Interes politike je da na policijskim funkcijama budu poslušnici, a ne profesionalci

Crna Gora ima jedan dodatni problem koji se zove razdor između identiteta i ofanzivnog djelovanja srpskih obavještajnih službi i Srpske pravoslavne crkve. To znači da je u interesu politike da na odgovornim policijskim, obavještajnim i pravosudnim funkcijama ima osobe od „povjerenja“, a ne profesionalce – kazao je u intervjuu za Portal ETV profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za bezbjednost Sandi Dizdarević komentarišući bezbjednostu situaciju u Crnoj Gori i stav Evropske komisije koja je ocijenila da je napredak u borbi protiv organizovanog kriminala djelimičan.

Na pitanje zašto je to tako Dizdarević pojašnjava da se preko ministara prati i kontroliše rad direktora policije i tako se kontrolišu i usmjeravaju istrage zavisno protiv koga su pokrenute.

POLITIZACIJA POLICIJE

-Rijetke su situacije da danas na području Zadnog Balkana a time i Crne Gore imate profesionalne policijske i obavještajne službenike na rukovodećim pozicijama. Te osobe ne možete držati pod kontrolom, ne možete uticati na njihovu stručnost, jer ona je u direktnoj vezi sa zakonitosti – istakao je Dizdarević.
On je komentarišući prijedlog izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima koji podrazumijeva da se u skraćenoj proceduri primaju i otpuštaju službenici  i da će sve ingerencije imati vrh MUP – a ukazao da nije „to samo u Crnoj Gori praksa“ koja se želi uspostaviti već u mnogim zemljama Zapadnog Balkana pa čak i u pojedinim EU zemljama. 

-Sve se to radi pod izgovorom da će u narednih godinu ili dvije doći do kraha sigurnosnog sistema radi odlaska iskusnih kadrova u penziju, a da ne postoji uspostavljen sistem brzog upošljavanja, edukacija... Zapravo sve je to paravan za uspostavljanje zakonski normi koje će omogućiti moć kroz diskreciono pravo primarno ministara kao političkih persona da preko direktora policije primaju, otpuštaju i produžavaju radni angažamn, ali samo onim policijskim službenicima koji su odani, probrani i podobni. To nas uvodi u dodatnu politizaciju policije, stvaranje dehomogenizacije unutar policijskih redova, diskriminaciju i potpuno odsustvo struke – jasan je Dizdarević.

O SIGURNOSTI

On smatra i da je sigurnost u Crnoj Gori poprilično loša i da je takvom stanju doprinijela višedecenijsko urušavanje bezbjednosnog sektora, a posebno zapošljavanje nestručnog kadra, loša kadrovska politika, loše istrage, veze sa kriminalom....

Stanje sigurnosti jedne države pa tako i Crne Gore prati se na osnovu koeficijenata „koji procjenjuje kriminalitet, javnu i nacionaln“

-Kada posmatrate prvu oblast „procjenu kriminaliteta“ odnosno zvaničnu policijsku statistiku i saopštenja nadležnih vlasti, onda je stanje sigurnosti odlično, i glasi: „broj krivičnih djela iz oblasti krvnih i seksualnih delikata je za 10 posto manji u odnosu za isti istraživački period prošle godine“. Međutim, sve države bivše Jugoslavije vode ovakve vrste statistika, pomoću kojih manipulišu. Kvalitet policijskog djelovanja po ponderu „stanje kriminaliteta“ je objektivno ukoliko se vrši strukturalna analiza krivičnih djela. Da bi bilo jasnije, primjera radi: u krvne delikte spadaju i krivična djela laka i teška tjelesna povreda, ali i ubistva. Statistički kada se obrađuju ona imaju isti značaj, ali strukturalno kada se analizira rezultati istraživanja pokazuju da su riješena krivična djela tjelesnih povreda dok ubistva osobito koja imaju elemente organizovanog kriminala ostaju u analima naučnih istraživanja – objasnio je Dizdarević. 

BEZ OBAVJEŠTAJNOG PRODORA

Stručnjak za bezbjednost komentarišući tri pucnjave za tri dana smatra i da se policija i ANB zapravo nalaze u poprilično pasivnom odnosu, jer ovo nijesu prve pucnjave koje su se desile u samom gradskom jezgru, čime se dovodi u pitanje opšta sigurnost svih građana. 

