Musaefendić: Dezinformacije će biti ključna metoda Rusije i proksija poput SPC u narednom periodu

Crna Gora se će u narednom periodu, do ulaska u Evropsku uniju (EU), 100 odsto suočiti sa pojačanim malignim uticajem, prije svega kroz dezinformacije koje će eksploatisati sve moguće frikcije koje postoje u crnogorskom društvu, posebno preko igrača kao što je Srpska pravoslavna crkva (SPC) - ocijenio je u intervjuu za podkast DRV Alen Musaefendić, viši analitičar Švedske agencije za psihološku odbranu.

Ovaj švedski ekspert za hibridne metode ratovanja ranije je u Briselu, u Službi za vanjsko djelovanje EU (EU External Action Service) bio zadužen za Zapadni Balkan i tvrdi da Brisel veoma dobro vidi šta se dešava u Crnoj Gori, ali da, dok god je riječ o domaćim političkim akterima koji učestvuju u političkom životu, nemaju madat da reaguju, te da Crna Gora mora samu sebe zaštiti do ulaska u EU. Musaefendić smatra da je termin “trojanski konj” pogrešan iz prostog razloga što maligni uticaj Rusije nije nešto što je sakriveno- već je vrlo poznato svima, ne samo na Balkanu već i šire.

Budući će fokus malignih aktivnosti biti na dezinformaciima, a mediji i civilno društvo su, prema njegovim ocjenama, ti koji moraju biti prva linija odbrane od malignog uticaja, i tu će EU pomoći. Ali, naglašava da mora postojati većinski konsezus političkih aktera za uspjeh i ulazak u EU, u suprotnom je cilj nemoguće ostvariti.

Švedski primjer - kako je miroljubiva država postala članica kolektivnog sistema odbrane

Za Švedsku, kao izuzetno miroljubivu državu, se sve promijenilo kada je Vladimir Putin napao Ukrajinu, i kada su shvatli da im je potreban jači odbrambeni sistem, kaže Alen Musaefendić, senior analitičar Švedske agencije za psihološku odbranu. 

„Švedska ima određeni imunutet na rusku propagandu – tako da je njihov upliv bio ograničen. Ali postojao je naravno jedan manji dio biračkog tijela koji se protivio. Nakon ulaska priča o NATO članstvu je skinuta sa dnevnog reda, da bi se ponovo aktivirala nakon povratka Trampove administracije u Vašington“.

O tome koje su to metode i narativi koje je Rusija u njihovom slučaju pokušala upotrijebiti kaže da Rusija uvijek koristi frikcije i probleme koji već postoje.

- Za slušaoce koji je nijesu pratili, u Švedskoj je tada bila jedna teška situcija, gdje su provokatori spaljivali Kur'an – svetu knjigu islama – ispred turske ili iranske ambasade i na taj način provocirali proteste i nasilje - što se upravo i desilo. I tu priču su akteri širom svijeta, a pogotovo u Rusiji, iskoristili da pokažu kako je Švedska najislamofobičnija zemlja na planeti - što jednostavno nije istina. Ali to je bio razlog zbog kojeg je Turska stavila taj pritisak na Švedsku da „riješi taj problem“. Bilo je teško objasniti ljudima da je to demokratija i da se može paliti bilo koja knjiga ali da to država ne podržava, ali da štiti takve proteste i manifestacije. I Rusija je naravno iskoristila i širila te narative i u Turskoj i na Bliskom istoku. Tako se to obično dešava – uzmaju postojeći narativ i onda ga pojačavaju, ako im ide u korist - naveo je on.

Za razliku od Crne Gore, Švedska, kaže on, ima znatno profesionalnije medije, pa su ovakve narative tamošnji mediji uglavnom profesionalno pokrivali.

- Oni su forenzički precizno pratili na koji se način te informacije šire i o tome izvještavali javnost. I moglo se prilično lagano pokazati da se tu radilo o masivnoj manipulaciji. U Švedskoj imamo veliku prednost u tome što je i vlada mobilisala sve svoje snage, sve svoje ministre koji su javno komunicirali šta je istina - šta nije. I mediji koji su još uvijek dobrim dijelom profesionalni, u Švedskoj su raportirali objektivno i to je zapravo jedini način na koji se ovako nešto može - ne riješiti, ali barem suzbijati - naveo j eon.

Medijska scena i u toj je zemlji, kaže, više fragmentirana nego što je bila prije.

