla u našu dnevnu politiku. Znamo da imamo veliki skok karcinoma i veoma mladu populaciju koja još uvijek nije reproduktivno ostvarena i koja je djelimično zahvaćena tim problemom, te bi bilo jako lijepo da konačno nakon toliko godina napravimo konzilijum za prezervaciju fertilnosti, te uputimo ljude da sačuvaju svoje jajne ćelije ili spermatozoide, što je jako prosto. Tom prezervacijom ne odlažete previše svoju terapiju čak i kada je karcinom u pitanju – za analize i zamrzavanje sperme potreban je jedan dan, dok je kod žena potrebno dvije nedjelje. Vi ste za te dvije nedjelje nekome spasili budućnost - kazala je Motrenko Simić.

Motrenko Simić posebno ističe važnost edukacije o reproduktivnom zdravlju. 

- Treba da insistiramo na pravilnoj edukaciji o tome kakva je naša sposobnost da se razmnožavamo, jer ljudska rasa nažalost nije previše plodna – životinje imaju oko 90 posto uspješnosti, ljudi manje od 20 posto. Treba da se povežemo sa našom fiziologijom koja nam je nažalost strana u posljednje vrijeme. Treba da napravimo akciju buđenja svijesti o našoj plodnosti. Plodnost žena u 30 godinama putuje nizbrdo i nakon 37. godine jako počinje da propada. Mislim da je vrijeme da se uključimo u osnovne i srednje škole da bismo popričali sa djecom i podigli njihovu svijest o ovom pitanju - kazala je ona.

Doktorica napominje da bi takođe bilo neophodno da se pri Ministarstvu zdravlja uspostavi centralno regulatorno tijelo čiji će predstavnici biti odgovorni za sve što se tiče ćelija i tkiva, te da u okviru toga trebaju da postoje registri. 

- U te registre trebamo upisivati sve ono što mi radimo. Imamo situaciju da mi kao struka tražimo da nas neko kontroliše, umjesto da bude obrnuto. Mi vodimo naše podatke i tačno znamo gdje je koja ćelija, ali je neophodno da imamo registre unutar Ministarstva. Kada ih budemo imali, imaćemo mogućnost uvoza i izvoza ćelija, embriona, tkiva. Zadovoljićemo sve uslove koje Evropa od nas traži, jer to je i jedan od uslova da uđemo u EU. Mi možemo da ignorišemo te stvari, ali se one sa druge strane, vjerujte mi, neće ignorisati, jer odlično znaju na kojem smo nivou. Odgovorne države pokušavaju da zadrže svoju populaciju, jer ako nemate narod, nemate ni s kim da vladate - kazala je Motrenko Simić. 

Motrenko Simić je osnivač Centra za humanu reprodukciju iz Budve koji je proljetos proslavio deset godina postojanja tokom kojih je stručni tim ove zdravstvene ustanove zajedno sa roditeljima – upornim pacijentima, uspio da doprinese rađanju više od 1.000 beba u Crnoj Gori. Ona je i ESHRE inspektor za sertifikaciju centara za IVF i za akreditaciju programa subspecijalizacije u reproduktivnoj medicini, i rukovodi ESHRE sertifikacijskim programima. 

Doktorica ohrabruje mlade ljude da se i sami specijalizuju za plemeniti poziv rada u reproduktivnoj medicini. 

- Mislim da je naš dio struke jedan od najljepših. Ovo je onaj lijep dio medicine gdje ste pobjegli od umiranja i teških bolesti. Po drugi put umirete kada ljudi prestaju da vas se sjećaju, a ja mislim da je ovo jedan od poslova koji vam omogućava da živite i kada vas više ne bude. Nadam se da će biti dovoljno mladih ljudi koji će htjeti da uživaju u ovome. Pozivam mlađe ginekologe koji su zainteresovani za reproduktivno zdravlje da se jave, jer u našem centru ima mjesta za rast. Ovo je jedna grana koja može da se industrijalizuje, čega sam ja veliki protivnik i trudim se da Centar pripada ljekarima, a ne multinacionalnim kompanijama. Mislim da je jako bitno da ljekari vode poslove jer oni ne razmišljaju u smislu profita, već onoga što im je za struku najbolje - poručuje Motrenko Simić.