To znači da su kriminalne organizacije, prema riječima našeg sagovornika, postale toliko slobodne, da ne prezaju čak ni od represije, da su izgubile „etički kriminalni kodeks“, a to zahtjeva jedno veoma složeno istraživanje i srednjeročno i dugoročno strateško planiranje kako od ANB tako i od nadležnih policijsko pravosudnih organa za primarno represivnu reakciju.

-Sama činjenica da se pucnjave, ubistva, ranjavanja dešavaju u gradskim i centralnim zonama, pokazuje i još jedan bitan element, a to je da ANB ni policija nema ofanzivnog obavještajnog prodora, odnosno kada govorimo o policiji da nemaju kvalitetne krim obavještajne informacije jer oba modela rada temelje se na djelovanju prije posljedice, a ne po posljedici – kazao je Dizadrević.

„REZULTATI“

On je ukazao da u ukupnom zbiru EU pa i zemalja zapadnog Balkana po korupciji i organizovanom kriminalitetu Crna Gora je na izuzetno lošoj ljestvici. Ova ljestvica, objasnio je, temelji se na rezultatima nezavisnih međunarodnih organizacija koje djeluju pod okriljem UN organizacije. 

-Organizovani kriminal sa koruptivnim krivičnim djelima, kao i ubistvima, te neovlaštenom proizvodnjom i stavljanjem opojnih droga u Crnoj Gori prednjači u odnosu na druge zemlje Zapadnog Balkana. Isto tako treba pohvaliti djelovanje pojedinih institucija poput pojedinaca unutar Specijalnog državnog tužilaštva koji su pokazali da mogu, i znaju, te su neke od bitnih predmeta organiziranog kriminala izveli do kraja i dokazali krivicu optuženih – rekao je Dizdarević.

Na pitanje kako komentariše da sa jedne strane imamo hvalospjeve o rezultatima koji dolaze od čelnika MUP-a i Uprave policije a sa druge podatke koji pokazuju drastičan pad povjerenja u rad policije po ocjeni Dizdarevića nema vlasti „posebno policijske koja neće iznositi rezultate koji njima idu u prilog“.

On ističe da kada bi se napravilo istraživanje konferencija na kojima su govorili direktori i ministari u svakoj Vladi građani bi vidjeli bi da se radi o istoj matrici - a to je da su policije pod njihovim rukovodstvom najviše postigle.

-Odnos povjerenja građana u policiju može biti temeljen na objektivnim i subjektivnim svojstvima. Ako se ubistva, ranjavanja, pucnjave dešavaju u danu, u centralnim okupljalištima, kafićima, u blizini škola, univerziteta, onda se sasvim opravdano kreira subjektivni odnos nepovjerenja građana. Objektivni pokazatelj bi bio da policija riješi krivično djelo ubistva i liši slobode počinitelja, te zajedno sa tužioce dokaže krivicu. Međutim, ako je to ubistvo bilo u blizini škole onda je osjećaj nesigurnosti formiran - kazao je Dizdarević.

Na pitanje kako komentariše postupanje ljudi u bezbjednosnom sektoru i odsustvo odgovornosti s obzirom da su na Cetinju u dva maskra ubijene 23 osobe među kojima je i četvore djece, naš sagovornik smatra da moralna odgovornost danas više ne postoji, jer je uspostavljen novi sistem vrijednosti koji se temelji na pripadonsti određenim grupacijama.

-Moralnost je skup vrijednosnih normi koji krase individu i direktno se može dovesti u vezu sa stručnošću i profesionalnošću. Nijedan moralan čovjek ne bi prihvatio visoku poziciju ukoliko njegov moralni vrijednosni sistem ne smatra da je stručan i da može odgovoriti državnom zadatku. Današnji rukovodioci odgovaraju samo u političkoj hijerarhiji, prelazeći s pozicije na poziciju, čak iako im je to prvo radno mjesto. Zamislite to ovako. Za mene i moj sistem vrijednosti, kao i za većinu profesionalaca u policiji ministar unutrašnjih poslova bi trebalo da bude u policijsko kriminalističkom ili obavještajnom smislu „vuk“, neko ko je iza sebe ostavio vidljive tragove u borbi protiv kriminaliteta, ko je svoju praktičnu djelatnost nadogradio akademskom. Međutim, kod nas su ministri umišljeni operativci koji nikada nijesu radili policijske poslove (čast izuzecima) i taj posao im je jedan od prvih političkih poslova ili prvo uposlenje – zaključio je Dizdarević.