- Ali puno manje u usporedbi sa zapadnim Balkanom - kaže Musaefendić. 

Intresantno je, prema njegovim riječima, to što Švedska ima veliki broj građana koji dolaze iz drugih država, oko 20 - 25 posto i oni prate medije iz svojih sopstvenih država.

- Tako da na primjer ljudi sa Zapadnog Balkana prate medije iz sopstvenih država i to utiče na njihivo razmišljanje, ali još uvijek imamo tu prednost da većina ljudi prati i poštoje naš Javni servis, tako da još uvijek ima ta zajednička baza činjenica koju dijelimo - naveo je on.

Trojanski konj - pogrešan termin - jer ruski maligni uticaj nije skriven 

Budući je ranije u Briselu bio zadužen za Zapadni Balkan u Službiza vanjsko djelovanje EU, upitali smo ga kako se može čitati - zvanično nikad bolji izvještaj o napretku Crne Gore, pa i Albanije, uz istovremeno neformalno upozorenje EU komesarke za proširenje, Marte Kos, u intervju za Financial Times (FT) da su neke članice bloka ne baš rade da u EU prime neku novu Mađarsku kao "trojanskog konja Rusije". 

- Tih problema će uvijek biti. Ja se ne sjećam da li je EU ikad unisaono uradila išta, uvijek će biti signala i izjava koji se opiru većini. Ali ja bih rekao da ne treba da se brinete oko te izjave, jer ja mislim da postoji neka vrsta konsenzusa da je dobro da Zapadni Balkan uđe u Evropsku uniju, da je Crna Gora „frontrunner“ (prvi kandidat) i da te izjave, koje su neka vrsta blokada, su izazivale velike frustracije unutar EU i radi se na tome da se te blokade, koje obično idu u zadnjem sekundu - zaustave, jer ne idu u korist nikom. Tako da ja ipak mislim da je većina za to da se Crna Gora privuče Evopskoj uniji, upravo zato i između ostalog da bi se ruski uticaj ograničio. I sami čujete kako to šizofreno zvuči: ne možete istovremeno htjeti da pridružite Crnu Goru da bi je zaštili od ruskog uticaja, i istovremeno ne željeti da primite Crnu Goru zbog ruskog uticaja. Ja mislim da se EU odlučila za ono prvo - kaže on.

O terminu „ruski trojanski konj“ – i da li se misli samo na Srbiju i njene proksije ili nešto šire, Musaefendić kaže da je taj termin malo pogrešan, jer trojanski konj podrazuijava da je to neka tajna i da to nekog vara.

- Pošto sam ja radio dugo na upravo ovim pitanjima u Briselu, znam da su u Brislelu savršeno upoznati sa cijelom situacijom i sa tom dinamikom da imate neke aktere koji više manje dijele neke narative. Tako da nije da samo to dolazi iz vana, već neke simpatije između domaćih i stranih aktera već postoje. Tako da ovo što se dešava trenutno to EU radi svjesno, i ako primi neke zemlje sa zapadnog Balkana, to će raditi sa saznanjem da možda postoji neki određeni uticaj, ali će koristiti alate koji su joj dostupni da se taj ostatak ruskog uticaja suzbije. Tako da u Briselu su savršeno upoznati sa situacijom, neće se tu raditi o nekom trojanskom konju, nego će se jednostavno napraviti jedna kalkulacija rizika i mogućnosti - i donijeti odluka bazirana na tome - istakao je on.

O tome da li je uticaj Rusije danas manji ili veći na ZB, Musaefendić kaže - već su implementirali prilično efikasnu strategiju i to preko medijskih platformi.  

- Ja mislim da je bilo prilično jasno svima nama koji smo pratili ova pitanja da se nešto prilično radikalno desilo u okviru plana invazije na Ukrajinu. U Kremlju su imali strategiju koju su implementirali prilično efikasno, kojom su propagandu širili ne samo unutar Ukrajine već širom svijeta. To se vidi kada je riječ o investicijima u državne medije kao što su RT (Russia Today) Sputnjik. Nije slučajno da su se RT Balkan i Sputnjik formirali u Beogradu i isto tako su pokušali da šire svoju proagandu svugdje, uključujući i Švedskoj, ali negdje su uspjeli više, pogotovo na globalnom jugu – Afrika, Južna Amerika. Tako da je definitivno dio strategije da se propaganda i dezinformacije pojačaju i intenziviraju i ja mislim da je skoro 100 procentno sigurno da je upravo to nešto što će Crna Gora doživjeti u narednom periodu, pogotovo ova godina dana, ili ne znam koliko već preostaje prije samog ulaska u EU. Tako da se apsolutno morate paziti - naveo je on.

