Belan: Za očekivati je da Milatović odlikuje i generala Pavkovića

Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije Radović, koji je preminuo 2020. godine, biće prvi vjerski poglavar kojem je dodijeljen Orden Crne Gore namijenjen šefovima ili visokim zvaničnicima država i međunarodnih organizacija. No, izgleda da ovakva odluka ne iznenađuje i ne brine čak ni veći dio opozicije.

Ovakva odluka predsjednika države Jakova Milatovića, objavljena u nedjelju putem naloga na društvenim mrežama, ali ne i na zvaničnoj internet stranici, ponovo je otvorila brojna pitanja, poput onih o odvojenosti crkve od države, te poziciji SPC u Crnoj Gori.

Samom objavom Milatovića da će nekadašnji mitropolit SPC biti naredni nosilac najvišeg državnog priznanja koje je namijenjeno stranim zvaničnicima, postavlja se pitanje po kojoj osnovi Amfilohiju Radoviću može pripasti pomenuti orden. S obzirom na odvojenost crkve od države čak i u Srbiji gdje je, zvanično, sjedište SPC, ne postoji zakonska odredba na osnovu koje se odlikovanje može uručiti jednom vjerskom poglavaru, i to u drugoj zemlji. U slučaju da se SPC u Crnoj Gori tretira kao „međunarodna organizacija“, time se priznaje da je riječ o pravnom licu čije je sjedište u drugoj državi, što ukazuje na to da se finansiranje i interesi vezuju, prije svega, za matičnu zemlju.

Suluda logika

Gotovo cijela crnogorska javnost ostala je prethodnih dana nijema na najavu Milatovića o posthumnom odlikovanju mitropolita Amfilohija.

Glas su „podigli“ jedino iz političke platforme Evropski savez, koji čine Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija.

Jedan od lidera tog saveza Vatroslav Belan povezao je, u razgovoru za Pobjedu, odluku Milatovića sa smrću Nebojše Pavkovića, generala Vojske Jugoslavije osuđenog za ratne zločine na Kosovu u prvoj polovini 1999. godine.

- Za očekivati je bilo da uruči i orden danas preminulom ratnom zločincu Nebojši Pavkoviću, jer je Amfilohije propovijedao da ljudima koji nijesu vjerni Rusiji „živo meso sa njihovog tijela treba da otpadne“, a Pavković je tu kletvu i ideologiju sprovodio, zbog čega je i osuđen u Hagu. Dakle, vodeći se Milatovićevom suludom logikom, ratni zločinac Pavković posthumno zaslužuje najviše državno priznanje za visoke funkcionere stranih država i više od Amfilohija, jer je na Kosovu radio ono što je Amfilohije propovijedao – kazao je Belan za Pobjedu.

Litije za EU

U objavama je predsjednik države naveo kako „povodom petogodišnjice od upokojenja“ posthumno dodjeljuje najviši državni orden čovjeku koji je nekada bio na čelu jedine mitropolije u Crnoj Gori. Kako je naveo, „mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije ostavio je neizbrisiv trag u duhovnom i društvenom životu Crne Gore tokom gotovo tri decenije na čelu Mitropolije crnogorsko-primorske“. Osvrćući se na njegovu biografiju, podsjetio je na Amfilohijevo izuzetno znanje koje je sticao na teološkim, bogoslovskim i filološkim studijama u Beogradu, Bernu, Rimu i Atini, „postavši jedan od najobrazovanijih episkopa pravoslavnog svijeta“.

- Svojim ugledom u cijelom hrišćanskom svijetu dao je značajan doprinos i međunarodnom ugledu Crne Gore. U ključnom istorijskom trenutku, tokom referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine, njegovi pozivi na sabornost i međusobno poštovanje doprinijeli su da Crna Gora kroz ovaj proces prođe mirno i bez sukoba. Time je dao nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti u zemlji – naveo je Milatović u obrazloženju dodjele ordena.

Takođe je podsjetio na dešavanja tokom posljednje dvije godine života Radovića.

