Stručnjaci „se kunu“ u feromonske klopke, mještani insistiraju na sanitarnoj sječi
Rezultati koje smo postigli samo tokom jedne vegetacione sezone su izuzetni i podijelićemo ih sa kolegama koji ulažu napore u borbi protiv gradacije potkornjaka – saopšteno je Portalu ETV iz Agencije za zaštitu životne sredine, na pitanje da li planiraju da uključe i strane eksperate kako bi spasili četinarsku šumu, prvenstveno u zoni Nacionalnog parka „Prokletije“, koju već nekoliko godina uništava parazit potkornjak.
U Agenciji su veoma zadovoljni postignutim rezultatima, uz konstataciju da nema novih žarišta nakon mjera koje su preduzeli. Objašnjavaju da je utvrđeno da je potkornjak uništio stabla na površini od 91.745.85 metara kvadratnih, te da su takozvane feromonske klopke postavljene u martu na površini od 197.745.45 kvadrata „ulovile“ 14.228.363 jedinki ovog insekta.
Interesantno je i da tvrde da su informacije o „najezdi“ potkornjaka dobili „od strane upravljača (jul 2023)“, ali se ni riječju nijesu osvrnuli na podatke koje je sa institucijama podijelio šumarski inspektor Hakija Jasavić još u aprilu 2022. godine, kada je upozorio na širenje ovog insekta u zoni NP „Prokletije“.
Insekt kriv i za političke nemire
Istakli su da su organizovali više radionica i konsultacija sa stručnjacima iz Francuske, Češke, Njemačke i Švedske.
- Gradacije potkornjaka u Evropi su prisutne više decenija i u posljednjoj deceniji su intenzivirane. Grupa autora (Tomáš Hlásny et al.) je u časopisu Springer Nature link 2021. godine objavila: „Gradacije potkornjaka dostigle su neviđeni nivo u četinarskim šumama na sjevernoj hemisferi i očekuje se da će se dodatno intenzivirati zbog klimatskih promjena. U djelovima Evrope, gradacije potkornjaka i napori da se njima upravlja čak su izazvali društvene nemire i političku nestabilnost. Ti su događaji sve više dovodili u pitanje tradicionalne odgovore na gradacije i naglašavaju potrebu za sveobuhvatnijim okvirom upravljanja“ – odgovorili su iz Agencije.
Obilaskom terena i korišćenjem do sada dostupnih alata, metoda i tehnika za suzbijanje potkornjaka, kako kažu, pripremili su plan za suzbijanje ovog insekta i ističu da u njihovoj nadležnosti nije prikupljanje podataka „o broju stabala i ukupnoj drvnoj masi koja je uništena od strane gradogenih insekata ips typographus i pityogenes chalcographus“, niti je njihov posao da prave procjenu štete.
- U pripremnoj fazi utvrđivanja lokacija koje su zahvaćene gradacijom, na osnovu obilaska terena i korišćenjem NBr indeksa i LandTrendR algoritma je utvrđena površina osušenih stabala od posljedica gradacije na površini od 91.745.85 m2. Lokacije koje su posebno pokazale veliku brojnost potkornjaka su: Horolac, Treskavac, Bajrovića katun, Đurički katun, Ribljak, Vodozahvat, itd... – piše u odgovorima na naša pitanja.
Naglašavaju da su „po prijemu informacije od strane upravljača (jul 2023) o gradaciji potkornjaka u Nacionalnom parku 'Prokletije', stručnjaci Agencije zajedno sa predstavnicima Javnog preduzeća za Nacionalne parkove preduzeli konkretne aktivnosti na suzbijanju potkornjaka, što podrazumijeva postavljanje feromonskih klopki na širem prostoru koji je zahvaćen gradacijom“.
- Postavljanje feromonskih klopki je započeto u martu 2024. godine (20. 03. 2024) i ukupno je postavljeno 165 feromonskih klopki na značajno većoj površini od one koja je evidentirana, tj. na površini od 197.745.45 m2 – ističu iz Agencije.
Na kraju sezone, kako kažu, ukupno je „ulovljeno“ 14.228.363 jedinki ovih vrsta, odnosno 5.208.880 jedinki Ips typographus i 9.019.483 jedinki Pityogenes chalcographus.
