Spajić: Ekonomsko samoubistvo je slati poruke da neko nije dobrodošao u našu zemlju, iduće sedmice će u proceduri biti prijedlog zakona o strancima

Ne smijemo da zaboravimo da smo turistička zemlja. Suludo je slati poruke nekome da nije dobrodošao u našu zemlju - ocijenio je premijer Milojko Spajić čija je Vlada prije tri dana donijela odluku o privremenoj obustavi bezviznog režima za državljane Turske poslije incidenta na Zabjelu u kojem je jedan Podgoričanin povrijeđen, a turski državljani privedeni. Nakon toga su uslijedila ksenofobična okupljanja ulicama Podgorice u kojima se poziva na ubijanje i protjerivanje Turaka.

On je, tokom premijerskog sata u Skupštini Crne Gore, poručio da je to ekonomsko samoubistvo.

- Moramo da se suzdržimo od takvih izliva emocija kojim smo svjedočili u prethodnom periodu - naglasio je Spajić.

S druge strane, poručio je da neće dozvoliti da neko zloupotrijebi naše tradicionalno gostoprimstvo.

- I Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je napravilo prijedlog zakona o strancima, koji će od sljedeće sedmice biti u proceduri - saopštio je Spajić.

Taj zakon će, prema njegovim riječima, jasno definisati imigracionu politiku koja se, inače, nije promijenila od perioda prije 2020. godine. 

- MUP je radilo na pripremi tog zakona. Ova većina će ga usvojiti. On će na pravi način da definiše našu imigracionu politiku da bismo profunkcionisali kao otvorena privreda i zaštitili naše građane i spriječili zloupotrebe koje se sada dešavaju - naveo je Spajić.

On je ocijenio da je potez Vlade doprinio smirivanju tenzija.

- I koji će sigurno doprinijeti boljoj bezbjednosnoj saradnji Crne Gore i Turske. Već smo napravili jako dobre kontakte sa bezbjednosnim službama Turske i mislim da će to puno pomoći rješavanju ovog problema - kazao je premijer.

Živković: Tužilaštvo bi da bude vlast nad vlastima

Lider i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković ocijenio je da Tužilaštvo ima namjeru da bude vlast nad vlastima.

- Vjerujem da znate kakva je podjela vlasti u Crnoj Gori - da imamo Skupštinu koja obavlja zakonodavnu funkciju, Vladu kao izvršnu vlast i sudstvo koje bi trebalo da je samostalno i nezavisno. Ne znam kad je Ustav promijenjen, pa smo dobili četvrtu granu vlasti - pa je Tužilaštvo dobilo pravo da upravlja društveno-političkim procesima u državi? - rekao je on.

Pitao je zašto se tužilaštvo uključilo da bude politički arbitar.

-  Ja sam ranije kazao da imaju tužilaštvo da svodi rejtinge političkih subjekata - u ovom slčauju DPS-a. Na prošloj sjednici (Andrija) Mandić je kazao da je prelomio u korist Milorada Markovića da bude vrhovni državni tužilac - u kabinetu sa Spajićem i još nekim licima, a pošto je Marković napustio kancelariju, ubijedio ostale iz parlamentarne većine da glasaju za njega. Dodao je i da nijesu zadovoljni kako udaraju DPS-u - da udaraju po repu - a da bi trebalo po glavi. Zato imamo situaicju da besprizorno udara na DPS. Čuli smo od nekih predstavnika parlamentarne većine da DPS ne može biti dio vlasti dok ne budemo na 12 odsto... - naveo je Živković.

Mandić je, kako je rekao Živković, izgovorio da postoje krivične prijave koje stoje ladicama u Tužilaštvu - a da bi PES morao da glasa za izvještaj o Tužilaštvu. 

- Ja sad Vas pitam koje su to krivične prijave i ima li jedan slučaj na osnovu kog ste saslušani u Tužilaštvu? Jeste li bili pozvani da date izjavu za makar jedan od ovih pet slučajeva? - pitao je Živković.

Pitao je Spajića i smatra li da bi Milorad Marković, zbog okolnosti u kojima je izabran, trebalo da podnese ostavku.

Mandić je rekao da nije rekao da drže poslanike PES-a u ladicama nego da se time manipuliše.

Spajić: Suzdržavam se od komentara na rad Tužilaštva

Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru Živkoviću, poručio da PES uvodi novu kulturu parlamentarizma.

- Danas smo ovdje da se okupimo svi zajedno i težimo rješenjima. Mi smo ti koji imaju istorijsku šansu da Crnu Goru 2028. godine uvedemo u EU i do kraja 2026. zajednički zatvorimo sva poglavlja i da kao feniks dignemo crnogorsku ekonomiju i da vladavina prava, na kojoj počiva nezavisnost tužilaštva, bude jedna od stvari oko koje ćemo se svi okupljati - naveo je Spajić.

