EK: Istorijski revizionizam potkopava odgovornost i produbljuje podjele, osuđujemo glorifikaciju ratnih zločinaca

Evropski parlament (EP) usvojio je izvještaj o godišnjim izvještajima Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu u kojima se ukazuje na opasnosti političkog revizionizma, koji iskrivljuje istorijske činjenice u političke svrhe, potkopava odgovornost i produbljuje društvene podjele.

EK snažno osuđuje glorifikaciju ratnih zločinaca i široko rasprostranjeno javno poricanje međunarodnih presuda za ratne zločine, uključujući i one od strane crnogorskih vlasti.

U izvještaju se podsjeća da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja suštinski elementi procesa proširenja i pohvaljeno je aktivno učešće Crne Gore u regionalnim inicijativama za saradnju. Podsjeća se da su dobrosusjedski odnosi ključni za napredak u procesu pristupanja.

Naći rješenja za bilateralna pitanja

Evropska komisija žali što Poglavlje 31 nije moglo biti zatvoreno u decembru 2024. godine i pozvala je sve uključene strane da pronađu rješenja za preostala bilateralna pitanja na konstruktivan i dobrosusjedski način i daju prioritet budućim interesima građana Zapadnog Balkana.

Takođe, u izvještaju se podsjeća da treba izbjegavati korišćenje neriješenih bilateralnih i regionalnih sporova za blokiranje procesa pristupanja zemalja kandidata.

- Pozdravljaju se bilateralne konsultacije između Republike Hrvatske i Crne Gore o statusu neriješenih bilateralnih pitanja i podstiču vlasti da nastave sa sprovođenjem mjera za izgradnju povjerenja - stoji u izvještaju.

Proaktivno u rješavanju slučajeva ratnih zločina

EK je pozvala Crnu Goru da primijeni proaktivan pristup u rješavanju slučajeva ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i standardima. Cilj je da se identifikuju, gone i kazne počinioci i glorifikacija ratnih zločina, te da se obezbedi pristup i sprovođenje pravde, nadoknada štete i reparacija za žrtve, ali i da se razjasni sudbina nestalih lica.

Upućen je poziv da Crna Gora dodijeli dovoljno resursa specijalizovanim tužiocima i sudovima i proaktivno istraži sve navode o ratnim zločinima i pokrene pitanja komandne odgovornosti, kao i da preispita prošle slučajeve koji nisu procesuirani u skladu sa međunarodnim ili domaćim pravom.

EK poziva na regionalnu saradnju u istrazi i gonjenju pojedinaca optuženih za ratne zločine i prepoznaje da su rješavanje ovih pitanja i zaštita činjenica zasnovanih na sudskim postupcima važan temelj za povjerenje, demokratske vrijednosti, pomirenje i jačanje bilateralnih odnosa sa susjednim zemljama.

Ponavlja se podrška inicijativi za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije (REKOM).

- Ponavlja se poziv da se otvore arhive koje se tiču bivših republika Jugoslavije i da se omogući pristup dosijeima bivše jugoslovenske tajne službe i tajne službe Jugoslovenske narodne armije kako bi se temeljno istražili i riješili zločini iz komunističkog doba - navedeno je u izvještaju.

Izmijeniti izborno zakonodavstvo

Da bi država efikasno funkcionisala, lokalna uprava mora efikasno da funkcioniše. Međutim, kako se konstatuje u izvještaju EK, važeće izborno zakonodavstvo, koje dozvoljava da se opštinski izbori održavaju u različitim datumima umjesto u jednom ometa ovu efikasnost. 

- Ova nedosljednost stvara političke tenzije koje, s obzirom na veličinu i broj stanovnika zemlje, imaju šire posljedice na nacionalnom nivou. Pored toga, potkopava operativnu efikasnost i opštinske i državne uprave. Trebalo bi uvesti izmjene izbornog zakonodavstva kako bi se ispravile ove nedosljednosti i riješila druga preostala pitanja u vezi sa izbornim procesom - konstatuje se u izvještaju.

Takođe, EK navodi da je ključno obratiti pažnju na pravosuđe, koje mora biti čvrsto uspostavljeno kao nezavisna grana vlasti, posebno imajući u vidu da je jedan od glavnih izazova Crne Gore borba protiv kriminala i korupcije. 

- Međutim, bilo bi nepravedno tvrditi da je ovo pitanje jedinstveno za Crnu Goru, jer nijedna zemlja nije imuna na takve izazove. Međutim, postoje razlike u načinu na koji zemlje pristupaju ovim pitanjima i rješavaju ih. Izvjestilac prepoznaje visok nivo svijesti o ovim izazovima u Crnoj Gori, što je pozitivan i ohrabrujući znak - navedeno je u izvještaju.

Zakonodavstvo mora biti efikasnije

Generalna procjena izvjestioca Marjana Šareca je da ne manjka političke volje da se nastavi evropskim putem. 

Međutim, napominje se da je neophodno osigurati da svakodnevne fluktuacije političkog života ne ometaju donošenje zakona neophodnih za završetak procesa pregovora.

- Zakonodavstvo mora biti što efikasnije i ne smije podleći iskušenju da bude samo „kozmetičko“. Prije svega, Crna Gora treba da crpi snagu iz svoje bogate i ponosne istorije, prepoznajući značajan napredak koji je postigla. Kao nezavisna i suverena država, trebalo bi da krene naprijed bez ikakvog nepotrebnog kompleksa male države. Ima sve mogućnosti da se pridruži EU u okviru trenutnog mandata evropskih institucija - zaključeno je u izvještaju.