Dodaci na zaradu prosvjetnim radnicima nijesu definisani zakonom

Sindikat prosvjete obratio se danas otvorenim pismom crnogorskoj javnosti povodom novog obračuna zarada koje je donijelo smanjenje plata za zaposlene u prosvjeti, u kojem podsjećaju da će od julske plate tri četvrtine nastavnica/ka imati umanjenu zaradu do 50, pa i više eura zbog novog softvera za obračun zarada, jer, kako kažu, nadležni u Ministarstvu finansija nijesu uzeli u obzir specifičnosti Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete (GKU).

- Kada su predstavnici Sindikata prosvjete Crne Gore našoj ministarki, Anđeli Jakšić -Stojanović, ukazali na taj problem, rečeno nam je da će se kroz izmjene i dopune GKU-a tražiti kompromisno rješenje: novi softver i centralizacija zarada, ali bez umanjenja primanja. Tako nam je rečeno i na sastanku sa predstavnicima Ministarstva finansija i Ministarstva prosvjete krajem aprila. Međutim, bez ikakvih daljih razgovora predstavnika Vlade i Sindikata prosvjete, krajem juna smo obaviješteni da Vlada ne planira da radi na izmjenama i dopunama GKU-a za oblast prosvjete i da će se novi softver primjenjivati, te da "prosvjetni radnici do sada nijesu primali zarade u skladu sa zakonom”?! - ističe se u saopštenju. 

Na konstataciju, kako se dodaje, da će hiljade i hiljade nastavnica/ka imati smanjenu zaradu, rečeno im je da to nije smanjenje zarade već da se ,,prosvjeta konačno uvodi u zakon”, te da "budu srećni ako ne budu morali da vraćaju sve ono što su godinama nezakonito primali. 

- Na primjedbu Sindikata da prosvjetne radnice/ci primaju zaradu isključivo u skladu sa GKU-om, odgovor je "da nijesmo u skladu sa zakonom”, i to bez ijednog pravnog argumenta ili pravnog tumačenja. Sada se postavlja pitanje: “Ko je u prethodnom periodu omogućio da prosvjetni radnici/e primaju zarade u suprotnosti sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru”. Ako je sve ovo tačno, da li će neko da snosi odgovornost za kršenje zakona, i da li je zaista prekršen zakon? - pitaju se u Sindikatu prosvjete.

Namjera onih koji umanjuju zarade prosvjetnim radnicama/ima je, tvrde, da sve stavke (osnove) za uvećanje koeficijenata nastavnicama/ima, poput razrednog starješinstva, nastavničkih i naučnih zvanja, rada u dvije ustanove, itd, da tretiraju kao obične dodatke. Međutim, nijedan od ovih ,,dodataka” koji su pobrojani u GKU-u, pojašnjavaju, nije definisan u Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.

- Naime, po Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, zarada zaposlenih se sastoji od osnovne zarade i precizno utvrđenih dodataka na tu, osnovnu zaradu (članovi 11, 12, 15, 16 i 17) - zaključuje se u saopštenju. 

Struktura zarade -Član 11

Zarada zaposlenog sastoji se od:

 1) osnovne zarade;

 2) posebnog dijela zarade (topli obrok + regres);

 3) dodataka na osnovnu zaradu (čl. 15,16,17)

 4) varijabilnog dijela zarade.

Način utvrđivanja osnovne zarade-Član 12

Osnovna zarada zaposlenog za puno radno vrijeme i standardni radni učinak utvrđuje se množenjem koeficijenta predviđenog za grupe i podgrupe u koje je raspoređeno njegovo zvanje sa obračunskom vrijednošću koeficijenta koju utvrđuje Vlada Crne Gore(Koeficijenti za zaposlene u javnom sektoru su dati tabelom u članu 22, i tu prosvjete tu nema, te onda važi član 24.)

Dodaci na osnovnu zaradu-Član 15

Dodaci na osnovnu zaradu su:

 1) dodatak za rad noću, rad u dane državnog ili vjerskog praznika i rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad); ( Ne odnosi se na više od 99% zaposlenih u prosvjeti )

 2) dodatak za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima; *( „Odluka o dodatku... – do 30%“, koju je donijela Vlada i u njoj nema prosvjete; tu su ministarstva, uprave, agencije, fondovi, zavodi ...)

 3) specijalni dodatak ( Nije za prosvjetu );

 4) dodatak po osnovu godina radnog staža (minuli rad);

 5) dodatak za dežurstvo i pripravnost( Nije za prosvjetu ).

Varijabilni dio zarade-Član 21

Varijabilni dio zarade, u zavisnosti od raspoloživih sredstava, pripada zaposlenom sa izuzetnim rezultatima i kvalitetom rada.

