Šćepanović traži disciplinski postupak protiv Radovića zbog riječi o zabrani tumačenja prava; Huter Božoviću: Govori li istinu Radović ili Šćepanović

Ja sam prethodno saopštio i ciljano tumačio zakon i pravo u kontekstu, a oni koji su ciljano teološki tumačili danas nijesu ovdje da se suoče sa pravnom argumentacijom i tumačenjem pravnih normi. Tražim da Sudski savjet pokrene disciplinski postupak, odnosno preduzme etičke mjere i radnje u odnosu na predsjednika Višeg suda zbog javno izrečene riječi kojom je ustvrdio da meni treba zabraniti tumačenje prava i pravnih normi, kazao je direktor Uprave policije (UP) Lazar Šćepanović. 

On je dodao da mjera nadzora nije pritvor, kazna niti prekršaj, niti ima posljedice sa aspekta policijskih ovlašćenja kada se osoba zatekne u kršenju ove mjere.

- Uloga policije je kontrolno-informativna. Ove tvrdnje potvrđuje i Evropski sud za ljudska prava, koji ističe da se policiji ne može ostaviti da proizvoljno procjenjuje bezbjednosni rizik. Bezbjednosni rizik je rizik koji procjenjuje sud kada se steknu uslovi za određivanje mjere nadzora i odluku o tome da li će ta mjera biti svrsishodna da obezbijedi prisustvo okrivljenog u krivičnom postupku - poručuje Šćepanović. 

Ovdje postoji samo jedna ciljna kategorija lica kojima je sud, kako navodi Šćepanović, zbog nedonošenja prvostepene presude, odredio mjere nadzora koje se izvršavaju po nalogu suda.

- Zakonski okvir mora biti predvidljiv. Ovu mjeru određuje sud, a policija je kontroliše i izvršava shodno ZKP-u, na osnovu rješenja suda i jasno preciziranih granica i naloga kako da postupa u konkretnim slučajevima. Policiji se ne može ostaviti prostor da proizvoljno ili invazivno sprovodi ovu mjeru, jer bi to predstavljalo povredu granica ovlašćenja i moglo bi dovesti do nepravilnog postupanja. Jedino nadležni sud je pravno relevantan za procjenu rizika od bjekstva. U konkretnom slučaju, Miloš Medenica je 17. oktobra, nakon nedonošenja prvostepene presude, pušten iz pritvora i određena mu je mjera zabrane napuštanja objekta stanovanja. Kada se radi o ovakvoj vrsti mjera, kod stanova se često javlja klasična zloupotreba instituta - dodao je Šćepanović. 

U toku je zajednička sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, a na dnevnom redu je kontrolno saslušanje na temu utvrđivanja okolnosti u vezi sa bjekstvom prvostepeno osuđenog Miloša Medenice.

Poslanici Skupštine Crne Gore koji prisustvuju kontrolnom saslušanju usvojili su predviđeni dnevni red.

Zajedničkoj sjednici odbora prisustvu direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ispred Agencije za nacionalnu bezbjednost Sanja Raičević i ministar pravde Bojan Božović.

Na sjednici se nije pojavio šef ANB-a Ivica Janović, dok je predsjednik podgoričkog Višeg suda Zoran Radović najavio da neće doći na zajedničko kontrolno saslušanje.

Božović: Planiramo da uvedemo krivično djelo "Zabrana kršenja mjera nadzora"

Na inicijativu Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora (BOK) kroz rad radne grupe na izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika predvidjeli smo da uvedemo u zakonik krivično djelo "Zabrana kršenja mjera nadzora" koja je potekla od BOK-a, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije, kazao je ministar pravde Bojan Božović, dodajući da se određene stvari moraju riješiti u hodu i zakonski. 

Božović navodi da su je ministarstvo na čijem je čelu, uprkos različitim mišljenjima, poslalo predlog Evropskoj komisiji na ocjenu i mišljenje.

- Konstantno radimo na izmjenama Zakona o krivičnom postupku (ZKP). Nadamo se da će te izmjene dovesti do toga da kontrola optužnice ne traje godinu, godinu i po dana i da samim tim onaj pritvor od tri godine jeste adekvatan - rekao je Božović.

Ministarstvo pravde, kada je u pitanju Miloš Medenica, nije imalo, dodaje ministar, nikakvu nadležnost.

- U Nizozemskoj imate da su Ministarstvo pravde i Ministarstvo unutrašnjih poslova jedan isti organ - rekao je Božović.

Kada se govori o nanogicama, Božović je rekao da ih Ministarstvo ima više nego dovoljno.

