Blagi pad proizvođačkih cijena u evropskoj industriji

Portal ETV

Proizvođačke cijene u evropskoj industriji tek su marginalno smanjene u septembru, uz osjetno blaži pad cijena energije, pokazali su podaci Eurostata.

 Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni skliznule su u septembru 0,1 odsto u odnosu na avgust kada su pale 0,4 odsto, prema revidiranim podacima, prenosi Hrportfolio.

 Na nivou EU-a skliznule su 0,1 odsto, nakon pada od 0,4 odsto na kraju ljeta.

Marginalan pad cijena zabilježen je u energetskom sektoru, 0,2 odsto u eurozoni i 0,1 odsto u EU. U avgustu su pale 1,5 odsto u oba područja.

 Slijede intermedijarni proizvodi čija je cijena skliznula 0,1 odsto na nivou EU, dok je u eurozoni stagnirala.

 Proizvođačke cijene netrajnih potrošačkih dobara porasle su 0,1 odsto na oba područja, a blago su uvećane i u segmentu trajnih potrošačkih dobara, 0,3 odsto u eurozoni i 0,2 odsto na nivou EU.

 Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene u evropskoj industriji su tako i u septembru stagnirale.

 Najsnažnije su u septembru na mjesečnom nivou smanjene cijene u Bugarskoj i Finskoj, po 0,7 odsto. Slijede Kipar, Mađarska i Poljska gdje su pale 0,5 odsto.

 Grupu zemalja s najvećim rastom cijena predvodila je Rumunija gdje su proizvođačke cijene porasle 1,2 odsto. Slijedi Estonija s rastom cijena od 0,7 odsto, dok su u Hrvatskoj ojačale 0,2 odsto. Istu stopu rasta cijena bilježile su u rujnu i Italija, Luksemburg i Belgija.

 Cijene su na mjesečnom nivou stagnirale u Nizozemskoj, Letonija i Grčkoj te na Malti.

 Na godišnjem nivou proizvođačke cijene industrijskih proizvoda smanjene su u septembru u eurozoni 0,2 odsto, nakon 0,6-odstotnog pada u mjesecu ranije, izračunali su statističari.

 U EU su pak neznatno uvećane, 0,1 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, nakon 0,4-odstotnog pada u avgustu.

 Daleko najveći pad cijena zabilježen je i u energetskom sektoru, 2,4 odsto u eurozoni i 1,7 odsto u EU, iako osjetno blaži nego u avgustu kada su proizvodi u tom sektoru na godišnjem nivou pojeftinili 4,1 odsto, odnosno za 3,5 odsto.

 U segmentu intermedijarnih proizvoda cijene su na oba područja gotovo stagnirale.

Najviše su i u spetembru rasle cijene netrajne potrošačke robe, 1,9 odsto u eurozoni i dva odsto u EU. Slijede trajni potrošački i kapitalni proizvodi s rastom cijena u rasponu od 1,6 do 1,8 odsto, gotovo nepromijenjenim u poređenju s avgustovskim stopama.

 Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su u septembru na godišnjem nivou jedan odsto na oba područja, kao i u mjesecu ranije.

Najveći rast proizvođačkih cijena na godišnjem nivou zabilježila je Bugarska, 9,1 odsto. Slijede Rumunija i Švedska s rastom cijena od 6,9 odsto, odnosno 4,9 odsto.