Rabrenović: Zarade su već obesmišljene, cijene rastu brže od plata

Nominalno mi primamo veće plate, ali suštinski nemamo veći životni standard i suštinski cijene su daleko veće, nego što je povećanje plata, što obesmišljava sistem ekonomije, u kom bi trebalo da sa rastom BDP- a građani osjete benefite boljeg života - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, doktor ekonomskih nauka Jovan Rabrenović.

Od 1. oktobra primjenjuje se program Evropa sad 2, a Unija slobodnih sindikata dobila je od početka mjeseca više od stotinu žalbi zbog obračuna zarada. Među onima koji su se žalili sindikatu na obračun zarada su i zaposleni koji su na porodiljskom ili roditeljskom odsustvu, a koji tvrde da im nije isplaćen iznos pomenutim programom.

Po žalbama zaposlenih evidentno je da program Evropa sad 2, kaže Rabrenović, nije najbolje osmišljen, jer je došlo do, dodaje on, kolizije određenih zakonskih rješenja, te, kako kaže, zakoni u našoj državi ne mogu da prate sve elemente, ističe on, programa Evropa sad 2.

- Kao posljedica toga što je život često nepredvidiv u odnosu na same zakone koji nijesu mijenjani došlo je do situacije da određeni broj zaposlenih trpi posljedice takvog, možda, i ishitrenog i nedovoljno planiranog ekonomskog programa Evropa sad 2, te zaposleni koji su na porodiljskom ili roditeljskom odsustvu imaju problem sa rješavanjem svojih osnovnih egzistencijalnih pitanja, odnosno sa zaradama koje nijesu na nivou onih koje bi trebale u skladu sa programom Evropa sad 2 da budu - rekao je Rabrenović.

Sagovornik "Budilnika" ohrabruje sve zaposlene kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, da sve probleme koje imaju, kako kaže, prilikom isplata zarada i njihovim iznosom, dodaje on, da apeluju na sindikate, kako bi sindikati što prije krenuli sa prijedlozima, ističe on, ka Vladi.

Vlada na najbolji način nije sagledala sve negativne posljedice, objašnjava Rabrenović, primjene Evropa sad 2, a te posljedice, dodaje on, sada dolaze do izražaja, prvenstveno, cijeni on, u dijelu gdje zaposleni imaju nelogično niže zarade i od minimalne.

- Ako je programom Evropa sad 2 predviđeno da minimalna zarada sa srednjom školom bude 600 eura, sa visokim obrazovanjem da bude 800 eura, a često imamo primjer da zaposleni primaju tih 450, ne primaju 600 eura. Imamo primjer da ni pripravnici neće primati 800 eura, koliko je minimalna zarada, nego će primati značajno manji iznos. Vlada i ljudi koji su kreirali program Evropa sad 2 nijesu na najbolji način osmisli program, i na taj način uspjeli da preduprijede eventualne posljedice koje će biti negativne i negativno se odraziti na zarade zaposlenih i njihov status u preduzećima - istakao je Rabrenović.

Na dohodak zaposlenih se preliva 5 posto, objašnjava Rabrenović, koje je se tim postupkom ne uplaćuje kao doprinos za penziono osiguranje, dodaje on, a drugih 5,5 posto iz iste namjene, samo što je to bio trošak poslodavca, je, ističe on, ostavljeno poslodavcu na volju da li će ih uplatiti za zarade.

- Kada je došlo do primjene programa Evropa sad 2 desilo se da je tih 5 posto, koje su zaposleni izdvajali za fond PIO prešao na plate zaposlenih i za tih 5 posto su zarade povećane, ali onih 5,5 koje su poslodavci izdvajali, nije prebačen zaposlenima, nego je ostao poslodavcima. Ispalo je da su najveći dobitnici Evropa sad 2 upravo poslodavci koji su uspjeli sebi da zadrže 5,5 posto koje su izdvajali državi, za sebe, odnosno za preduzeća kojima rukovode i čiji su vlasnici… Evropa sad 1 i Evropa sad 2, pored određenih pozitivnih posljedica, koje ima za zaposlene i za čitav sistem Crne Gore, ima određeni broj negativnih posljedica, koji se odražava u svakodnevnom životu i koji će dovesti, i dovode već, do povećanja cijena, inflacija, nekih nestabilnosti i nesigurnosti na ekonomskom tržištu. Dovode do nesigurnosti što se tiče egzistencije, posebno nesigurnosti koje će imati zaposleni, kada je u pitanju određivanja visina penzija, koje će imati po odlasku u penziju, jer samim ovim uvećanjima, svjesni smo da dio novca koji je sad išao u fond PIO, od strane zaposlenog i poslodavaca će biti manji i da će penzija će za taj procenat biti dugoročno manje zaposlenima, jer nekada moraju otići u penziju. To su sistemski negativne posljedice po Crnu Goru, koje će se najbolje vidjeti tek za 5, 10, 20 godina, ako neko poslije ove Vlade ne bude imao ekonomsku logiku, koja kaže da je bolji život zaposlenima i radnicima takav da ne treba ići, zbog kratkoročne dobiti i političkih projekcija, na štetu dugoročne održivosti sistema, a i penzionog fonda - naglasio je Rabrenović.

Država ne radi ništa da smanji inflatorni uticaj, smatra Rabrenović, na građane Crne Gore, a imamo još najave da će se povećati cijene komunalnih usluga i struje , a to automatski vuče i ostala povećanja.

- Zarade, koliko god je najavljeno da će biti značajno povećane,definitivno nijesu povećane. One su već obesmišljene! Samom najavom Evropa sad 2 došlo je do povećanja cijena, a tek sad ovo povećanje izgleda više simbolično, nego suštinski. Imamo problem da u državi brže rastu cijene nego zarade, nomilano mi primamo veće plate, ali suštinski nemamo veći životni standard i suštinski cijene su daleko veće, nego što je povećanje plata, što obesmišljava sistem ekonomije, u kom bi trebalo da sa rastom BDP- a građani osjete benefite boljeg života - zaključio je Rabrenović.