Huter: Početak izlaganja Šćepanovića i Šaranovića bio u nekom drugom pravcu

Poslanik DPS-a Oskar Huter je istakao da je sami početak izlaganja Šćepanovića i Šaranovića bio u nekom drugom pravcu. 

- U  Šćepanovićvom uvodnom scenariju možete da nađene neku verziju crnogorskog filma profesionalca kakvog je napravio čuveni Dušan Kovačević. Gotovo može da se iskoristi značajan dio tog izlaganja i na taj način da imamo jednu verziju crnogorskog filma. 

On je pitao Božovića ko je kriv što je pobjegao Medenica.

– Je li kriv Oskar Huter, Bojan Božović, ili je kriv samo Miloš Medenica što je pobjegao? Ovdje treba jasno vidjeti ko je odgovoran. Takođe, sukob kojem svjedočimo između Višeg suda i Uprave policije, u kojem ste vi bili medijator, pokazuje da su iznošene različite interpretacije – ciljane i ciljno formulacije – koje se danas ponavljaju. Čuli smo i da ste stali na stranu Zorana Radovića. Smatram da je bio red da bude ovdje pored Šćepanovića i da se ovdje suoče sa argumentacijom. Takođe, kada je riječ o rješenju đe je Šćepanović rekao da je postupajući sudija Radović, on je tvrdio da nije postupajući i da su to policijski zaključci gospodina Šćepanovića. Vi ste stali na stranu gospodina Radovića, pa je potrebno da mu se to ponovi - kazao je Huter.

Viši sud tvrdi da je policija kriva jer nije čuvala stan, dok, kako podsjeća huter, policija tvrdi da sud nije tražio izvještaje. 

- Ko u ovom lancu govori istinu? Kako dozvoljavate da se mjere nadzora sprovode površno, bez jasnog protokola ko i kako vrši provjeru u danima presude? Ako se kućni zatvor računa kao kazna zatvora i taj period se u potpunosti uračunava u izdržavanje kazne, kako je moguće da MUP tvrdi da nema osnova da čuva zatvorenika? Da li to znači da svako ko služi kaznu kod kuće može slobodno da izađe kada policija nije u posjeti, jer smo čuli da nemaju zakonski osnov da stoje ispred vrata? - dodao je Huter. 

Mikić: Predstavnici Višeg suda našli za shodno da učestvuju u televizijskim emisijama, ali ne i da se nađu u Skupštini

Imajući u vidu da su predstavnici Višeg suda našli za shodno da učestvuju u nekim televizijskim emisijama, a nijesu da se nađu danas u Skupštini pred poslanicima, mislim da to nije dobra poruka. Mi kao poslanici i kao Skupština poštujemo nezavisnost suda, ali ako oni već u dopisu navode da moramo zajedno institucionalno da djelujemo kako bismo mijenjali određene zakone, te zakone moramo mijenjati ovdje u Skupštini, kazao je zamjenik predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Zoran Mikić.

Zakone, kako je dodao, ne možemo mijenjati u televizijskim emisijama, već u Skupštini. 

- Neka se dogovore predstavnici Višeg suda i predstavnici Vlade da predstave određene izmjene i dopune, a o njima će poslanici zauzeti stav. Ali mislim da nije dobra praksa nedolazak predstavnika Višeg suda na ovo kontrolno saslušanje - poručio je Mikić. 

Stjepović: Sudovi umislili da su mali bogovi

Poslani Demokrata Duško Stjepović rekao je da je siguran da ministar pravde Bojan Božović ne može odgovarati na pitanja za predstavnike sudova. 

- Trebalo je da čujemo ono što smo čuli u javnosti od strane predstavnika sudova. Ovjde gdje treba da se suoče dva stava, Uprave policije i sudova. Mi sad treba da čujemo gospodina Šaranovića kako suočava stav sa gospodinom Šćepanovićem. Što se tiče sudova oni su umislili da su neki mali bogovi - dodao je on.

Zirojević: Sud u ovoj situaciji duboko zakazao

Član Odbora za bjezbjednost i pravosuđe i poslanik Nikola Zirojević je kazao da, ako je primjereno da predsjednik Višeg suda gostuje po televizijama, onda bi trebalo da mu bude prioritet da u Skupštini da odgovore za ono za šta tvrdi da je u pravu. 

- Činjenica da ga danas ovđe nema meni dovoljno govori – to nije samo kukavičluk, već i pokazatelj da je Sud u ovoj situaciji duboko zakazao. Zbog toga smatram da moramo održati ovo kontrolno saslušanje i čuti ljude koji su danas ovdje. Treba da ispoštujemo činjenicu da su prisutna dva ministra, direktor policije i koleginica koja nije direktorica ANB-a, ali vjerujem i znam da je dovoljno kompetentna da odgovori na sva pitanja, jer nije prvi put ovdje sa nama - ističe Zirojević. 

