Važni zakoni bez javne rasprave

Sjutra će Skupština razmatrati osam zakona o kojima nije sprovedena javna rasprava i to je nastavak izrazito netransparentnog načina pripreme propisa koji je karakteristika kako ove Vlade tako i skupštinske većine, saopšteno je iz Instituta alternativa.

- Od zakona na dnevnom redu sjutra, za pet koje je predložila Vlada, nije održana javna rasprava “iz razloga hitnosti”. Radi se o važnim zakonskim tekstovima koji obuhvataju oblast koncesija, energetike, obnovljive izvore energije, državnu imovinu i unutrašnje poslove - kazao je Marko Sošić, Istraživač javnih politika u IA.

Kako navodi, većina ovih zakona nije bila ni planirana u programu rada Vlade za ovu godinu (zakoni o unutrašnjim poslovima, o koncesijama, o državnoj imovini).

- Takođe, na sve ove zakone, poslanici vladajuće većine su podnijeli amandmane koji u nekim slučajevima značajno mijenjaju osnovni prijedlog zakona. Od tri poslanička prijedloga zakona na dnevnom redu sjutra, svi su podnijeti od strane poslanika vladajuće većine i samo jedan ima mišljenje Vlade - ističe Sošić.

Prema njegovim riječima, dvije sjednice vanrednog zasijedanja Skupštine koje će se održati sjutra su loš primjer koji sve više postaje praksa u zakonodavnom procesu. Sošić naglašava da je od 78 Vladinih prijedloga zakona koji su do sada upućeni Skupštini, tek za trećinu sprovedena javna rasprava.

- U najmanju ruku je neobično da poslanici parlamentarne većine prednjače u broju zakonskih prijedloga, kao i da amandmanima značajno mijenjaju prijedlog zakona koji je utvrdila Vlada. Ovo ukazuje da je djelu koordinisana akcija poslanika i Vlade da se važni zakoni donesu, ili izmijene, brzo i uz zaobilaženje faza procesa kao što su javna rasprava, sveobuhvatna procjena uticaja propisa, usklađivanje sa Evropskom komisijom itd. - kaže Sošić.

Od početka rada 28. saziva, u skupštinsku proceduru predat je 131 prijedlog zakona, od čega su čak 40 odsto podnijeli poslanici i to prvenstveno vladajuće većine - dvije trećine od ukupno podnijetih.

- Samo 15 odsto poslaničkih zakona sadrži makar i pokušaj procjene finansijskog uticaja propisa. Vlada rijetko daje mišljenja na propise, iako je na to obavezuje Poslovnik, i do sada je dala mišljenja na tek petinu prijedloga poslanika, i to gotovo isključivo na zakonske prijedloge poslaničke većine. Javnost se aktivno isključuje iz procesa pripreme propisa, kako uz ignorisanje ove obaveze od strane Vlade, tako i uz podnošenje prijedloga zakona od strane poslanika - navodi Sošić.

Primjedbe koje su javno saopštene na Prijedlog zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, navodi on, a koje zahtijevaju konkretne odgovore i objašnjenja, predstavljaju dokaz da je javna i stručna rasprava neophodna.