Mulešković: Ne smijemo donositi neustavna rješenja da preveniramo nerad državnih organa

Ukidanje neradne nedjelje, odlukom Ustavnog suda, ponovo je razotkrilo slabosti sistema, od sporog institucionalnog odlučivanja do izostanka ozbiljnih ekonomskih i socijalnih analiza koje bi pratile jednu od najosjetljivijih reformi na tržištu rada.

Dok jedni neradnu nedjelju posmatraju kao važnu socijalnu mjeru, drugi je vide kao ekonomsko ograničenje za malu i turistički orijentisanu ekonomiju. Rasprava je pokazala da problem ne leži isključivo u samom modelu rada nedjeljom, već i u izostanku efikasne kontrole primjene zakona i poštovanju prava radnika. 

Sagovornik Analitike, ekonomski analitičar Mirza Mulešković ukazuje da je rješenje neophodno pronaći u što skorijem roku, ali kroz dijalog privrede, sindikata i vlasti. Ukazuje i da je jedino održivo rješenje ono koje štiti prava radnika, ne deskriminiše nikoga a omogućava stabilo poslovanje privrede. 

Sistem nemoćan pred zloupotrebama

Ustavni sud Crne Gore ukinuo je odluku o neradnoj nedjelji, proglasivši je neustavnom. Mulešković smatra da je odluka donijeta kao socijalna mjera usmjerena na zaštitu radnika. 

- Prvo smo čekali odluku više od šest godina, što ukazuje na tromost sistema, i na potrebu da se ovakve stvari, koje jesu bitne za ekonomiju, ali i za porožaj zaposlenih, donesu u što kraćem periodu. Jasno je bilo da će biti ovakva odluka Ustavnog suda, jer je već 2019. kada je definisana zakonska odredba, bilo jasno da je diskriminatorna i da određenim licima pruža mogućnost obavljanja djelatnosti dok drugima zabranjuje, što je u suprotnosti sa našim Ustavom- objašnjava Mulešković. 

Ukazuje da je odluka bila posljedica nemogućnosi sistema da kontroliše primjenu i poštovanje zakona. 

- Odluka je donijeta iz razloga što sistem nije mogao da isprati, tj. da iskontroliše zloupotrebe koje su se dešavale i koje su bile prisutne u dijelu nedavanja ili korišćenja i neobezbjeđivanja slobodnog dana zaposlenima- naglašava Mulešković.

Sagovornik Analitike ukazuje i da je privreda trpjela posljedice.

- Ako bi pogledali ekonomski aspekt, posebno u dijelu sezone, ali i van nje, definitivno takva mjera donosi negativne posljedice za ekonomiju što se tiče prihoda- kaže Mulešković.

Iako su efekti mjera imali uticaja na ekonomiju, naš sagovornik ukazuje da sustvarni dometi mnogo širi, jer se ekonomske posljedice prepliću sa socijalnim aspektom.

- Poslije šest godina situacija se promijenila, jedino što se nije toliko unaprijedilo jeste kontrola inspekcija i sami kapaciteti inspekcijskih službi i strah me je da nova, ponuđenja rješenja neće biti adekvatno ispraćena od strane inspekcijskih službi- podvlači Mulešković. 

Izostanak analize

Kao jedan od ključnih argumenata protiv neradne nedjelje često se navodi činjenica da Crna Gora u velikoj mjeri zavisi od turizma. Mulešković ukazuje da sa ekonomskog aspekta, naročito tokom turističke sezone, neradna nedjelja jeste imala negativne posljedice po prihode privrednih subjekata. 

- U posljednjih šest godina ni sa jedne ni sa druge strane nismo dobili adekvatne analize, osim ankete koju je sprovela Unija poslodavaca Crne Gore i koja je pokazala da privredni subjekti žele da rade i da privredni subjekti imaju negativne posljedice od uvođenja neradne nedjelje. Mi uopšte nemamo podataka kako se to prenijelo na sektor turizma. Ono što definitivno znamo jeste da kada marketi ne rade nedjeljom imamo manji prihod, što znači i manju mogućnost za profitom, ako gledamo iz ugla privrednika- ističe Mulešković. 