- Ako se uzme u obzir podatak da 100 do 150 jedinki zastupljenih vrsta izaziva sušenje jednog stabla, onda se konstatuje da je sačuvano oko 100.000 stabala, odnosno koji je konkretni učinak feromonskih klopki na smanjenju sušenja smrčevih stabala (šuma) na području Prokletija i što je najvažnije, rezultati su evidentni, jer nema novih žarišta – saopštavaju iz Agencije.
Osušena stabla nijesu problem
Šteta koju je potkornjak načinio po šumski ekosistem je znatna.
- Došlo je do narušavanja ekosistemske ravnoteže slabljenjem vitalnosti stabala smrče, a time i smanjenja otpornosti šuma na različite vidove uticaja spoljašnjih faktora kao što su klimatske promjene – objašnjavaju oni.
Šumarski inspektor Hakija Jasavić ljetos je medijima kazao da je i u novembru prošle godine upozorio nadležne da se bolest širi i da treba reagovati sanitarnom sječom osušenih stabala, međutim iz Agencije, za Portal ETV, tvrde da „osušena stabla ne predstavljaju izvor napada potkornjaka na zdrava stabla“.
- Potkornjaci su ta stabla već napuštili, tako da osušena stabla mogu biti predmet neke druge rasprave i teme. Reagovali smo kao stručnjaci u ovoj oblasti kada je od nas tražena pomoć. Za sve što neko uradi na štetu javnog interesa treba da odgovara – saopštili su oni u odgovoru na pitanje hoće li neko snositi odgovornost zbog zakašnjele reakcije.
Kategorični su da „u kontekstu gradacije potkornjaka, sječom osušenih stabala se ne postiže ništa“.
- Treba sprovesti inspekcijski i svaki drugi nadzor i utvrditi odgovornost. Ono što smo mi uradili su konkretne aktivnosti sa konkretnim rezultatima i uvijek kad bude trebalo pružićemo našu stručnu podršku – zaključili su iz Agencije za zaštitu životne sredine.
I direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore Marinela Đuretić je, prije nekoliko dana, u emisiji „Zelena priča“ Radija Crne Gore, saopštila da je borba sa potkornjakom mnogo kompleksniji izazov od onoga na što je svedena kod nas – na pitanje - hoće li biti sječe zaraženih stabala ili neće.
- Stručna i naučna javnost je podijeljena, a praksa i iskustva zemalja regiona i Evrope su različita. Koji princip primijeniti to je trenutno najveći izazov sa kojim se suočavamo... Uz višemjesečni monitornig i redovne aktivnosti na terenu zapošljeni u stručnim službama radili su na izradi mapa sa lokacijama žarišta, procjeni površine žarišta, procjeni suve drvne mase po lokacijama... Podaci su, za sada, preliminarni, a kada budemo imali konačne podijelićemo ih sa javnošću – rekla je on.
Najavila je i da će radna grupa, koja je formirana sa zadatkom preciznog određivanja stabala koja je potrebno ukloniti u naredom periodu, uskoro biti na terenu, nakon čega će uslijediti sanitarna sječa.
- Ono što raduje je da uočavamo prirodan oporavak staništa, odnosno da je prisutan veliki broj mladica, zbog čega moramo biti posebno pažljivi prilikom preduzimanja bilo kakvih aktivnosti u zaštićenim područjima... Te mladice je potrebno sačuvati – naglasila je Đuretić.
Ukazala je na primjer Nacionalnog parka „Švarcvald“ gdje ne preduzimaju „apsolutno nikakve mjere i aktivnosti na samom terenu“ gdje je potkornjak napao šume.
- Oni jednostavno dozvoljavaju da se na zaštićenom području odvijaju prirodni procesi i da se stanište samo oporavlja. Imaju i eksperimentalno područje, gdje je prije 10-ak godina došlo do devastacije usljed vremenskih nepogoda. Oni su podijelili to područje na dva dijela – iz jednog su izvukli drvo koje je oštećeno, a na drugoj strani su ostavili drvo u takvom položaju kakvo je bilo. I ono što je primjetno nakon 10 godina jeste da se brže oporavilo stanište na onom prostoru gdje ništa nije dirano – ispričala je Đuretić.