Metode uticaja - čudni portali i SPC aktivnosti

Na šta bi Crna Gora trebalo da obrati pažnju u predsjoćem periodu, te koje su to ranjivosti koje će maligni akteri eksploatisati, kaže da će se definitivno vidjeti da će Rusija i drugi akteri najvjerovatnije intenzivirati svoje aktivnosti da kroz dezinformacije zbune ljude, dižu paniku, šire laži.

 - I to će se desiti kroz još više čudnih portala koji izgedaju najasnog porijekla. Isto tako proksiji, koji već postoje, kao Srpska pravoslavna crkva (SPC) i ostali će sigurno amplifikovati i intenzivirati svoje narative još više. Koristiće sve mogućnosti i postojeće frikcije između etniciteta, religija – to će se sve iskoristiti, što znači da Crna Gora, zajedno sa EU, koja će siguran sam pomoći koliko god može, će uskočiti da se ti prostori gdje ti akteri mogu uskočiti smanje još više - naveo je Musaefendić.

Na opasku da se to sve što je nabrojao već dešava u Crnoj Gori i da nam se čini da to Brisel jasno ne vidi, Musaefendić kaže da je to nemoguće. 

- Zato što sam ja bio taj Brisel koji je pratio to veoma podrobno. I trenutno se nalazim u Albaniji gdje zapravo i čujem slične komentare ovdje, da domaći ljudi imaju taj utisak da Brisel ne zna šta se stvarno dešava i to baziraju na nekim odlukama koje Brisel preduzima i koje djeluju neinformisane i kontraintuitivne. Ali ja vas mogu uvjeriti da Brisel, koji naravno nikad neće znati sve na način na koji vi poznajete vašu domaću scenu, ali znaju dovoljno o trendovima, o svemu tome što ste vi i što sam ja spomenuo. Tako da je mislim da je u onome što mi zovemo „situational awareness“ (svijesnost situacije), da je Brisel tu prilično dobar, iako to možda tako ne djeluje svaki put - naveo je on.

Upitan da li EU ima mehanizama da nam pomogne u borbi protiv toga, priznaje da se može reći da nema – a razlog je nemiješanje u domaće političke prilike, što znači da Crna Gora mora zaštiti samu sebe.

- Da istina je, mora se konstatirati, pogotovo kada se radi o domaćoj politici, jer dosta dezinformacija i lažnih informacija se svodi na to da se različite političke frakcije takmiče i prepiru oko toga i tu jednostavno nije dozvoljeno EU da se miješa. Tako da postoje neke formalne strukturalne granice koje EU ne smije preći. Ali, ako bi se radilo o masovnim akcijama iz vana, koje prijete zdravlju ili sigurnosti crnogorskih građana, ja sam ubijeđen da bi EU mobilizirala sve svoje resurse da pomogne - rekao je on.

Dezinformacije - glavni teren eksploatacije a mediji i civilni sektor prva linija odbrane

Upitan koliko je otežavajući faktor u borbi protiv navedeog, činjenica da je sektor bezbjednosti u Crnoj Gori posljednjih godina kompromitovan od strane malignih aktera, i da je i dalje pod kontrolom snaga koje su se protivile članstvu Crne Gore u NATO, iako se one danas pozivaju na EU vrijednosti, te da je tajna služba (ANB) u velikoj mjeri porozna, Musaefendić odgovara: 

- Maligni uticaj dolazi sa više frontova. Naravno imati tajnu službu je nužno kada se radi o suzbijanju špijunaže, sabotaže i takvih hibridnih aktivnosti, ali  ja mislim da će najveći problem za Crnu Goru biti u narednih par godina, kao i ostalim zemljama kandidatima – dezinformacije. I možete se braniti od dezinformacija na druge načine. Zapravo puno efikasnije kroz medije, plus NVO kroz civilno društvo i kroz akademiju, tako da može se pružit otpor i van tajnih službi.. - istakao je on.

Musaefendić kaže da i EU ima tijelo koje koordinira sve tajne službe unutar EU, i da i oni mogu pomoći do određene mjere.  

