Monografija ''Istorija crnogorske kulture'' donosi priče o likovnoj umjetnosti, bibliotekarstvu i štamparstvu, do pop muzike i filma

Portal ETV

Promocija monografije grupe autora “Istorija crnogorske  kulture” biće održana u petak, 11. jula, u 12 sati, u Zetskom domu, kao  dio programa obilježavanja ovogodišnjega Dana državnosti, u  organizaciji Prijestonice Cetinje.

Monografija obuhvata tekstove “Istorija Crne Gore od najstarijih  vremena do 1918. godine” autora Vukote Vukotića, “Crna Gora od gubitka  do obnove državne nezavisnosti 1918–2006. godine” Bobana Batrićevića,  “Likovna umjetnost i arhitektura” Aleksandra Čilikova i Jakova  Markovića, “Jezik” Adnana Čirgića, “Književnost” Aleksandra Radomana,  “Tradicijska vjerovanja” Adnana Čirgića, “Štamparstvo” Petra Glendže,  “Prosvjeta i školstvo” Radovana Damjanovića, “Bibliotečka djelatnost”  Milenije Vračar, “Arhivska djelatnost” Srđana Pejovića, “Muzejska  djelatnost” Petra Lekića, “Muzička umjetnost” Ivana Vukčevića, “Pop i  rok muzika” Željka Milovića i “Pozorište i film” Vaska Raičevića.

Zadatak koji je okupio autorski tim je bio napraviti pregled  crnogorske kulture koji bi pokušao obuhvatiti cjelokupan razvoj kulture  na teritoriji sadašnje Crne Gore od najstarijih vremena do danas,  zapisao je u Predgovoru monografije František Šistek.

- Crnogorska kultura do sada nije bila prezentovana na sličan,  cjelovit način u jednoj knjizi i zato će ova kolektivna monografija  nesumnjivo biti korisna naučnicima i široj crnogorskoj javnosti, kao i  znatiželjnim čitateljima iz drugih zemalja u regionu i šire. Valja  napomenuti da knjiga nije nastala kao rezultat novog kolektivnog  istraživačkog projekta, koji bi nužno trajao nekoliko godina, nego prije  svega kao svojevrsna katalogizacija i sumarizacija postojećegznanja, na  osnovu dostupne naučne literature i drugih izvora, uz djelimično  oslanjanje na prethodni istraživački rad individualnih autora pojedinih  poglavlja- navodi Šistek.

Monografija, ističe Šistek, nema namjeru da prikaže isključivo kulturu  crnogorskog naroda (iako je crnogorska kultura u užem etničkom odnosno  nacionalnom smislu, kao kultura crnogorskog naroda, u njoj takođe  temeljno obrađena) nego tretira cjelokupan razvoj kulture u Crnoj Gori,  od najstarijih vremena kada moderni narodi u kasnijem smislu još nijesu  ni postojali, sve do sadašnjeg doba kada Crna Gora postoji i funkcioniše  kao multikulturna i multietnička država, i pojedini stvaraoci se  izjašnjavaju kao pripadnici raznih modernih naroda – 

Crnogorska kultura je kultura jedne male zemlje s vrlo malim brojem  stanovnika, koja nije ni danas, kako ističe u Predgovoru, dovoljno  poznata u globalnom ili užem evropskom kontekstu.

- Ipak, ova knjiga, između ostalog, dovoljno svjedoči o tome da se  radi o vrlo zanimljivoj i originalnoj kulturi s dubokim istorijskim  korijenima, tokom vjekova obogaćivanoj šarolikim civilizacijskim  uticajima, koja nipošto ne zaslužuje epitet „provincijska“ ili  „periferna“. U stvari, kulture nekih velikih, mnogoljudnih i moćnih  država nerijetko pate od svojevrsne i naizgled paradoksalne forme  provincijalizma, zato što su previše samozadovoljne i okrenute sebi, što  nije niti može biti slučaj kad su u pitanju kulture malih zemalja poput  Crne Gore. Crna Gora je država koja je, doduše, nastala na periferiji  raznih kulturnih, konfesionalnih, imperijalnih, političkih i  civilizacijskih uticaja, ali upravo zato je njena kultura u dugom  istorijskom trajanju od antike sve do modernog doba prilično bogata i  šarolika – zapisao je, između ostalog, Šistek.

Izdavači monografije “Istorija crnogorske kulture” su Prijestonica  Cetinje, Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Centar za kulturu  Prijestonice Cetinje.