Neko će odgovarati
S druge strane, ekološki aktivisti sa područja Plava i Gusinja tvrde da su šume na prostoru Prokletija počele da se suše još 2016. godine, a da oni od 2020. upozoravaju institucije na to i traže preduzimanje mjera zaštite.
- U proljeće 2020. godine bile su elementarne nepogode kada je izvaljeno više od 10.000 kubika drveta kada smo tražili od vlade gdin. Zdravka Krivokapića da institucije hitno reaguju, ali se to nije dogodilo, jer je uredba koju su donijeli 2021. za prodaju sanitara poništena. Tada je više od 20.000 kubika sanitara ostalo u šumi i odatle je počelo masovno sušenje šuma od parazita (potkornjaka) – tvrde iz NVO „Drvoprerađivači Plava“, u čijem je fokusu zaštita šuma.
Kategorični su da je zbog neadekvatnog postupanja institucija šumski fond u zoni NP „Prokletije“ ozbiljno ugrožen, te da bi trebalo da se uključi i tužilaštvo i pokrene postupke protiv odgovornih.
- Pričinjena šteta mjeri se u milionima eura, a ekološka je nesaglediva – poručuju oni.
Kažu da je u NP „Prokletije“ potkornjakom zaraženo oko trista hiljada kubika četinara, odnosno najmanje sto do stopedeset hiljada stabala.
Podsjećaju i da su prošle godine organizovali okrugli sto u Plavu, kojem je prisustvovao i inžinjer šumarstva, profesor Marko Tomić iz Srbije i upozorio, nakon što je obišao NP „Prokletije“, da „ako se ne uvede sanitarna sječa moguće je da ćemo ostati bez smrčeve šume za nekoliko godina“.
Ističu i da su iz Nacionalnih parkova i Agencije za zaštitu životne sredine tada ignorisali njihov poziv da prisustvuju okruglom stolu.
- Da bi se čamova šuma sačuvala moraju da se primjenjuju sanacione mjere - u rano proljeće otklanjanje snjego i vjetro izvala stabala koja su zaršila životni vijek. Potkornjak je ovoliko napredovao, jer ništa nije preduzeto – tvrde oni.
Praksa u nacionalnim parkovima u Sloveniji, kao i u NP „Tara“ u Srbiji je, kako kažu, da se svako oboljelo stablo, snjego i vjetro izvala uklanjaju iz šume i sade nova stabla.
- Izađite iz kancelarija i pogledajte šume - Košutica, Hotsko brdo,Treskavac, Hrid, Babino Polje, Bivoljak... svuđe su groblja osušenih stabala. Potkornjak se prenio i van Parka, na šumske prostore kojima gazduje Uprava za šume i tamo ima više od 20.000 doznačenog sanitara – poručuju oni.
Ogorčeni su što, kako kažu, neki pokušavaju da ih predstave kao šumarsku mafiju.
- Ne mogu oni više brinuti za Plav i plavske šume od nas. Ne žive oni ovdje, nego mi. Zahtijevamo od institucija da se uključe i zaustave širenje bolesti – zaključuju iz NVO „Drvoprerađivači Plava“.
Dok iz institucija negiraju bilo kakvu odgovornost za stanje u plavskim šumama i tvrde da su postupili odmah nakon što su informisani da se tamo „naselio“ potkornjak, podaci inspektora Jasavića govore drugačije. On je, kako je nedavno podsjetio Portal RTCG, u aprilu 2022. godine ukazao na potrebu sanitarne sječe, kada je utvrdio da je oboljelo pet do šest hiljada kubika čamove šume, a do avgusta potkornjak je zahvatio još 10 do 15 hiljada kubika. Godinu kasnije, prema njegovim nalazima, insekt je „napao“ od 50 do 60 hiljada kubika, a ove godine registrovano je više od 151.000 kubika zaraženih stabala.
- Neko će zbog ovoga kad-tad morati da odgovara – vjeruju u NVO „Drvoprerađivači Plava“