Kroz suočavanje sa prošlošću do pravednijeg društva

Razumijevanje crnogorske prošlosti i suočavanje s njom jedini su put ka društvu koje ne ponavlja greške iz prošlosti”, jedan je od zaključaka prvog modula Škole tranzicione pravde, koji je održan u Kumboru (Herceg Novi) od 11. do 14. oktobra 2025. godine, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Prvi modul Škole bio je kombinacija teorijskog i interaktivnog rada, uz dvije posjete mjestima stradanja - CB Herceg Novi za koji se veže ratni zločin “Deportacije” i logor “Morinj”.

- Razumijevanje ovog slučaja pomaže mladima da shvate značaj odgovornosti, solidarnosti i suočavanja s prošlošću kao temelja pravednijeg društva - ocijenila je Ervina Dabižinović, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, koja je učesnicima programa govorila o ratnom zločinu “Deportacije” ispred mjesta odakle su bosansko-hercegovačke izbjeglice deportovane.

Naglasila je da zloupotreba institucija, ćutanje i nekažnjivost mogu dovesti do stradanja nevinih.

- Politika koju je Crna Gora tada vodila - a koju, nažalost, dijelom vodi i danas - pogrešan je put. Zato moramo istrajno, kroz ovakve programe, dijeliti svjedočenja i znanje da bismo spriječili ponavljanje zločina - kazala je ona.

Važno je da studenti, ne samo pravnici, produbljuju znanje o međunarodnom humanitarnom pravu. Tokom sesije govorili smo o osnovnim pojmovima, izvorima i ciljevima ovog prava, uz osvrt i na razvoj pojma ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, ali i praktične aspekte njegove primjene u savremenim sukobima - kazala je dr Sanja Grbović, saradnica u nastavi na Pravnom fakultetu UCG, ističući i značaj poštovanja humanitarnih normi i mjera za sprječavanje zločina.

Dr Adnan Prekić, profesor na Filozofskom fakultetu UCG, pojasnio je istorijski razvoj nacionalizma, njegove različite oblike i ulogu u stvaranju i raspadu jugoslovenske države, uz fokus na crnogorski kontekst.

- Nacionalizam nije prirodna pojava, već moderni politički konstrukt koji povezuje emociju, politiku i mit, a razumijevanje ideoloških korijena nacionalizma predstavlja važan korak ka izgradnji stabilnih i demokratskih društava - kazao je Prekić.

Miloš Vukanović, predsjednik Udruženja profesora istorije Crne Gore – HIPMONT je istakao da svako ko ozbiljno proučava ili predaje o 90-ima mora poznavati rad i nasljeđe Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Presude Tribunala, kazao je, ključne su za razumijevanje ratova na prostoru bivše Jugoslavije, a njegova arhiva sadrži dokaze od neprocjenjive vrijednosti „koji su temelj borbe protiv revizionizma i iskrivljavanja činjenica“.

Vukanović je naglasio i da je posjeta nekadašnjem logoru “Morinj” imala poseban značaj jer se o tim događajima u formalnom obrazovanju malo govori.

- Zato je bitno da se mladi s tim dijelom istorije upoznaju kroz ovakve programe, jer to podstiče razumijevanje, razvija odgovornost i saosjećanje prema žrtvama - poručio je on.

Učesnik programa Nikola Junković, student međunarodnih odnosa i diplomatije na Univerzitetu Donja Gorica je kazao da je želio da nauči nešto novo i da bolje shvati šta se dešavalo 90-ih, jer se o ovim temama gotovo nikad ne govori kroz formalno obrazovanje.

Dodao je da iskustvo iz Škole tranzicione pravde je zaista odlično! Inspirativni učesnici, otvorena komunikacija i dobra atmosfera, uz predavače koji dijele iskustva iz prakse i mnogo korisnih znanja.

- Učešće na Školi tranzicione pravde za mene je bilo jako korisno. Imala sam određeno znanje o tranzicionoj pravdi i procesima suočavanja s prošlošću, ali mi je ovaj program omogućio da to dodatno unaprijedim”, kazala je Marina Drecun, magistrandkinja na Fakultetu političkih nauka UCG. „Diskusije su bile produktivne, podsticajne i usmjerene na razmjenu znanja i iskustava između predavača i učesnika. Škola mi je pružila priliku za lični i profesionalni razvoj, ali me i motivisala da aktivnije doprinesem jačanju kulture sjećanja i tranzicione pravde u Crnoj Gori - zaključuje ona.

„Ovaj modul vidim kao sjajnu priliku da produbim znanje o tranzicionoj pravdi i saznam više o najmračnijem periodu naše novije istorije“, rekao je Vojislav Gluščević, student humanističkih studija na programu Bezbjednost UDG-a. Istakao je da ovakve teme treba da budu obavezan dio školskih kurikuluma jer razvijaju kritičko mišljenje i razumijevanje savremene istorije. „Iako su bolne, posebno za generacije koje su ih proživjele, važno je da se o njima govori. Samo suočavanjem s prošlošću možemo rješavati probleme koji i danas opterećuju društva bivše Jugoslavije“, poručio je Gluščević.

- Učešće u Školi tranzicione pravde za mene je izuzetno važno iskustvo“, rekla je Dragana Otašević, osnivačica i izvršna direktorka NVO Centar za politike migracija i multikulturalizma. „Kroz predavanja stručnjaka za međunarodno pravo, istoričara i predstavnika civilnog sektora bolje razumijem suočavanje s prošlošću, pravdu za žrtve i izgradnju povjerenja u društvu“, kazala je ona, dodajući da ove teme podstiču kritičko razmišljanje i istraživački pristup. „Ovaj program mi pomaže da shvatim koliko je važno da se društvo suoči sa prošlošću kako bi gradilo temelje za pravedniju i mirniju budućnost - istakla je Otašević.

Drugi modul Škole tranzicione pravde biće organizovan tokom novembra kroz studijsku posjetu ostalim mjestima zločina i sjećanja tokom 90ih u Crnoj Gori.

Škola je dio projekta „Razumijevanjem prošlosti do izgradnje povjerenja i tranzicione pravde”, koji je omogućen kroz regionalni program Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).