Svjetski dan mentalnog zdravlja: Porast anksioznih poremećaja i depresivnih stanja u Crnoj Gori

Mentalno zdravlje našeg stanovništva veoma je narušeno jer je mnogo negativnih uticaja, kazala je Radiju Crne Gore, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, psihijatrica u Kliničkom centru dr Aleksandra Ražnatović.

Bilježi se, kaže ona, porast anksioznih poremećaja, depresivnih stanja sa suicidnim ponašanjem, bolesti zavisnosti, kao i raznih psihotičnih poremećaja.

- Uzroci su brojni. Mnogo je svakodnevnog nasilja, i verbalnog i fizičkog, na ulici, u saobraćaju, u školi, porodici, na društvenim mrežama. Tu je i vršnjačko nasilje, tragedije, lični problemi, ekonomsko-socijalni faktori, politička nestabilnost itd. I sve to ostavlja posljedice - ukazala je dr Ražnatović.

Upozorila je da je, ako imamo neki od simptoma, kao što su stalna briga, uznemirenost, stres, pad volje, pad raspoloženja, suicidne misli, povlačenje u sebe, smanjenje socijalnih kontakata, potrebno da potražimo pomoć profesionalca.

- U slučaju da nam se neko obrati za pomoć, bilo da je riječ o članu porodice, prijatelju, kolegi ili komšiji, bitno je da znamo šta treba, a šta ne treba da mu kažemo. Najgore je nekome reći da nije to ništa, nije ništa strašno, da je samo zamislio da ima problem, a problema nema. Pogrešno je savjetovati mu da izađe malo, da prošeta, ubjeđivati ga da je sve preuveličao, znači, riješiće se samo od sebe. Tada tjerate osobu u beznađe. Nijeste joj pružili adekvatnu pomoć, nijeste je razumjeli. Za razliku od takvog stava, potrebno je slušati onoga ko vam se poẓ̌ali, pokazati da vam je stalo, zatim pružiti prvu pomoć, tako što ćete reći da ste razumjeli situaciju i da ste tu za njega i ponuditi mu da zajedno pođete kod psihijatra koji će pomoći da zajednički rešite problem. U mnogim slučajevima to će nekome spasiti život - objasnila je dr Ražnatović.

Kazala je da je veoma važno znati i kako sebi da pomognemo, kako da zaštitimo svoje mentalno zdravlje.

- Trebamo njegovati što zdravije stilove života i redovno praktikovati fizičku aktivnost. Jedna od ključnih poruka je da shvatimo da mi moramo imati vrijeme za sebe, svakoga dana i raditi nešto što je nama prijatno, što je nama lijepo, i u čemu uživamo - rekla je ona.

Na taj način se, kaže, rasterećujemo od svakodnevnih stresnih događaja, radimo na kvalitetu sopstvenog života, a samim tim unapređujemo i svoje mentalno zdravlje.

- Jako je važno da ne izgaramo na poslu, da imamo slobodno vrijeme koje ćemo jasno odvojiti od vremena provedenog na poslu, kako ne bi došli do sindroma sagorijevanja koji je sve više prisutan u svijetu, pa i kod nas. Moramo imati na umu da je mentalno zdravlje temelj našeg svakodnevnog funkcionisanja i kvaliteta života. Briga o sebi, traženje podrške i otvoreni razgovori ključni su koraci ka otpornijem i zdravijem pojedincu i društvu - zaključila je dr Ražnatović.