U naredne dvije godine više od 145 miliona eura ulaganja u obrazovanje

Strategijom reforme obrazovanja 2025–2035, koju je usvojila Vlada, pokreće se sveobuhvatna transformacija obrazovnog sistema, a već u naredne dvije godine biće investirano više od 145 miliona eura za implementaciju ključnih mjera, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).

Iz tog resora su kazali da će najveći dio novca biti usmjeren na izgradnju objekata u okviru obrazovnog sistema, čime se stvaraju preduslovi za modernizaciju i kreiranje obrazovnog sistema u skladu sa najsavremenijim evropskim praksama.

Kako su naveli, biće pokrenut proces sveobuhvatne reforme nastavnih planova i programa.

- Na način da oni odgovore potrebama savremenog drustva i omoguće da djeca i adolescenti steknu znanja i vještine koje su im potrebne za dalje učenje i napredovanje, ali i omoguće bolju zapošljivost i opštu životnu dobrobit - navodi se u saopštenju.

Ističe se da će i kvalitet nastave biti unaprijeđen kroz obuku velikog broja nastavnika u različitim oblastima, uključujući primjenu digitalnih alata, razvoj socijalnih i emocionalnih vještina djece, pružanje podrške djeci iz osjetljivih grupa, primjenu principa pravičnog i na jasnim standardima oslonjenog ocjenjivanja.

Iz Ministarstva su pojasnili da se Strategija odnosi na sve nivoe obrazovanja – od ranog i predškolskog do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih, te da joj je cilj stvaranje inkluzivnog, pravednog i savremenog sistema koji odgovara potrebama djece, mladih i društva u cjelini.

Oni su kazali da su u dokumentu definisana četiri ključna strateška cilja, od kojih je prvi kvalitet i pravičnost, odnosno pružanje obrazovanja koje odgovara individualnim potrebama svakog djeteta, sa posebnim fokusom na djecu iz porodica ugroženih siromaštvom, iz ranjivih grupa, uključujući Rome i Egipćane, djecu sa smetnjama u razvoju, izbjeglice i djecu iz drugih govornih područja.

Strateški cilj je i osnaživanje nastavnika i škola - unapređenje inicijalnog obrazovanja i kontinuiranog stručnog usavršavanja nastavnika, te podizanje ugleda i profesionalne autonomije prosvjetnih radnika.

Iz MPNI su kazali da strateški cilj obuhvata efikasno upravljanje i finansiranje, odnosno uvođenje mehanizama za razvoj politika i reformskih aktivnosti zasnovanih na dokazima, efikasnija upotreba budžetskih sredstava i veća odgovornost institucija na svim nivoima.

Među ciljevima Strategije je, kako se navodi, i modernizacija infrastrukture i digitalna transformacija.

Iz Ministarstva su rekli da ključne reforme koje će se sprovoditi u naredne dvije godine uključuju unapređenje kurikuluma i uvođenje novih modela učenja koji podstiču kritičko mišljenje, rješavanje problema, digitalne vještine, socijalne i emocionalne vještine i građanske kompetencije.

- Zatim kreiranje uslova za uspostavljenje sistema cjelodnevne škole, u kojoj učenici dobijaju ne samo formalno obrazovanje, već i dodatnu podršku, vannastavne aktivnosti i kvalitetno slobodno vrijeme - navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, reforme uključuju i digitalnu transformaciju obrazovnog sistema kroz razvoj digitalnih udžbenika, učenja na daljinu i podršku za digitalnu pismenost i bezbjedno, svrsishodno i inkluzivno korišćenje digitalnih tehnologija.

- Ključne reforme uključuju jačanje inkluzije kroz podršku nastavnicima za rad sa djecom iz osjetljivih grupa, rano prepoznavanje i pružanje podrške svoj djeci kojima je potrebna, obezbjeđivanje asistenata u nastavi, kao i fleksibilnih programa prilagođenih potrebama i sposobnostima djece na način da ona razviju svoj puni potencijal - istaknuto je u saopštenju.

Iz MPNI su najavili da će u naredne dvije godine biti rađeno na povezivanju obrazovanja i tržišta rada kroz dualno obrazovanje, socijalnoj i emocionalnoj podršci učenicima, smanjenju obrazovnog jaza između djevojčica i dječaka.

U fokusu djelovanja, kako se navodi, biće i podrška školama u ruralnim sredinama, sa ciljem smanjenja teritorijalnih razlika u dostupnosti i kvalitetu obrazovanja.

Iz Ministarstva su kazali da je Strategija nastala kao rezultat u inkluzivnog i konsultativnog procesa u kojem je učestvovalo više od osam hiljada osoba – nastavnika, učenika, roditelja, predstavnika civilnog sektora, međunarodnih organizacija i lokalnih zajednica, što, kako su rekli, garantuje da dokument odražava stvarne potrebe sistema i ima snažno uporište u zajednici.

- Desetogodišnja Strategija teži ravnomjernoj dostupnosti obrazovanja, smanjenju socijalnih i regionalnih razlika i razvoju kompetencija koje pripremaju djecu i mlade za život i rad u savremenom društvu - istakli su iz MPNI.

Strategija je razvijena u okviru projekta „Kvalitetno obrazovanje za svu djecu Crne Gore“, koji se sprovodi u partnerstvu MPNI, UNICEF-a i Evropske unije.