Pad dolara i novi rekord cijene zlata
Portal ETV
Finansijski pejzaž po otvaranju tržišta na početku ove sedmice odražava složenu interakciju političke nestabilnosti, promjenjivih osjećanja investitora i sve većeg interesa za alternativne investicije. Uz to što je američki dolar pod velikim pritiskom, vrijednost imovine poput zlata i bitcoina bilježi novi rast, dok je pad evidentiran kod cijena nafte i akcija globalnih kompanija.
Valute
Američki dolar doživio je novi pad, uzdrmavši tržišta valuta širom svijeta, a u osnovi ovog trenda je rastuća zabrinutost zbog nezavisnosti Federalnih rezervi. Spekulacije o mogućoj smjeni predsjednika Feda Džeroma Pauela, koje je podstakao javno iskazivanje nezadovoljstva predsjednika SAD Donalda Trampa, značajno su poljuljale povjerenje investitora u autonomiju američke centralne finansijske institucije.
Dolar je pao na najniži nivo u posljednjih 10 godina u odnosu na švajcarski franak, opadajući više od 1% na 0,80695, dok je euro probio granicu od 1.15 dolara, dostigavši 1.153275 dolara, nivo koji nije viđen od novembra 2021.
Eurom se jutros trguje po kursu približno 1,151 dolara, što predstavlja nivi porast od 0,49% u odnosu na prethodno zatvaranje od 1,1394 dolara i odražava stalnu snagu evropske u odnosu na američku valutu na koju najviše utiče zabrinutost u vezi sa carinskim mjerama. Mnogi ulagači na finansijskim tržištima očekuju da bi euro mogao doseći vrijednost od 1,2 dolara u narednih šest do 12 mjeseci, što je pokrenuto globalnom prekomjernom izloženošću američkoj imovini.
Japanski jen je ojačao, a dolar je dostigao sedmomjesečni minimum od 140.615 jena. Podaci sa CFTC-a otkrili su rekordne visoke neto duge pozicije na jen, što sugeriše da tržište sve više vjeruje u status jena kao sigurne imovine u uslovima opadanja dolara.
I britanska funta je ostvarila dobitke, porastavši više od 0,4% na 1.33855 dolara, što je najviši nivo od početka oktobra. U međuvremenu, indeks dolara (DXY) pao je na najniži nivo u posljednje tri godine – na 98.246, što odražava opštu slabost dolara.
Trampove trgovinske politike, uključujući carine i napete odnose s Kinom, značajno su doprinijele padu vrijednosti dolara. Učesnici na tržištu sada sve više dovode u pitanje ideju da je američka imovina sigurno utočište, što bi moglo imati dugoročne posljedice na globalne tokove kapitala.
Bitcoin
Bitcoin je zabilježio novi uspon od 2,8%, pa se njime jutros trguje po cijeni od 87.400 dolara, što je najviša tačka od kraja marta. Oporavio se od niske vrijednosti – nešto ispod 75.000 dolara, na koju se spustio 9. aprila, porastavši od tada više od 16%, što najavljuje novi optimizam. Ovaj povratak dovodi bitcoin na manje od 20% od svog rekordnog maksimuma, jačajući investicioni sentiment i ponovo podstičući interesovanje za digitalnu imovinu.
Zanimljivo je da se ovoga puta cijena bitcoina razvija suprotno od tradicionalnih rizičnih sredstava. Dok su fjučersi u okviru Nasdaq indeksa padali, bitcoin je rastao — što sugeriše da ga sve više gledaju kao sredstvo za očuvanje vrijednosti u nesigurnim vremenima, a ne kao spekulativnu imovinu vezanu za tehnologiju.
Priča koja povezuje bitcoin i zlato je naročito zanimljiva tokom današnjeg trgovanja, jer se prvi put nakon nekoliko godina i zlato i bitcoin kreću u istom pravcu, podstaknuti sličnim makroekonomskim zabrinutostima, kao što su slabljenje dolara, strahovi od političkog uplitanja u monetarnu politiku SAD i rastući gubitak povjerenja u tradicionalne finansijske sisteme. Ovo paralelno kretanje odražava dublju promjenu u pristupu investitora, koji se sve više okreću decentralizovanim sredstvma, otpornim na inflaciju.
Bitcoin je takođe probio gornji okvir dvomjesečnog trgovačkog kanala, tehnički potvrđujući izlazak iz njega. Ono što je ranije bilo predviđeno kao korekcija prema 83.000 dolara, sada je postalo odskočna daska za dalji rast.
Zlato
Cijene zlata su premašile istorijske nivoe, a spot zlato dostiglo je jutros rekordnih 3.385,08 dolara po unci, prije nego što se stabilizovalo na 3.373,70 dolara. Ovaj plemeniti metal zabilježio je rast vrijednosti 26% od početka godine, ukazujući na rastuću tražnju za sigurnim utočištima u uslovima pojačane geopolitičke i ekonomske nesigurnosti.
Uporno slabljenje dolara učinilo je zlato privlačnijim za strane investitore, dok je politička nestabilnost obnovila tradicionalnu ulogu zlata kao zaštite od sistemskog rizika.
Međutim, tehnički pokazatelji sugerišu da je ipak potreban oprez, s obzirom na to da indeks relativne snage (RSI) za zlato iznosi 75, što ukazuje na prekomjernu kupovinu. Iako momentum favorizuje dalji rast prema 3.500 dolara po unci, u kratkom roku može doći do konsolidacije dok trgovci procjenjuju prilike za ostvarivanje profita. Višemjesečni rast zlata, 55. rekord u 12 mjeseci, govori mnogo o tržišnoj anksioznosti.
I drugi plemeniti metali su zabilježili promjene vrijednosti – cijena srebra je porasla 0,4% na 32,71 dolara, a platine 0,3% na 969,65 dolara, dok je cijena paladijum snižena 0,5% na 957,68 dolara.
Nafta
Nasuprot rastu cijene zlata, cijene nafte su pale, pod uticajem diplomatskih pomaka u pregovorima o iranskom nuklearnom programu i zabrinutostima po pitanju tražnje u uslovima usporene globalne ekonomije.
Cijena Brent nafte je snižena 1,75% na 66,77 dolara po barelu, dok je cijena barela američke WTI nafte kliznula na 63,55 dolara, što je takođe pad od iste procentne vrijednosti. Perspektiva povratka iranske nafte na međunarodna tržišta umanjila je strahove od smanjenja snabdijevanja i doprinela opadanju cijena.
Pored toga, trajni trgovinski sporovi i znakovi slabljenja podataka o proizvodnji širom sveta doveli su u pitanje trajnu tražnju za naftom, čime su ograničene šanse za rast.