Institut alternativa: Neophodno ograničiti zloupotrebe u sklapanju ugovora o djelu u državnoj upravi

Neophodno je ograničiti zloupotrebe u sklapanju ugovora o djelu u crnogorskoj državnoj upravi pravovrenim raspisvanjem javnih konkursa, dokumentovanjem učinka zaposlenih i boljom kontrolom - pokazuju nove analize Instituta alternativa.

Tri istraživanja ove nevladine organizacije, kako se navodi u saopštenju, ukazuju na brojne probleme u određivanju vršilaca dužnosti, sprovođenju ocjenjivanja i sklapanju ugovora o djelu u crnogorskoj državnoj upravi.

- Analiza privremenih angažovanja, mahom ugovora o djelu u odabranim organima uprave, pokazala je brojne nepravilnosti popust izostanka opisa posla u ugovorima, stalno produžavanje ugovora o djelu čime se gubi njihova privremenost, kao i povećanje naknade bez promjene opisa posla. Primjera radi, za skoro polovinu ugovora o djelu sklopljenih za potrebe Uprave za nekretnine, koji su nam dostavljeni na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, ne postoji opis posla - ističu u Institut alternativa.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dostavilo im je 36 ugovora o djelu, od kojih određeni broj ne sadrži opis posla.

- Posebno je ilustrativan slučaj zabilježen u Upravi za nekretnine, gdje je jedna osoba, prema dostavljenoj evidenciji, čak 13 godina angažovana po ugovoru o djelu - navode iz Instituta alternativa.

Institucije često nemaju izvještaje o obavljenom poslu na osnovu ovih ugovora.

- Iako su određeni organi uprave, na osnovu preporuka Državne revizorske institucije, donijeli planove privremenih angažovanja, oni se često premašuju. U slučaju Ministarstva kulture i medija za 40 odsto, odnosno 30 odsto više u odnosu na prvobitne planove za 2023. godinu, odnosno 2024. godinu. Uprkos nepravilnostima, Upravna inspekcija nema osnov za preduzimanje adekvatnih mjera u ovoj oblasti nakon isteka perioda trajanja ugovora, čime se stvara dodatan prostor za zloupotrebu privremeno angažovanih lica - ističu u Institutu alternativa.

U preporukama u ovoj oblasti posebno ukazuju na potrebu da Komisija za praćenje ugovora o djelu, koju je formirala Vlada Crne Gore, jasno ukaže na slučajeve u kojima se ugovori o djelu sklapaju za obavljanje redovnih poslova i provjeri opravdanost takvih angažovanja u odnosu na stvarni obim posla organa državne uprave.

- Te da na osnovu toga pruži odgovarajuće preporuke, kako bi se kroz redovne procedure zapošljavanje ili rasporeda zaposlenih trajnije riješio problem nedostajućih kapaciteta - navodi se u saopštenju.

U pogledu ocjenjivanja državnih službenika/-ca, ukazali su na brojne slabosti koje kompromituju svrhu i efikasnost ovog procesa.

- Iako broj ocijenjenih raste (sa 3.522 u 2020. na 4.592 u 2024. godini), učinak većina zaposlenih (između 55 odsto i 70 odsto) uopšte nije praćen u tom periodu, tj. nijesu donijeta odgovarajuća rješenja o ocjenama rada. Na drugoj strani, analiza strukture ocjena pokazuje izrazit i kontinuiran porast udjela zaposlenih koji su ocijenjeni najvišom ocjenom „ističe se”: sa skoro 80 odsto od ukupnog broja ocijenjenih u 2020. godini na više od 90 odsto u 2024. godini. Ocjena „ne zadovoljava” davana je u zanemarljivom broju, najviše šest slučajeva u jednoj godini (2022) - precizirali su iz Instituta alternativa.

Dodatno, starješine organa se gotovo uopšte ne ocjenjuju, odnosno bilo je nula ocijenjenih tokom 2024. godine.

- I za visoki rukovodni kadar izostaju pouzdani podaci o procedurama ocjenjivanja, iako bi i njihov i rad starješina organa trebalo da bude podložan ocjeni dva puta godišnje. Zakonskim izmjenama neophodno je propisati jasno predstavljanje očekivanih ciljeva zaposlenima, čiji rad je podložan ocjenjivanju, ali i pružanje povratnih informacija tokom praćenja učinka. Bolje izvještavanje o ocjenama rukovodećeg kadra je neophodno, kako bi se procijenila opravdanost učestalog ocjenjivanja na ovim pozicijama – čak dva puta tokom jedne godine - ocijenili su iz Instituta alternativa.

Analiza određivanja vršilaca dužnosti potvrdila je sumnje da se ovaj institut koristi za zaobilaženje javnih konkursa.

- Tokom mandata 44. Vlade Crne Gore, zaključno sa februarom 2025. godine, doneseno je čak 313 rješenja o određivanju vršilaca dužnosti, dok je na osnovu konkursa, u nešto kraćem periodu – tokom 2024. godine, na puni mandat izabran svega 41 rukovodilac. Ovo govori o izokrenutoj logici popune najbitnijih mjesta u državnoj upravi, jer su v. d. stanja umjesto izuzetka postala pravilo - ističu iz Instituta alternativa.

Poseban problem, kako dodaju, predstavlja višestruko obnavljanje v. d. mandata.

- Od 184 osobe koje su bile određene za vršioce dužnosti u ovom periodu, njih 95 (51,6 odsto) određeno je više puta – dva, tri ili čak četiri puta – što dodatno potvrđuje sistemsko izbjegavanje konkursa. Nažalost, Upravna inspekcija je u odgovoru na našu inicijativu zauzela stav da su ovakva višestruka obnavljanja mandata vršilaca dužnosti zakonita, jer zakon ograničava period tzv. v. d. stanja na najduže šest mjeseci, ali ne propisuje eksplicitno da se ona ne mogu obnavljati - navodi se u saopštenju.

Iako predložene izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima uvode ograničenje da ista osoba može biti određena za vršioca dužnosti najviše dva puta na istoj poziciji, to je i dalje nedopustivo dugo - petina mandata rukovodilaca.

- Problem ostaje što se vršioci dužnosti i dalje neće birati isključivo iz reda zaposlenih. Institut alternativa preporučuje vraćanje tog rješenja, kao i izbjegavanje v. d. situacija kroz pravovremeno oglašavanje slobodnih rukovodećih mjesta prije isteka mandata - kazali su iz ove nevladine organizacije.

Analize se mogu pronaći ovdje: „Vršioci dužnosti na neodređeno: Prečica za zaobilaženje javnih konkursa“, „Nizak prag izuzetnosti: Ocjenjivanje zaposlenih u državnoj upravi“ i „Sistem bez kontrole: Privremena angažovanja u državnoj upravi Crne Gore“.