Ukazuje i da je odluka o neradnoj nedjelji dovela do povećanja prihoda nekih drugih privrednih subjekata. 

- Moramo da imamo jasnu analizu kako to utiče na poslovanje privrednih subjekata. Takođe, ukoliko se predlažu nova rješenja, moramo da imamo analizu stanja na koji način će se obezbijediti poštovanje radničkih prava, jer koliko se izgubilo u dijelu smanjenja prometa zbog nerada nedjeljom toliko se možda dobilo i kroz povećanje produktivnosti zaposlenih, ali trebalo bi prvenstveno da analize urade državni organi i sindikat- ukazuje Mulešković. 

Rad nedjeljom traži jaču kontrolu države

Ukidanje neradne nedjelje otvara i pitanje zaštite radničkih prava. Na pitanje da li postoji realna opasnost da zaposleni u trgovini, u odsustvu jasnih i striktnih mehanizama kontrole, budu primorani da rade nedjeljom bez adekvatne novčane naknade i bez obezbijeđenog slobodnog dana i kako pronaći održiv balans između interesa poslodavaca, potreba tržišta i elementarnih prava radnika, sagovornik Analitike ukazuje da je tu glavna odgovornost na državi. 

- Ono što treba da bude obaveza države jeste da sprovede odredbe Zakona o radu i sve ono što jesu radna prava, ali i obaveze poslodavaca. Ako bismo se vratili na to zašto smo prije šest godina usvojili ovu odluku to je prije svega zbog toga što nismo imali kapaciteta da ispratimo sva kršenja- smatra Mulešković. 

On podsjeća da trgovina nije jedina djelatnost koja radi sedam dana u sedmici. 

- Imamo i druge djelatnosti gdje se radi sedam dana u nedjelji, pa bismo mogli da vidimo šta se dešava sa njima. Ako smo već turistička zemlja imamo komepletan segment koji se odnosi na ugostiteljstvo, hotelijerstvo, a tu imamo široko polje uticaja ovakvih odluka- upozorava Mulešković. 

Kaže da razumije zabrinutost zaposlenih i naglašava da je država ta koja mora da kontoliše primjenu zakona. 

- Ono što je, po mišljenju zaposlenih, zabrinjavajuće jeste kako će se, ukoliko dođe do novih rješenja, ona implementirati. Tu mora država da pokaže jačinu, kapacitete i zajedno sa sindikatima i Unijom poslodavaca treba da obezbijede jasne mehanizme kontrole i poštovanja svega onoga što je definisamo zakonom, a moramo priznati i da su naša zakonska rješenja usklađena sa EU- ističe sagovornik Analitike. 

Ne donositi neustavna rješenja

Na pitanje da li je ovakav epilog mogao biti izbjegnut usvajanjem izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, Mulešković smatra da bi se vjerovatno ponovo došlo u sličnu situaciju

- Čini mi se da bismo došli u istu situaciju jer bi opet nekome zabranili rad. Vjerovatno bismo dobili na vremenu dok Ustavni sud opet ocijeni ustavnost takve odluke- kaže Mulešković. 

Poručuje da je dijalog jedini način da se dođe do adekvatnog rješenja, kroz komunikaciju Unije poslodavaca, reprezentativnih sindikata i Vlade.

- Imamo određenje predloge koji su došli od strane socijalnih partnera da se uvedu radne nedjelje tokom ljetnje i zimske sezone. Postoje druga rješenja koja mogu bi ti dobra, ali opet ćemo ući u zonu diskriminacije, jer ako bismo dozvolili malim privrednim subjektima da rade a velikim ne, opet dolazi do diskriminacije iako takvi modeli postoje npr. u Sloveniji- kaže Mulešković.

Neophodan dijalog svih strana

Predstavnici sindikata i poslodavaca predložili su izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini na način da se dozvoli obavljanje djelatnosti nedjeljom, u periodu od 1. juna do 31. avgusta, te od 1. decembra do 31. januara, u samo jednoj smjeni i u samo jednom prodajnom objektu na teritoriji opštine, u slučaju da trgovci posjeduju više prodajnih objekata. 