Uslove i način ostvarivanja prava iz stava 1 ovog člana, za zaposlene u državnom sektoru, lica u službi u Vojsci Crne Gore i policijske službenike utvrđuje Vlada, na predlog Ministarstva.

Uslovi i način ostvarivanja prava na varijabilni dio zarade za zaposlene iz člana 2 stav 1 tač. 4, 5, i 6 ovog zakona, utvrđuju se aktom nadležnog organa ovih pravnih lica uz saglasnost Vlade, po pribavljenom mišljenju Ministarstva ( Takav akt za prosvjetu ne postoji!!!.)", navode iz Sindikata.

Prema njihovim riječima, kako koeficijenati za zarade zaposlenih u prosvjeti nijesu propisani ovim Zakonom, to je član 24 predvidio sljedeće: Koeficijenti za zarade zaposlenih iz člana 2 stav 1 tač. 4, 5 i 6 ovog zakona, zavisno od nivoa kvalifikacije obrazovanja, složenosti poslova, odgovornosti ili drugih elemenata bitnih za vrednovanje određenog posla, utvrđuju se kolektivnim ugovorom ili drugim aktom uz saglasnost Vlade, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva.

Upozoravaju i na ograničenja definisana  članom 26.

- Zaposleni u javnom sektoru ne mogu ostvariti druge naknade osim onih koje su utvrđene ovim zakonom. Druge naknade, u smislu stava 1 ovog člana, su naknade za članstvo u komisiji, savjetu i radnom tijelu, koje obrazuje državni organ, organ državne uprave, organ lokalne uprave i lokalne samouprave, nezavisno i regulatorno tijelo i pravna lica iz člana 2 stav 1 tač. 4, 5 i 6 ovog zakona - navode iz Sindikata.

Podsjećaju i da su koeficijenti za zaposlene u predškolskom, osnovnom, stručnom obrazovanju, gimnazijama i resursnim centrima dati u Granskom kolektivnom ugovoru za oblast prosvjete.

- Članom 22 pomenutog GKU-a je dato 5 tabela sa koeficijentima, nakon kojih se nabrajaju stavke za posebne specifičnosti u prosvjeti, kojih u drugim propisima nema. Dodaci koje prosvjetni radnici ostvaruju prema GKU-u (razredno starješinstvo, rad u kombinovanim odjeljenjima, stečena zvanja, naučna zvanja, rad u 2 ili više ustanova itd.) ne mogu se svrstati niti u jedan od dodataka na osnovnu zaradu predviđenih Zakonom, jer ih ni Zakon ni podzakonska akta ne prepoznaju, a Zakonom nije ostavljena mogućnost da se takvi dodaci na osnovnu zaradu utvrde Granskim kolektivnim ugovorom. Zakon jedino što daje Granskom kolektivnom ugovoru jeste utvrđivanje koeficijenata za zarade, tj. same osnovne zarade, ne i dodataka na nju. Iz toga proizilazi da stavke poput:razredno starješinstvo, rad u kombinovanim odjeljenjima, stečena zvanja, naučna zvanja, rad u 2 ili više ustanova itd,nijesu dodaci, već stavke (osnovi) koje direktno ulaze u osnovni koeficijent složenosti i postaju njegov sastavni dio. Samo ovako definisan član 22 GKU-a za oblast prosvjete može biti u skladu sa Zakonom - ističu iz Sindikata prosvjete. 

Svaki drugi način utvrđivanja i obračuna navedenih dodataka bio bi, tvrde, u suprotnosti sa Granskim kolektivnim ugovorom, a i samim Zakonom.

- Dakle, jedina mogućnost da Granski kolektivni ugovor bude u skladu sa Zakonom je ona koja se do sada primjenjivala, a to je da navedeni dodaci budu dio koeficijenta za utvrđivanje zarade, a time i dio osnovne zarade. Iz svega rečenog slijedi da je GKU za oblast prosvjete pisan u potpunom saglasju sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, i da je tretiranje stavki (osnova) za uvećanje koeficijenata prosvjetnim radnicama/ima kao običnih dodataka na zarade u suprotnosti sa GKU-om. To znači da ministar finansija, kao naručilac posla, i ministarka prosvjete, kao izvođač radova, krše zakon na štetu prosvjetnih radnica/ka. Vlada se odlučila da, po prvi put u istoriji Crne Gore, umanji zarade prosvjetnim radnicama/ima bez dijaloga sa Sindikatom prosvjete Crne Gore, koji je potpisnik GKU-a. Zemlja koja ide ka Evropskoj uniji, i koja trenutno radi na poglavlju 19 (čija je tačka 3 – Socijalni dijalog), se odlučuje na jednostrani korak. Neshvatljivo i nedopustivo i za diktatorske države, a ne za zemlju koja treba da uđe u Evropsku uniju! - zaključuju u otvorenom pismu predstavnici Sindikata prosvjete.