Zirojević smatra da, iz poštovanja prema njima, medijima i zbog interesa javnosti, treba održati ovo saslušanje.

-  Jer, ako ćemo potpuno zamrznuti kontrolnu ulogu i jednog i drugog odbora zato što je neko iz suda umislio da je iznad svih nas pa se ne pojavljuje, onda možemo i da raspustimo Skupštinu. Ne postoji način da mi njih dovedemo, kao što ne postoji način da kontrolišete nečiju mjeru nadzora zabrane napuštanja stana, tako ne postoji ni način da silom dovedemo predsjednika Višeg suda u ovu salu. Ako ćemo ulogu parlamentarne kontrole svesti na to da li će se neko iz sudske ili bilo koje druge vlasti pojaviti ili neće, mislim da je to duboko pogrešno. Smatram da će oni sami dovoljno reći o tome ko je u ovoj situaciji zakazao - poručio je Zirojević. 

Bojović: Slika lošeg stanja u državi 

Član Odbora Vladislav Bojović istakao je da je zakazivanje ovog odbora imalo za cilj da se pozovu nadležni i da dođu u Parlament kako bi odgovorili na postavljena pitanja.

- Ja sam zauzeo jasan kritički odnos prema tome što se oni danas nijesu pojavili i ukazao na način na koji se ove institucije odnose prema samom parlamentu kao najreprezentativnijoj instituciji građana Crna Gora, ali i na opštu atmosferu u državi kada je riječ o odnosima među institucijama. Imali smo i prebacivanje odgovornosti. S druge strane, naglašavam izražen interes javnosti i ovog parlamenta da se ovo kontrolno saslušanje održi. Ukoliko mi nemamo mehanizme da natjeramo direktora ANB-a i čelne ljude sudstva da se ovdje pojave, to je poruka za građane ove države. Oni će tu poruku razumjeti i prema njoj se odrediti već na prvim sljedećim izborima, jer ćemo se, generalno, svi prema toj poruci morati odrediti. Ukoliko postoji proceduralna mogućnost da se ova sjednica odloži za sjutra ili prekosjutra, kako bi se ovdje pojavili predstavnici ANB-a i sudstva, odnosno da ih pokušamo natjerati ili obavezati da dođu, smatram da je ipak neophodno da se kontrolno saslušanje održi. Treba razmotriti sve opcije koje nam stoje na raspolaganju - dodao je Bojović. 

On je istakao da je ovo generalno slika lošeg stanja u državi. 

- Kada imamo ovako važno saslušanje, a imajući u vidu da je slučaj bjekstva Miloša Medenice dokaz da pravosudne institucije, ali i druge institucije, nijesu reformisane, to je ujedno i pokazatelj da je bezbjednost države i građana u velikoj mjeri ugrožena. Zbog toga mi je neprihvatljivo da se oni ne pojave - poručio je Bojović. 

Dragović ne vidi svrhu učešća Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu s obzirom da se nije pojavio niko iz sudske vlasti 

Poslanik PES-a i član Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu kaže da, s obzirom na to da predstavnici sudske vlasti ne prisustvuju, ne vidi dalju svrhu učešća ovog odbora u svemu ovome.

- Jer saslušanje gostiju, prije svega direktora Uprave policije i predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i razlog njihovog dolaska, po mom mišljenju, isključivo su u domenu nadležnosti Odbora za bezbjednost i odbranu. Vi ste ih pozvali odlukom tog odbora. Isključivo su predstavnici sudske vlasti mogli biti pozvani na osnovu zahtjeva našeg odbora, odnosno Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu. Kako do toga nije došlo, apsolutno ne vidim dalju potrebu da ovaj odbor nastavi učešće u radu ove zajedničke sjednice. Za to, po mom mišljenju, ne postoji razlog - naveo je Dragović. 

Nikolić: Došao je ko je došao, a stvar je nepoštovanja parlamenta od strane onih koji se nijesu pojavili

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić istakao je da bi volio da se o integritetu poslanika više brine i u drugim temama i prilikama.

- Došao je ko je došao, a stvar je nepoštovanja parlamenta od strane onih koji se nijesu pojavili. Mislim da je direktor ANB-a imao obavezu da se pojavi. Kada je riječ o predstavnicima sudstva, mogu u formalno-pravnom smislu da razumijem odgovor koji je poslala predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, imajući u vidu da je sudska vlast nezavisna grana vlasti. Vidio sam i pozivanje na mišljenje Evropske komisije. Taj dio argumenata mogu da uvažim - dodao je Nikolić. 