Najveći lanci kioska su i preduzeća koja prodaju dnevne novine, već obavijestili da neće raditi uopšte nedjeljom ako se usvoji ovakav predlog. Predstavnici tri štampana medija u Crnoj Gori su nakon toga kazali da će to uticati negativno na prodaju novina. 

Iz lanaca velikih marketa kazali su da jesu za neradnu nedjelju, ali pod uslovom da se na npr. na pumpama ne mogu prodavati prehrambeni proizvodi. 

Mulešković ukazuje da se do rješenja može doći, ali uz dijalog svih strana. 

- Odluka da nemaju prehrambene proizvode sporna je posebno malim pumpama, jer ako bi gledali maržu od goriva ona je mala, a oni moraju da obezbijede veći broj zaposlenih a cijena rada je porasla pa samim tim jeste opravdano što prodaju prehrambene proizvode. S druge strane jeste opravdan zahtjev marketa, jer upravo prodaja tih prehrambenih proizvoda koji bi trebalo da se nađu u supermarketima ne bi trebali da budu na pumpama. Treba naći balans- kaže Mulešković. 

Sagovornik Analitike ističe da se do rješenja mora doći drugačije od 2019. godine kada je, kako kaže, dijalog izostao. 

- Ovdje mora da se otvori dijalog između privrede, sindikata i države. Kada kažem privrede mislim na sve segmente trgovine, ali i ostalih povezanih grana, da vidimo na koji način će sve ovo uticati da se nađe optimalno rješenje, jer jedino na taj način će svi poštovati odluke i neće se osjećati diskriminisano- ocjenjuje Mulešković. 

Ima naznaka da dolazi do rješenja 

Ekonomski analitičar ocjenjuje da je trgovinski sektor u međuvremenu prošao kroz ozbiljne promjene.

- Ono što nam je trgovina pokazala jeste da je došlo do smanjenja broja zaposlenih. Pošto se priča o uvođenju radne nedjelje čekala šest godina, došlo je do značajnih promjena kako u struktrama zaposlenih trgovinskih lanaca ali takođe u tržištu rada, pa je sada veliko pitanje koliko će trgovci moći da pronađu nove zaposlene ako bi se odlučili da rade nedjelju- upozorava Mulešković. 

Socijalni savjet je predložio da oni radnici koji rade nedjeljom dobiju uvećanje dnevnice za 80 odsto i slobodne dane u sedmici koja slijedi nakon toga.

- Dobra strana dogovora između poslodavaca i sindikata, uz striktno poštovanje i uz veoma jake mjere kontrole od strane države, jeste da ukoliko zaposleni radi tokom nedjelje sljedeće sedmice ima dva slobodna dana. Postoje određene naznake da dolazi do rješenja- ističe Mulešković. 

Iako odluka Ustavnog suda još nije objavljena u Službenom listu, Mulešković ne očekuje da će trgovci odmah početi da rade nedjeljom, prije svega zbog organizacije rada i nedostatka radne snage.

- Njihove izjave govore da u ovom trenutku njima ne odgovara taj modalitet, vjerovatno zbog broja zaposlenih i sistamatizacije tj. rasporeda zaposlenih- napominje Mulešković. 

Ukazuje i da je riječ o odluci koja pogađa veliki broj zaposlenih ali i privrednih subjekata, pa je neophodno brzo doći do konsenzusa.

- Često se kritikuju privredni subjekti, tj. poslodavci. Činjenica je da ima primjera loše prakse, ali činjenica je i da većina poslodavaca u Crnoj Gori jesu dobri poslodavci i poštuju sve ono što su zakonske norme, i više, što se tiče zaposlenih- smatra Mulešković. 

Kako dodaje, zadovoljan zaposleni je i u interesu privrede ali i države. 

- Ukoliko nemate zadovoljnog zaposlenog ne možete da imate ni dobar poslovni rezultat. Na kraju, ako privredni subjekti nemaju dobar poslovni rezultat država ulazi u problem, tako da je u interesu svih da se nađe optimalno rješenje. Ne mogu biti svi u potpunosti zadovoljni ali treba da se pronađe zajednička tačka. Ne smijemo da donosimo zakonska rješenja koja nijesu ustavna da bismo prevenirali nerad državnih organa- zaključuje Mulešković.