Crnogorski putevi sve krvaviji: Osam poginulih od početka mjeseca, stručnjaci traže strožije kazne

Od početka juna na crnogorskim putevima život je izgubilo osam osoba, saopšteno je iz Uprave policije. Neprilagođena brzina, nepoštovanje saobraćajnih propisa, ali i blaga kaznena politika, neki su od ključnih faktora koji doprinose sve učestalijim tragedijama na drumovima širom zemlje.

Stručnjaci iz oblasti saobraćaja, ali i brojni građani, saglasni su da su potrebne odlučne mjere, strožije kazne i veća odgovornost vozača.

- Navike se uče, a kada neko nauči da vozi brzo i bez poštovanja pravila – svaka vožnja postaje rulet - upozorava instruktorka vožnje Ljiljana Mihajlović u izjavi za Televiziju E.

Ona ističe da ključnu ulogu u bezbjednosti saobraćaja ima – vozač.

„Kada govorimo o činiocima koji utiču na bezbjednost, osnovni je upravo vozač. Sve počinje u glavi – od odgovornosti, percepcije i samokontrole.“

A dovoljan je samo trenutak nepažnje – volan može izmaći, kočnica zakasniti, telefon zazvoniti – i nečiji život može stati.

- Najtužnije je što stradaju mladi. Tek su zakoračili u život, došli do vozačke dozvole i automobila. A onda proradi adrenalin, želja za dokazivanjem i sve to često vodi do neželjenih i tragičnih posljedica. U školama govorimo o tome, ali, zašto se ovakve situacije i dalje dešavaju – ni sama ne znam - kaže Mihajlović.

Prema podacima saobraćajnih stručnjaka, Crna Gora prednjači u regionu po broju smrtnih slučajeva u saobraćaju u odnosu na broj stanovnika.

- U prethodne dvije godine na crnogorskim putevima život je izgubilo 152 osobe. To je alarmantna statistika. Najčešći uzrok nesreća je neprilagođena brzina – i to je činjenica - naglašava saobraćajni vještak Goran Čarapić.

Građani su sve svjesniji rizika. Dok jedni ukazuju na nedostatak kontrole i prisustva saobraćajne policije, drugi ističu da je glavni problem – ljudska neodgovornost. Ipak, svi su saglasni u jednom: previše je krvi na crnogorskim putevima.

Stručnjaci ističu da se bez ozbiljnijih i dosljedno primjenjivanih kazni – situacija neće popraviti.

- Potrebne su mnogo veće i oštrije sankcije, bez izuzetaka i povlašćenih. Danas nijesmo sigurni ni kao vozači, ni kao pješaci - poručuje Mihajlović.

Čarapić dodaje da bi jedno od ključnih rješenja bila ugradnja stacionarnih radara, koji bi omogućili stalni nadzor brzine.

- O upotrebi stacionarnih radara govori se godinama, ali nijedan još nije postavljen. To bi bio efikasan korak ka prevenciji, ali ostaje samo na priči - upozorava on.

Stručnjaci zaključuju da je krajnje vrijeme da država odlučno reaguje i prepozna saobraćajnu bezbjednost kao nacionalni prioritet – jer svaki izgubljeni život je nenadoknadiv.

D.J.