Nikada, kaže, neće komentarisati rad Tužilaštva.

- Ne želim da tužiocima aplaudiram kada procesuiraju političke oponente, a sjutra kudim kada se ne ponašaju u skladu sa onim što ja očekujem. To nije moj stil i zato se suzdržavam od komentara na rad Tužilaštva - rekao je Spajić.

Imamo, cijeni on, u potpunosti nezavisno Tužilaštvo.

- Kao Vlada treba da omogućimo da taj rad bude efikasan. Do sada je bio takav i nadamo se da će biti takav u budućnosti - rekao je Spajić.

Mandić: Narod zna ko su krupne ribe kojim Tužilaštvo ne smije da priđe, ali Miju Lekiću hoće da utvrđuju procente alkohola u krvi

Živković je ponovio pitanje o kojim predmetima se radi, a Mandić je poručio da parlamentarna većina funkcioniše u skladu sa onim što kome pripada.

- Ja sam predsjednik Skupštine, premijer je tu. Niko se nikome ne miješa u nadležnosti, kao što ni ja nijesam vrhovnom državnom tužiocu. Procjenjivao sam da se radi o čestitom čovjeku, ništa nijesam tražio ni od njega ni on Vladimira Novovića i žalio kada se sve akcije Tužilaštva svedu na neku priču o telefonu, kešu i na nekim sitnicama - koje su ispod nivoa za ono što su nekada radili lideri DPS-a i sa njima snažno spregnuti kriminalni klanovi. Zato sam govorio da smo nezadovoljni Tužilaštvom jer imate takav nivo podoptužbi - rekao je Mandić.

Narod, kaže, zna ko su krupne ribe kojem Tužilaštvo ne smije da priđe.

- Ali Mija Lekića će da utvrđuju činjenice - je li imao 1.15 ili 1.20 procenata alkohola u krvi kada je oštećeno neko vozilo - dodao je on.

Misli, kaže, da je sve podložno kritici.

- Ne prihvatam četvrtu granu vlasti - naveo je on dodajući da je to neprihvatljivo.

Zašto se ne zna koji su ministri saslušani?

Živković je ponovo pitao zašto javnost ne zna koji su ministri saslušani u Tužilaštvu.

- To se ne zna jer Tužilaštvo radi za ovu vlast. Mi ćemo tu borbu izdržati, ali je problem kada se utvrdi pravilo koje je jako opasno: da se sjutra svako može naći u medijima i svačija prepiska. Da se ta prepiska sjutra može koristiti za diskreditaciju pojedinca. Jednom kada nekome stavite lisice na ruke, a on bude oslobođen, stavljen je na njega vječiti žig. Ovo iskustvo koje provodimo danas u opoziciji je jako ljekovito. Jako je opasno kada instrumentalizujete Tužilaštvo u borbi sa neistomišljenicima  - naveo je Živković.

Vara se, kaže, svako ko misli da za one koji prijete neće izaći kompromitujući sadržaji. Mandiću je kazao da se ne nada da ni oni neće biti predmet rada Tužilaštva.

Živković je Mandiću poručio da zna da mu je glavna opsesija Milo Đukanović.

- Prošli put ste pomenuli određena imena, da bi Tužilaštvo trebalo da krene na njega... Vi se ideološki bavite politikom, hoćete da oblikujete Crnu Goru prema Vašim potrebama - da ne bude nezavisna.. - rekao je on.

SDT da ne šalje kumove, prijatelje i braću da se pravdaju

Specijalnom tužilaštvu želi, kako je naglasio, da pošalje jednu poruku. 

- Nemojte nam slati emisare da nam govore kako Vladimir Novović nema veze sa ovim. Te vaše drugove, kumove prijatelje nemojte slati. Ne moraju specijalni tužioci da se pravdaju ni DPS-u ni DF-u jesu li Srbi ili Crnoogorci - jer se ljudi tamo ne biraju po nacionalnom opredjeljenju - naveo je Živković.

Spajić: Pustite me da idem da radim, da doprinesem građanima - da bi imali od čega da jedu, budućnost i čemu da se raduju

Spajić je rekao da poziva Tužilaštvo ispitaju njegovu svaku radnju.

- Nemam ništa protiv. Ne govorim nikada loše o Crnoj Gori, nikada o prethodnicima, čak i kad me isprovociraju strani lideri da pljunem na Crnu Goru. Ja prethodnike čak i branim jer su bili predstavnici Crne Gore. Kad sam u Crnoj Gori pokušavam da okupim mučene građane koji su se mučili sa 222 eura minimalne zarade... - istakao je Spajić.

Pozivao je da se nastavi dijalog.