Međutim, kako podvlači, ne može da razumije kako je moguće da je predsjednik Višeg suda dobio zeleno svjetlo da gostuje u televizijskoj emisiji, a da nema zeleno svjetlo da se pojavi u instituciji kao što je parlament.

- Argumenti koje je navela predsjednica Vrhovnog suda mogli bi se uvažiti samo pod uslovom da prethodno nije napravljena greška gostovanjem u televizijskoj emisiji. Mislim da treba da održimo ovu sjednicu danas. Djeluje mi da predstavnici parlamentarne većine žele da pobjegnu od ove teme. Razumijem da je tema neprijatna. Nagledali smo se svađa između institucija u televizijskim emisijama, a ovdje ne bismo morali da se svađamo – ovdje bi trebalo da čujemo nešto novo i konkretno u ovom slučaju. Potrebne su nam konkretne informacije. Možda je red da znamo đe se nalaze odbjegla lica. Ne treba da vodimo političke razgovore, već da dođemo do institucionalnih odgovora vezanih za stanje u kojem se nalazimo - ističe Nikolić. 

Potrebno je, kako kaže, da se komunikacija između institucija konačno upristoji, kako građani ne bi morali da gledaju ljude koji se svađaju i prepucavaju po televizijskim emisijama. 

- Hajde da pokažemo makar malo ozbiljnosti i odgovornosti kada je riječ o ovoj temi - kazao je Nikolić. 

Zirojević: Ako se ova sjednica danas ne održi, parlament nema nikakvu kontrolnu ulogu

Zirojević ističe da sudstva vlast smatra da ne treba da se pojave u bilo kojem terminu, te da se sjednica ne treba odlagati.

- Potpuno relevantna osoba je Raičević, kao predstavnica ANB na sjednici. Ako se ova sjednica danas ne održi, ovaj parlament nema nikakvu kontrolnu ulogu. Funkcioniše kao protočni bojler Vlade. Danas smo se sjetili da nam predstavnici intitucija ne poštuju parlament. Mislim da ovo saslušanje treba da se održi sa ovim ljudima koji su tu - dodao je Zirojević. 

Šaranović: Prihvatljivo nezadovoljstvo članova odbora zbog neodazivanja predstavnika sudske vlasti na ovu sjednicu

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je da cjelokupni sistem državne uprave u Crnoj Gori ne znači da bilo ko ima slobodu da ga tumači kao konfederaciju različitih identiteta koji ne odgovaraju nikome.

- Ako postoji neko mjesto u Crnoj Gori gdje svi koji obavljaju funkcije treba da budu prisutni, onda je to parlament. Uz puno uvažavanje, prihvatam nezadovoljstvo članova odbora zbog neodazivanja predstavnika sudske vlasti na ovu sjednicu, jer oni na taj način nijesu pokazali nepoštovanje prema parlamentu, već prema svim građanima Crne Gore. Želim da naglasim da ćemo direktor Uprave policije i ja uvijek, u svakom trenutku, biti dostupni ovom parlamentu, a samim tim i svim građanima Crne Gore, iz razloga što nemamo šta da krijemo - kazao je Šaranović. 

Vuković: Evidento nekome ne odgovora da se pred očiima crnogorske javnosti govori o ovom slučaju koji je kompromitantan po državu Crnu Goru

Poslanik DPS-a Ivan Vuković je kazao da je nepodiljene mišljenje građana da je ovo što se dešava uznemiravajuće. 

- Evidento da u političkom smislu nekome ne odgovora da se pred očiima crnogorske javnosti govori o ovom slučaju koji je kompromitantan po državu Crnu Goru. Siguran sam da je na nivou parlamentarne većine postignut dogovor da se današnja rasprava osptruira, odnosno da se ne održi - kazao je Vuković.

Radović je ranije u dopisu ocijenio da bi njegovo saslušanje pred Skupštinom moglo narušiti samostalnost i nezavisnost suda, koje jamči Ustav Crne Gore, kao i da smatra da raspravu o sistemskim problemima koji se tiču primjene pojedinih odredaba Zakonika o krivičnom postupku treba voditi na drugim adresama. 

Iz Vrhovnog suda su konstatovali da ne postoje ustavni i zakonski osnovi, niti međunarodno priznati standardi koji opravdavaju učešće predstavnika sudske vlasti, pojedinog sudije ili predsjednika suda na kontrolnom saslušanju u formatu u kojem je poziv upućen.

Miloš Medenica osuđen je na deset godina i dva mjeseca zatvora, a nakon izricanja presude je pobjegao i za njim je raspisana potjernica.

Viši sud u Podgorici prvostepeno je osudio Medenicu zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, protivzakoniti uticaj putem pomaganja, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Uskoro opširnije...