Novom direktoru 12 mjeseci da konačno utvrdi stanje u zbirkama

Osam godina nakon što je proces revizije muzejskog materijala pokrenut, a uprava ustanove više puta javno najavljivala njegov skori završetak, revizija u JU Muzeji i galerije Podgorice i dalje nije okončana. Da je kašnjenje nadmašilo sve ranije rokove potvrđuje i inspekcijski zapisnik Ministarstva kulture i medija, sastavljen 12. septembra 2025. godine, u kojem se konstatuje da je posljednja kompletna revizija muzejske dokumentacije urađena još 2018. godine, dok novi ciklus – započet 2023. – nije priveden kraju.

Međutim, revizija muzejskog materijala u Muzejima i galerijama, podsjetimo, traje još od jeseni 2017. godine, pod upravom tadašnjeg direktora Seada Đokaja. Tu reviziju nije priznao njegov nasljednik Vučić Ćetković koji je na čelo ustanove došao 2019. godine nakon što je dužnosti razriješen Đokaj. Ćetkovića su dočekali gotovi izvještaji o reviziji u Muzejima i galerijama, inspekcija za kulturnu baštinu ih je formalno verifikovala u njegovom prisustvu, ali je direktor zbog kasnije uočenih nepravilnosti odlučio da ubrzo cjelokupan postupak revizije vrati na početak. Ukratko – Muzeji i galerije Podgorice punih osam godina nijesu u stanju da završe postupak revizije u skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti i svim pravilnicima koji regulišu ovu oblast.

KRŠE ZAKON

Prema zapisniku inspekcije za kulturna dobra iz septembra ove godine, koji je Pobjeda dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, inspekcijski nadzor je sproveden po službenoj dužnosti, nakon inicijative upućene Ministarstvu kulture i medija, koja se, između ostalog, odnosila i na provjeru poštovanja zakonske obaveze revizije na svakih pet godina. Inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak tom prilikom je ustanovila da Muzeji i galerije nijesu postupili u skladu sa članom 21 stav 2 Zakona o muzejskoj djelatnosti, koji propisuje periodičnu reviziju muzejskog materijala najmanje jednom u pet godina.

U zapisniku se precizno navodi dinamika dosadašnjeg procesa: Komisija je do jula 2025. godine pregledala 5.299 predmeta, što obuhvata Etnografsku zbirku, Zbirku Moderne galerije, Legat Rista Stijovića, Istorijsku zbirku i Muzej Marka Miljanova. Na popisnoj listi, pripremljenoj na osnovu inventarnih knjiga, evidentirano je oko 3.390 predmeta, ali se utvrđuje da je broj neinventarisanih predmeta znatno veći, pa konačna lista predmeta već sada „uveliko nadmašuje“ postojeći broj inventarisanih jedinica. Komisija za reviziju je uradila i popis Biblioteke Rista Stijovića i biblioteke Muzeja Marka Miljanova, a slijedi Kulturno-istorijska zbirka i na kraju Arheološka zbirka u kojoj, kako se navodi u zapisniku, komisija očekuje najviše izazova. Upravo iz te zbirke nestalo je 150 predmeta sa Duklje, od izuzetnog materijalnog, istorijskog, identitetskog i arheološkog značaja, koje je dvije decenije dužio nekadašnji kustos i aktuelni direktor Muzeja i galerija Dragan Radović. Zbog nestanka ovih predmeta, podsjetimo, bivši direktor Vučić Ćetković podnio je krivičnu prijavu protiv NN lica, a Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici još „izviđa“ i ne saopštava javnosti niti jedan detalj dosadašnjeg postupanja, osim što smo na startu postupka dobili potvrdu da su podnosilac prijave, kao i drugi zaposleni u Muzeju, odgovorni za staranje o zbirkama, saslušani u policiji i tužilaštvu.

Inspektorka za kulturna dobra dalje u zapisniku iz septembra ove godine posebno bilježi tvrdnju uprave muzeja da se proces revizije usporava zbog nedostatka dokumentacije za pojedine predmete i problema utvrđivanja pripadnosti određenim zbirkama. Isto ovo obrazloženje izrekla je i bivša direktorica ustanove Ivana Ćupić, koja je u martu prošle godine za Pobjedu izjavila da za određene neinventarisane predmete ne postoje podaci kako su ušli u muzej, otkupni dosijei ili ugovori o poklonu.- Pojavljuje se i problem identifikacije kulturnih dobara, jer, kao što je poznato, zbirke su kumulativno proglašavane kulturnim dobrima 1961. i 1962, elaborati o revalorizaciji nijesu sasvim pouzdani, informacija na osnovu kojih možemo sa sigurnošću tvrditi da je riječ o kulturnim dobrima nema dovoljno, pa je neke predmete veoma teško identifikovati kao kulturna dobra – rekla je ranije Ćupić.

MJERA UKAZIVANJA

U zapisniku se navodi da je inspektorka izrekla mjeru ukazivanja direktoru Draganu Radoviću, uz striktan rok od 12 mjeseci da se nepravilnosti otklone, odnosno da se revizija muzejskog materijala konačno završi i dostave dokazi o tome. Radović je prihvatio mjeru i nije tražio donošenje rješenja, što praktično znači da bi revizija, prema nalogu inspekcije, morala biti završena najkasnije do septembra 2026. Sada će Radović biti odgovoran za rad komisije i utvrđivanje brojnog stanja u zbirkama muzeja, pa i u Arheološkoj zbirci koju je, prema primopredajnom zapisniku, preuzeo 2002. godine od koleginice Vere Drecun.

Tokom internog postupka u Muzeju, Radović je, podsjetimo, izjavio da nema nikakve veze sa nestankom 150 predmeta, te da su oni tokom niza godina bili dobro obezbijeđeni i čuvani. Situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem predmeta, kako je izjavio, drastično se mijenja „prilikom opremanja depoa u kojem su smješteni novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare.“

- Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – odgovorio je ranije Radović u dopisu upućenom tadašnjem direktoru Vučiću Ćetkoviću.

Nestalih 150 predmeta možda izrone iz „nekog od prostora Muzeja“

Zapisnik inspekcije za kulturna dobra, iz septembra ove godine, ne bavi se direktno slučajem nestalih 150 arheoloških predmeta iz Arheološke zbirke Muzeja i galerija, ali konstatuje da je revizija ključna upravo zbog velikog broja neinventarisanih jedinica i nesređenog dokumentacionog sistema. To dodatno potvrđuje i ranije navode bivše direktorice Ivane Ćupić da tek „revizija može utvrditi da li su predmeti stvarno nestali ili neadekvatno i nepropisno pohranjeni u nekom od prostora muzeja“ – tvrdnja koja je sada, nakon više godina, još problematičnija s obzirom na trajanje procesa. Nekadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković, podsjetimo, nije imao dilemu, te je nakon što su zaposleni detaljno pregledali sve prostore Muzeja u decembru 2022. godine podnio krivičnu prijavu protiv NN lica zbog nestanka 150 predmeta, a podnio je potom prijavu i Upravi policije zbog slomljenog staklenog pehara iz 4. vijeka koji je tokom 2010. godine sačuvan izvađen iz jedne od grobnica na Duklji i pohranjen u Arheološku zbirku Muzeja i galerija. Zbog uništenja ovog predmeta krivičnu prijavu je podnijela inspektorka za kulturna dobra Dragana Bošković-Drobnjak. Nadležno tužilaštvo u Podgorici, u oba ova slučaja još - izviđa.