- Ali pustite mene da idem da radim, da doprinesem građanima, da bi imali od čega da jedu, da bi imali budućnost i čemu da se raduju - ulasku u EU 2028. godine. To nam niko neće pokloniti. To mora neko da izdejstvuje i sprovede u djelo - izjavio je Spajić.

Vlada, kaže Spajić, ne treba da vodi Tužilaštvo.

- Mi treba da im damo apsolutnu podršku i da im budemo leđa. Bezbjednosni sektor prolazi velike izazove. Nije lako biti na njegovom čelu u ovom trenutku - naveo je on.

Ali, cijeni, vidimo u prethodnim danima kada smo imali velike izazove i da je bezbjednosni zaštitio sve građane.

- Građane svih nacionalnosti, svih vjera, identitetskih profila. Uprkos svim naslijeđenim problemima - rekao je on.

Konatar: Ne možete da se pojavljujete samo kad otvarate neki put ili lijepim povodom

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Kontar osudio je nasilje koje se desilo prethodnih dana i incident u kojem je povrede zadobio naš sugrađanin.

- Želim da mu poželim brz oporavak, ali isto tako kao Crnogorac i građanin ove zemlje želim da osudim svaki oblik mržnje, nasilja, ksenofobije prema stranim državljanima koji rade, poštuju Crnu Goru. Kriminalci nemaju vjeru ili naciju. Mjesto im je u zatvoru, bez obzira na to kako se zovu i prezivaju ili kojem se mole bogu - naglasio je on.

Obaveza Vlade je, kako je podvukao, da zaštiti i pruži sigurnost svim građanima i dobronamjernim gostima.

- Ne mogu da razumijem zašto ste sa te pozicije nijeste obratili građanima posljednjih dana. Zašto nijeste pozvali na toleranciju? Nije dobro nasiljem odgovarati na nasilje. Nije dobro da građani uzimaju pravdu u svoje ruke. Za to imamo državu i institucije sistema. Vi ste premijer države i kad je teško. Ne možete da se pojavljujete samo kad otvarate neki put ili lijepim povodom - poručio je Konatar Spajiću.

Kao premijer Spajić, ustvrdio je on, ima najveću odgovornost da stane na loptu, bude glas razuma i pošalje poruku sigurnosti.

- Morali ste da zaštitite građane Crne Gore, a i dobre ljude koji su naši gosti. To nijeste uradili i pali ste na ispitu. Vjerujem u dobro, u Crnu Goru kao građansku, evropsku, multietničku, solidarnu, pravednu državu slobodnih ljudi koja će širokih ruku dočekati sve dobronamjerne goste. Vjerujem da je ovo bila epizoda iz koje ćemo izaći pametniji i da greške više nećemo ponavlajti. Crna Gora mora biti bezbjedna i sigurna zemlja za sve dobre ljude - naveo je Konatar.

Spajić je rekao da je saglasan sa ocjenama i osudama nasilja.

- Ali ja sam neko, mislim da je građanima jasna moja profilacija. Ja o rezultatima govorim. Ne apelima, pozivima. Nemam ništa protiv. Mislim da je to bitan dio političke realnosti. Za to služe mnoge druge institucije: da kažu da nešto treba ili ne. Mi smo izvršna vlast - mi ne pozivamo, mi radimo, izvršavamo - kazao je Spajić.

Nije tajna, ističe on, da se prethodnih dana sastao sa nekim od najmoćnijih ljudi svijeta.

- Ali kako da prezentujem te rezultate kada vidim ovako uzavrele strasti kod nas? I ne želim o tim temama da pričam dok se ne uvjerim da je bezbjednost građana na zavidnom niovu. Nije vrijeme da se politički nadmudrujemo, nego da se okupimo i fokusiramo na rješenja - odgovorio je Spajić.

Cijene kod nas rastu najbrže u regionu

Spajića je pitao o rastu cijena i slabljenje kupovne moći. To, kaže, smatra najvećim problemom sa kojim se suočavamo.

- Cijene u Crnoj Gori rastu brže nego u eurozoni. Mi smo lideri u regionu po rastu cijena. Mjesecima ne mogu da vidim strategiju Vlade u odnosu na to. Nema je. Pitam se da li kao Vlada želite da zabijete glavu u pijesak kao noj i čekakte da se ovo riješi samo od sebe - rekao je Konatar.

Podvukao je da je takav pristup neodgovoran. 

Pitao je Spajića što je uradio da spriječio rast cijena u Crnoj Gori, s obzirom da su odlukama o povećanju poreza na usluge u turizmu i na porez i akcize na širok spektar, najodgovorniji za rast inflacije i slabljenje kupovne moći.

Spajić je na to rekao da ne može da se načudi zašto Konatar nije ostao na fonu reformi poput Evrope sad.

