Gvozdenović: Partije ne dozvoljavaju optimizaciju javne uprave, pod izgovorom ''razvoja'' države se zapošljavaju partijski ljudi

Vlada Crne Gore nema stvarnu namjeru da sprovede optimizaciju i profesionalizaciju javne uprave, te da kontinuirani rast broja zaposlenih pokazuje da je državna administracija i dalje „sigurno stanište za partijski kadar'', kazala je zamjenica izvršnog direktora CDT-a, Milena Gvozdenović.

- Crna Gora ima ogroman broj zaposlenih u javnoj upravi, koji iz godine u godinu raste, a prati ga i rekordno izdvajanje za bruto zarade. U predlogu budžeta za 2026. godinu za plate je planirano čak 726 miliona eura. Nažalost, ovo nije posljedica — kako se često tvrdi — ‘razvoja’ države, već prije svega partijske potrebe da se u državne institucije smjesti što veći broj svojih ljudi- istakla je Gvozdenović.

Prema posljednjim podacima Ministarstva finansija iz septembra 2025. godine, u javnoj upravi radi 54.841 osoba. Od toga je na centralnom nivou zaposleno 47.584, a na lokalnom 7.257 ljudi — što je povećanje od 4.655 zaposlenih u odnosu na decembar 2020.

- Ovi brojevi nijesu konačni, jer nemamo podatke o broju zaposlenih u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države i opština. Iako Vlada tvrdi da je uspostavila kompletnu evidenciju, mi i dalje ne znamo koliko ljudi radi u još 174 državna i opštinska preduzeća- ističe ona i dodaje da ne postoje ni evidencije o angažovanima po ugovorima o djelu i privremenim i povremenim poslovima.

Gvozdenović upozorava da stvarni broj zaposlenih u javnom sektoru značajno premašuje zvanične podatke, pa bi uspostavljanje potpunih i provjerenih evidencija moralo biti prvi korak za bilo kakvu ozbiljnu reformu.

Podsjeća da je premijer ranije ove godine najavio zamrzavanje zapošljavanja i smanjenje broja zaposlenih za 20 odsto, uz obrazloženje da „mnogi ljudi ne rade, ne dolaze na posao ili rade neadekvatno“.

- Očigledno je da taj način nije pronađen — ili ga, zapravo, Vlada uopšte ni ne traži- ocjenjuje Gvozdenović.

Uprkos povećanju broja zaposlenih, Crna Gora, prema njenim riječima, i dalje nema dovoljno stručnih i institucionalnih kapaciteta za sprovođenje reformi i evropskih obaveza.

- Evropska komisija jasno poručuje da nedostatak administrativnih kapaciteta utiče na proces usklađivanja sa pravnom tekovinom EU u svim sektorima- ističe Gvozdenović.

Reforma javne uprave, kako podsjeća, podrazumijevala bi izradu sveobuhvatnih funkcionalnih analiza, koje bi pokazale gdje postoji manjak, a gdje višak zaposlenih. Međutim, iz same Strategije reforme javne uprave i izvještaja je jasno da takve analize vjerovatno neće biti izrađene do kraja aktuelnog strateškog ciklusa, iako su bile planirane za sektore obrazovanja i zdravstva.

- Indikator uspjeha u uspostavljanju optimalne javne uprave navodi smanjenje udjela broja zaposlenih u javnoj upravi u ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori. Međutim, kako raste ukupna zaposlenost, ovaj udio se automatski smanjuje — iako broj zaposlenih u javnom sektoru realno raste. Vlast to pokušava predstaviti kao rezultat reformi, ali DRI jasno navodi da je riječ o periodičnim kretanjima na tržištu rada, a ne o plodovima fiskalne i kadrovske politike- kaže Gvozdenović.

Gvozdenović smatra da je bilo teško očekivati da najglomaznija Vlada Crne Gore do sada zaista sprovodi optimizaciju i profesionalizaciju uprave.

- Nažalost, uprkos obećanjima o meritokratiji, vlast je očigledno preuzela najprepoznatljiviji modus operandi prethodne trodecenijske vlasti — jačanje partijske kontrole kroz širenje administracije, umjesto njenog unapređenja- zaključila je Gvozdenović.