Autorsko veče Sretena Vujovića u Dubrovniku

Savez Crnogoraca Hrvatske, Društvo crnogorsko-hrvatskog prijateljstva DNŽ Dubrovnik i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, u sklopu svojih redovnih aktivnosti na njegovanju  crnogorskog kulturnog i nacionalnog identiteta, te plodne sararadnje u sklopu aktivnosti  Društva Crnogorsko-hrvatskog prijateljstva, organizuju predstavljanja književnog stvaralaštva akademika Sretena VUJOVIĆA, koji nesumnjivo pripada samom vrhu savremene crnogorske književnosti.  Sreten Vujović je jedan od onih crnogorskih kulturnih djelatnika, koji je, sa  dobro poznatom grupom intelektualaca devedesetih bio antiratno angažovan zbog čega je njegov život obilježen hapšenjima, progonom sudskim procesima, kao što je to i danas u aktuelnom trogodišnjem sudskom procesu, zbog  angažmana u zaštiti ljudskih prava.

Sreten VUJOVIĆ  je rođen 1957. godine na Cetinju. Dugi niz godina radi kao prosvjetni radnik u osnovnim i srednjim školama u zemlji i inostranstvu. Bio je dopisni je saradnik za maternji jezik i književnost United World College of the Atlantic iz Welsa. Bavi se skulpturom u drvetu (tri samostalne i tri grupne izložbe skulptura), prevodilaštvom (italijanski, njemački, ruski i makedonski jezik), književnom kritikom i esejistikom.

Poezija i prozni radovi su mu prevođeni na engleski, njemački, italijanski, poljski, francuski, galjego, rumunski, makedonski, albanski,  slovenački, bjeloruski i ukrajinski jezik.

Zastupljen je u nekoliko zbirnih knjiga poezije i  nekoliko antologija, kako na crnogorskom, tako i drugim jezicima.

Nagrade:

Za najljepši ljubavni stih na dvogodišnjem konkursu časopisa “Nada” 1982. godine;

Najveće priznanj rodnog Cetinja, Trinaestonovembarske nagrade za 2001. godinu;

Jubularna nagrada Matice muslimanske, za naučno-istraživački rad književnosti Muslimana Crne Gore;

Plaketa na Međunarodnom konkursu časopisa “Avlija” Rožaje;

Laureat na Međunarodnom festuvalu poezije za đecu “Krilata Seošnica”-Rožaje za 2019. Godinu;

nagrada na međunarodnom festivalu poezije “Voci nel deserto”, Italija 2019.

mjesto-kategorija poezija, Festival kratke književne forme, Zaton 2023. Crna Gora;

Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” za 2024. godinu, kao i brojnih drugih diploma, zahvalnica priznanja državnog i međunarodnog značaja.

  Zastupljen je u brojnim listovima i časopisima, kako u Crnoj Gori, tako i u inostranstvu. Nakon prve zbirke pjesama, uglavnom njeguje poetske tematske cjeline: problematika palanke, pjesnička psihijatrija, (arhe)pamćenje u podsvjesnoj  slojevitosti, mikrokosmos poetike…

Objavio  petnaestak naslova iz oblasti poezije i proze.

Akcenat autorske večeri u Dubrovniku biće stavljen  na  četvoroknjižje “Pejzaž bez prostora”, inspirisano Njegoševom “Lučom mikrokozma”,  koje je prije desetak godina, započelo svoj neobičan put zbirkom pjesama “Molitva”, prevedenom na  francuski jezik i predstalvjenom na Festivalu mediteranskih zemalja u Francuskoj.

U pripremi za štampu je  jedinstveno izdanje za sljedeću godinu sa dodatkom cilusa pjesama koje do sada nijesu objavljivane.

Vujović je jedan od onih književnh stvaralaca koji dugo promišlja i “kleše” stihove ostavljajući kao poruku samu srž poetske misli!

Član je  i jedan od osnivača Nezavisnog društva crnogorskih pisaca i  Crnogorskog P.E.N. Centra čiji je ujedno prvi generalni sekretar i aktuelno potpredsjednik iste asocijacije. Član je Hrvatskog P.E.N. Centra, Društva hrvatskih književika, Matice Muslimanske i jedan  od inicijatora  osnivanja Matice crnogorske. Kao  predstavnik  Crnogorskog P.E.N. Centra potpisnik je  Odluke o osnivanju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Ove godiune postao je i predśednik Skupštine Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.

Sreten Vujović voli istaći kako niko do kraja i suštinski nije uspio pronići u bit četvoroknjižja “Pejzaž bez prostora” kao njegovi  recenzenti, Borislav Cimeša, i profesor Predrag Popović Njegoš, koji u neobičnoj poetskoj magiji za Vujovića zauzima posebno mjesto.

Predrag Popović Njegoš je uz recenziju imao i ovo zapažanje o ovoj tetralogiji:
Impresivno je što ta poezija anticipira novu vizuru bardova fizike o prirodi stvarnosti, još nepojmljivu “običnom smrtniku”, kazualnom čovjeku. To je novo svjetoviđenje intelektualne elite na Zapadu, mada ranije na Istoku, naime toj vizuri fizičari smatraju referentnom hinduističku filozofiju. Pored našeg Tesle (lično se izjašnjavao kao Crnogorac), najavljivala ju je avangarda poput Ajnštajna i Borna, a Ervin Šredinger, Nils Bor i Robert Openhajmer su doslovno i bili školarci upanišada…
Otuda važi uvjerenje da se nove ideje u fizici valorizuju ako su saobrazne vedantama (to je završni period veda, dočim ranije vede nisu tog autoriteta). Tako nobelovac Hajzenberg kaže: “Nakon rasprava o indijskoj filozofiji, neke od ideja kvantne fizike koje su djelovale sasvim ludo namah se učine puno više smislenima”. A kako se radi o paradigmi nove nauke, još neznane i mnogom naučniku, prava je senzacija prepoznati je u sasma poetskoj slutnji kao njenoj anticipaciji.
A možda, zapravo, takvima i jesu sva izvorišta novih paradigmi, ili kako naša veli: “Svemogućstvo svetom tajnom šapti samo duši plamena poete”.