Crna Gora i Ukrajina potpisuju sporazum o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji

Portal ETV

Crna Gora i Ukrajina usaglasile su tekst sporazuma o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji, koji bi trebalo da potpišu premijer Milojko Spajić i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Ovaj dokument odnosi se na podršku u slučaju oružanog napada, ulaganje u odbrambenu industriju, obavještajnu saradnju kao i obnovu ratom razorene Ukrajine, piše Radio Slobodna Evropa.

Sličan sporazum sa Ukrajinom do sada je potpisalo tridesetak zemalja, uglavnom članica NATO.

Potpisani sporazum na kraju treba da potvrdi Skupština Crne Gore na čijem je čelu Andrija Mandić, koji je glasao protiv rezolucije kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu 2022.

Skupština, na primjer, duže od osam mjeseci ne stavlja u proceduru predlog o učešću Vojske Crne Gore u misiji vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini.

U proceduru nije stavljena ni odluka o učešću u sličnoj misiji podrške Ukrajini koju organizuje NATO.

Crna Gora je članica NATO i kandidat za članstvo u EU.

Zelenskog očekuju u Crnoj Gori

Da bi predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski uskoro mogao posjetiti Crnu Goru i potpisati sporazum kazao je 9. maja predsjednik države Jakov Milatović.

Iako datum nije zvanično potvrđen, pominje se 15. maj. No, za tad se pominje i mogućnost njegovog susreta u Istanbulu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Zelenski bi dan kasnije, 16.maja kako se očekuje, trebalo da bude u susjednoj Albaniji, na samitu lidera Evropske političke zajednice.

"Jasna politička i institucionalna podrška Ukrajini"

Sporazum je odobrila Vlada Crne Gore 8. maja, nakon višemjesečnih pregovora u kojima je učestvovalo 14 ministarstava, Direkcija za zaštitu tajnih podataka i Agencija za nacionalnu bezbjednost.

Savjetnik premijera za bezbjednost Todor Goranović - koji je predvodio crnogorsku delegaciju - za Radio Slobodna Evropa kaže da sporazum predstavlja "važan iskorak" u jačanju odnosa dvije države "u vremenu izazova za evropsku i globalnu bezbjednost".

- Na ovaj način Crna Gora potvrđuje jasnu političku i institucionalnu podršku Ukrajini, u skladu sa svojim spoljnopolitičkim prioritetima - članstvu u Evropskoj uniji... demonstrirajući namjeru da bude odgovoran dio šire evropske koalicije solidarnosti sa Ukrajinom - rekao je Goranović.

Naime, Crna Gora je od početka ruske invazije 2022. pružila Ukrajini vojnu pomoć od 11,3 miliona eura i procentualno prihvatila najviše ukrajinskih državljana.

Šta piše u sporazumu?

Dvije države se sporazumom obavezuju na konsultacije u slučaju značajne eskalacije trenutne agresije ili budućeg ruskog oružanog napada na Ukrajinu.

- Crna Gora će pružiti pomoć Ukrajini.. koja može uključiti brzu i kontinuiranu političku, bezbjednosnu, vojnu, humanitarnu i ekonomsku pomoć; postizanje dogovora o uvođenju ekonomskih i drugih sankcija Ruskoj Federaciji... - navodi se u dokumentu.

Crna Gora je u potpunosti usaglašena sa evropskom sankcijama prema Rusiji.

Sporazum predviđa i saradnju u odbrambenoj industriji, koja bi bila usmjerena ka "obostranoj komercijalnoj i političkoj koristi".

- Crna Gora će razmotriti mogućnosti za izdvajanje finansijske podrške razvoju odbrambene industrije Ukrajine, putem ulaganja u proširenje kapaciteta, nabavku materijala za municiju i ukrajinskih odbrambenih proizvoda za potrebe Oružanih snaga Ukrajine - piše u dokumentu.

Rusija treba da snosi pravnu odgovornost za rat jer bi to, ističe se u dokumentu, moglo uticati na njeno uzdržavanje od budućih napada.

Dvije zemlje dijele i uvjerenje o potrebi uspostavljanja tribunala kako bi se osigurala odgovornost za zločin agresije protiv Ukrajine.

Osim pravne, Rusija treba da snosi i finansijsku odgovornost za dugoročnu obnovu Ukrajine zbog nanijete štete.

- Ruska suverena imovina na teritoriji Crne Gore, u skladu sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, biće blokirana dok Rusija ne nadoknadi štetu, gubitke i povrede koje je prouzrokovala - navodi se u tekstu sporazuma.

Pomoć za obnovu Borodjanke

Jedan od konkretnih koraka predviđenih sporazumom biće saradnja na obnovi Ukrajine.

Naime, na crnogorskim vlastima je bilo da odaberu grad ili region sa kojim žele da uspostave saradnju sa ciljem njegove obnove ili reforme.

Dogovoreno je da to bude Borodjanka.

Grad se nalazi oko 60 kilometara od Kijeva i teško je oštećen na početku ruske invazije na Ukrajinu.

Na srušenoj zgradi u ovom gradu novembra 2022. osvanuo je mural britanskog uličnog umjetnika Banksyja.

Mural prikazuje gimnastičarku koja izvodi stoj na gomili betonskih ruševina.

Dvije države obavezale se se i na produbljivanje obavještajne i kontraobavještajne saradnje u cilju sprečavanja subverzivnih aktivnosti Rusije i drugih neprijateljskih aktera.

Obavezuju se i na suprotstavljanje zlonamjernoj propagandi i kampanji širenja dezinformacija koje utiču na nacionalnu bezbjednost.

Kampanja proruskog portala protiv dolaska Zelenskog

Najava dolaska ukrajinskog predsjednika izazvala je seriju tekstova na portalu IN4S, koji koristi retoriku blisku ruskoj propagandnoj mašineriji, upozorio je Digitalni forenzički centar (DFC).

Među spornim naslovima su "Psi rata dolaze u Crnu Goru: Zašto je neonacista Zelenski dobrodošao u Podgoricu" i "Hoće li Podgorica poći stopama agresivne manjine sa Cetinja".

U tekstovima se ističe da je Zelenski od zemlje napravio "grobnicu slobode" i pravoslavlja, dok se Podgorica poziva da ne bude grad "mrtvog glasa", već "simbol građanskog otpora", piše DFC.

- Narativi koji se plasiraju kroz pomenute tekstove portala IN4S se oslanjaju na obrasce karakteristične za ruski ekosistem propagande, koji dehumanizuje ukrajinski narod i prikazuje ga kao nacistički - kažu iz DFC-a.

Ocjenjuju da retorika proruskog portala predstavlja primjer zapaljivog govora koji može dodatno podstaći društvene tenzije i ugroziti javni red i mir, posebno u kontekstu najavljene posjete.

Od početka rata u Podgorici je održano više skupova podrške Ukrajini a kontinuirana podrška stizala je sa Cetinja.

To je jedini grad na svijetu u kome su prvih stotinu dana od početka ruske agresije svakodnevno održavane šetnje podrške Ukrajini, a potom svakog 24. u mjesecu.