Vojinović: Ovim budžetom nije data pažnja, prioritet i finansiranje koje poglavlje 27 zasigurno zaslužuje

Ova godina koja dolazi je ključna godina u evropskom integracionom putu Crne Gore i kad će, ako neće sada, država da uloži u poglavlje 27 i da pokaže ne samo Briselu, Evropskoj komisiji i državama članicama, nego prije svega građanima da hoće da uloži u ono što znači poboljšanje zdravlja građana, uslova i kvaliteta života, te zaštite životne sredine – rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju na UDG Ivana Vojinović.

Crna Gora se nalazi na prekretnici evropskog puta, kaže Vojinović, te bi do kraja naredne godine trebalo da ima zatvorena sva pregovaračka poglavlja, uključujući poglavlje 27 koje se tiče životne sredine, za šta ona, kako kaže, strahuje da nije realna projekcija.

– Da ste me prije 5–6 godina pitali kako će izgledati Crna Gora godinu dana prije formalnog privremenog zatvaranja poglavlja 27, zaista ne bih rekla da je to država u kojoj je registrovano oko 340 nelegalnih odlagališta otpada; da i dalje imamo hronične probleme sa zagađenjem vazduha, koje upravo osjećamo ovih dana kada počinje frekventno zagrijavanje naših domaćinstava – naročito na sjeveru Crne Gore, gdje se dominantno koriste čvrsta goriva za ogrijev, drvo i ugalj; da je to država u kojoj nema dovoljno izgrađenih sistema za prečišćavanje otpadnih voda; da nije dovoljno rekonstruisana kanalizaciona i vodovodna mreža; da i dalje imamo ostatke opasnog industrijskog otpada koji je posljedica rada teške industrije iz nekog prethodnog perioda. To su sve negdje nagomilani problemi kojima se, de facto, nijesu nadležni organi efikasno, fokusirano, vrijedno i marljivo bavili u zadnjih nekoliko godina – rekla je Vojinović.

Ukazuje na nedostatak političke volje kada je riječ o poglavlju 27, za koje političari deklarativno kažu da je važno i kompleksno, ali, cijeni ona, ne razumije se šta znači kompleksnost tog poglavlja.

Podsjeća da poglavlje 27 čine ozbiljne, tehnički zahtjevne direktive i opredjeljivanje enormnih finansijskih sredstava, a kada vidite da država nedovoljno ulaže u politiku životne sredine i borbu protiv klimatskih promjena – sve postaje jasnije.

– Sad imamo predloženi budžet za narednu godinu. Iako se politika životne sredine teško može finansirati isključivo iz državnog budžeta – već tu dolaze eksterna finansijska podrška i pomoć, te povoljni zajmovi od međunarodnih finansijskih institucija i banaka – ipak taj budžet treba da predstavlja osnov i okvir nekog održivog modela finansiranja politike životne sredine. Bojim se da ni u ovom budžetu nije data pažnja, prioritet i finansiranje koje poglavlje 27 zasigurno zaslužuje – zaključila je Vojinović.