- Ali isto tako moram konstatirati da ako ne postoji neki konsenzus, ili barem znatna većina u političkom vođstvu države kandidatkinje, nemoguće je ući u EU i uraditi išta od strateške važnosti. I ukoliko postoji ta većina ubijeđen sam da će se taj ogroman problem koji ste spomenuli riješiti, ali taj problem je takvog karaktera da će se apsolutno morati riješiti prije ulaska u EU - naveo je on.

Saglasan je sa ocjenom da se pokazalo da je raskrinkavanje laži kao odgovor na širenje dezinformacija uvijek zakašnjelo, mada se to i dalje mora raditi.

- Debunking je samo tri odsto rješenja, dok smo ranije mislili da je 80 posto. Debunking i  facts-checking je nužna stvar zato što bez toga jednostavni ne znate da je riječ o dezinformaciji. Morate imati nekog ko će to istražiti i konstatirati. Ali naravno to uvijek dođe prekasno i uvijek je ona prva informacija, pogotovo ako je laž koja digne emocije, koja pravi konflikt, to je uvijek iz psiholoških razloga i algoritmova  - ona koja prevlada. To je gotovo uvijek, neću da kažem nemoguće, ali veoma teško, kako to mi kažemo da „close space for dezinformation“ što znači smanjiti prostor, jer smo veoma svjesni da se ne može zatvoriti - naveo je on.

Jedna od stvari koja se može uraditi je, kaže, pritisak na platforme društvenih mreža poput Meta-e i drugih od strane Brisela, ali taj posao još uvijek traje i to će biti važno jer svi preko društvenih mreža konzimiraju najveći dio informacija.

- I još jedna stvar koju možemo uraditi je pomagati ozbiljnim profesionalnim medijima kao što ste vi, podržavti ih koliko god možemo, isto tako podržavati civilno društvo i ljude koji su na prvoj liniji i koji su u poziciji gdje šire informaciju drugima. Tako da ne postoji laganog odgovora - ističe Musaefendić.

Kada je riječ o mogućim kampanjama, koje bi direktno pokazale benefite od članstva u EU - a ne samo reakcijima na maligne informacije i aktere, švedski stručnjak za psihološku odbranu, konstatuje da se to već radilo, ali da je problem sa tom vrstom kampanja što su veoma „suhe“- bazirane na faktima i brojkama i to jednostavno ne dodiruje srce ljudi, dok sa druge strane to što Rusija šalje je priča o „bratsvu religija, mi smo isti narod, mi smo pod napadom“ i to je puno emotivnije i puno lakše za prihvatiti, nego brojke i hladne dokaze o korisnosti EU koji dolaze iz Brisela.  

- To je nešto na čemu EU definitivno mora raditi i ta komunikacija se mora poboljšati i postati malo više ljudska i lakša za razmijeti i lakša za zapamtiti i konzumirati - navodi on.

Ukrajina - važna evropska bitka u kojoj će ukrajinski narod nastaviti da pati, ali neće izgubiti

Na samom kraju kratko smo se osvrnuli i na rusku agresiju na Ukrajinu – tešku situaciju na terenu, nikakav napredak u mirovnim pregovorima koje je incirala Trampova administracija, EU koja je formirala „koaliciju voljnih“, ali nema objektivnih (vojnih) mogućnosti da joj pomogne onako kako treba da bi se postigao napredak na terenu.

- Slažem se sa tim da je uloga Amerike u najboljem slučaju nejasna, ali imate tu koaliciju voljnih koje ne odustaje i to su veoma važne evopske zemlje koje su deklarativno saopštile više puta da je to veoma važna evropska bitka od koje ne odustajemo. Švedska je prije samo dvije sedmice prodala više od 100 aviona Ukrajini, najnovijih modela koji će biti od velike koristi u ratu. Ne znam hoće li to značajno nešto promijeniti, jer je situacija teška i nastaviće biti teška, jer ima pomoći - ali ne dovoljno. Što znači da će rat potrajati na ovaj spori užasan način, od kojeg će naravno ukrajinski narod nastaviti patiti. Ali pokušavam reći da Ukrajina neće ni izgubiti u budućnosti nego će se patnja nastaviti - rekao je Musaefendić.

Teško je, podvlači on, trenutno biti optimističan.

- Ali u pripremi je 18-ti krug sankcija, sankcije nikad istina nisu u potpunosti efikasne, međutim američka administracija ovoga puta direktno targetira upravo ruski energetski sektor, iako je pitanje kako će se ova administracija ubuduće ponašati prema tome - naveo je Musaefendić.