- Postao je simbol duhovnog otpora, naročito tokom 2019. i 2020. godine, kada je predvodio litije povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su ubrzo poprimile šire društveno značenje i postale simbol mirnog građanskog otpora. Masovnost i trajanje litija predstavljali su jedan od ključnih faktora koji su doprinijeli mirnoj promjeni višedecenijske vlasti, što je Crnoj Gori otvorilo put ka punopravnom članstvu u EU – smatra predsjednik države.

Zaključujući razloge dodjele najvećeg državnog odlikovanja mitropolitu Amfilohiju, Milatović je istakao kako na taj način „Crna Gora odaje priznanje njegovom doprinosu očuvanju duhovne tradicije, izgradnji društvenog mira u najosjetljivijim trenucima naše savremene istorije, kao i njegovoj ulozi u unapređenju međunarodnog ugleda naše zemlje“.

Odlikovanje

Prema Zakonu o državnim odlikovanjima i priznanjima, Orden Crne Gore je najviše državno odlikovanje namijenjeno vrlo uskom krugu ljudi. Naime, dodjeljuje se „predsjednicima ili suverenima država i liderima međunarodnih organizacija“ kojima se uručuje na velikoj ogrlici, odnosno „drugim visokim zvaničnicima stranih država ili međunarodnih organizacija“ za koje je predviđeno nošenje na lenti.

Istim aktom precizira se i oblik, odnosno materijal od kojeg se izrađuje ogrlica na kojoj se nalazi orden.

- Velika ogrlica je od srebra, dužine 950 mm i sastoji se od 10 članaka kružnog oblika, prečnika 30 mm, koji su međusobno povezani dekorativnim prepletima iz pletenice uz ordenske zvijezde i ordenskog znaka. Na člancima su karakteristični detalji iz crnogorske istorije i kulture: grb Vojislavljevića, grb Petrovića, pečat arhonta Petra, pečat Petra I, grb Balšića, grb Crnojevića, element iz „Oktoiha“ sa slovom K, slovo R sa krunom iz knjige Božidara Vukovića, portret majke Crnogorke sa karijatide na Mauzoleju na Lovćenu i portret crnogorskog ratnika sa slike Petra Lubarde „Bitka na Vučjem dolu“. Na veliku ogrlicu se kači ordenski znak – stoji u zakonu.

Odlikovanje svečano uručuje predsjednik države ili njegov lični izaslanik, iznošenjem javnog saopštenja teksta ukaza, predajom znaka odlikovanja i uručivanjem povelje.

U slučaju posthumnog odlikovanja, orden se predaje članovima porodice ili, ako ih nema, ukaz o odlikovanju se javno saopštava, a znak odlikovanja i povelja se mogu predati Narodnom muzeju Crne Gore.

I pored svih spornih detalja dodjele Ordena Crne Gore, rijetki su bili oni koji su kritikovali odluku da najviše državno odlikovanje pripadne jednom vjerskom licu.

Tim prije što je objavljeno da će već naredne sedmice, 28. oktobra, biti otkriven spomenik mitropolitu Amfilohiju kod Crkve Svetog Dimitrija u Kolašinu. Kip sa postamentom biće visok skoro četiri metra, a sama stojeća figura oko dva i po metra. Odluka o postavljanju ovog spomenika nije još ni donesena, jer će tek sjutra biti održana sjednica Skupštine te sjeverne opštine sa ovom tačkom dnevnog reda, ali se već zna da će prijedlog imati značajnu podršku odbornika.

Uz onih manje od 37 odsto građana koji, prema anketi Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) smatraju da su borci protiv fašizma bili isključivo partizani, revizionizam je očigledno dovoljno napredovao da se može zažmuriti čak i na to da najviša državna odlikovanja pripadnu onima kojima to zakonski ne pripada.

U skladu s time je i odluka većeg dijela opozicije, naročito Demokratske partije socijalista, da se ni juče ne oglase povodom dodjele Ordena Crne Gore Amfilohiju Radoviću.