- To je pomoglo da imamo realni rast zarada uprkos inflaciji koja nas je zadesila. Ta inflacija je bila najjača za vrijeme 43. Vlade (kada je premijer bio lider GP URA Dritan Abazović). Sada to više nije dvocifrena inflacija nego od 4.5 ili 4.6 odsto - rekao je Spajić.

Imaćemo, kaže, stabilizaciju cijena.

- Zato se grčevito borimo za ulazak u EU - dodao je Spajić.

Sindikalna korpa u trećem kvartalu, kako je rekao Konatar, iznosi 2.075 eura za četvoročlanu porodicu.

- I tu, recimo, nema održavanja automobila. Svaka deseta porodica može da sindikalnu korpu koja nije potpuna. Kažete da su to dvije prosječne zarade u Crnoj Gori, ali recimo Boris Mugoša prima tri hiljade, kolegenica Kenana Strujić Harbić prima 500, kao i ja. Prosječna zarada naša je 1.000 eura, ali medijalna je 500 eura, jer više od polovine prima 500 eura. Znate li koliko građani primaju? Nešto preko 800 eura - rekao je Konatar.

Nurković: Premijer i ministri da učine sve što je u njihovoj moći da svi pripadnici islamske konfesije imaju potpuno povjerenje u institucije

Na početku zasijednja Skupštine Crne Gore, na čijem dnevnom redu je premijerski sat, potpredsjednik Mirsad Nurković je ukazao da imamo ogromnu zabrinutost svih pripadnika islamske vjere zbog prijetnji koje su upućene reisu islamske zajednice Rifatu Fejziću, a nakon incidenta na Zabjelu u kojem je jedan Podgoričanin povrijeđen, turski državljani privedeni, a pošto su uslijedila ksenofobična okupljanja ulicama Podgorice u kojima se poziva na ubijanje i protjerivanje Turaka.

- Svi imaju pravo na komentar - politički i društveni, ali niko nema pravo da prijeti. Što se to desilo u Crnoj Gori pa se neko ohabrio da na takav način komunicira sa vjerskim poglavarima? Pa imamo nesigurnost građana na ulicama? Što se dešava pa imamo zaista ružne scene kojih se stidim - i što sam građanin Crne Gore, ali sam i zabrinut jer pripadam, ne ja lično, ljudima koji se osjećaju nesigurno kad se stvara hajka - naveo je Nurković.

On je apelovao na nadležne da pronađu vinovnike prijetnji.

- Generalizacija stvari nas vodi u nešto što nije dobro i što smo mi od 50 i više godina svjesni što smo vidjeli i čuli s početka devedesetih - naveo je Nurković.

On je apelovao na premijera Milojka Spajića i sve ministre u Vladi da u budućem periodu zaštitu dobiju oni kojima je potrebna.

- A ne oni koji narušavaju poredak. Mi smo stvarali ovu državu i vjerujemo u institucije ove države. Učinite sve što je u vašoj moći da svi pripadnici islamske konfesije imaju potpuno povjerenje u institucije - zaključio je Nurković.

Potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić se saglasio da generalizacija mora da prestane, te poručio da organe ne interesuje koje je neko nacionalnosti - već da li poštuje zakon.

- Siguran sam da Crna Gora neće više živjeti vrijeme kad su se hapsili crkveni velikodostojnici ili kad su se čelnici sektora bezbjednosti upotrebljavali da šire nacionalističko-ideološke podjele kao što je to bilo na sjeveru Crne Gore - naveo je on.

Rožaje nijesu bile fokus, procijenjena vrijednost ski centra je 32 miliona eura

On je pitao Spajić u kojoj je fazi realizacija ski projekta „Štedim“ kod Rožaja i kada će biti funkcionalan za posjetioce. 

- Koliko je utrošeno iz budžeta za izgradnju i koji su tenderi raspisani? Je li Vlada predvidjela raspisivanje novih tendera - i u kojim iznosima? - pitao je Nurković interesujući se i za status ostalih kapitalnih infrastrukturnih investicija na sjeveru i planove Vlade u tom pogledu.

Spajić je rekao da Rožaje i sjever nijesu dovoljno bili u fokusu prethodnih vlada.

- Mislim da je ova Vlada najzad shvatila potencijal koji sjever ima. U mandatu ove Vlade biće završen taj projekat - naveo je on.

Kao predstavnici izvršne vlasti i parlamentarna većina se, podvlači on, ne stide sjevera.

- Zato prvi put u istoriji najveći investitori imaju interesovanje za sjever i Rožaje. Znate o kome govorim - rekao je Spajić.

Rožaje, dodaje on, ne treba da bude mjesto koje prima pomoć nego perjanica ekonomije Crne Gore - kao Pljevlja, Herceg Novi, Ulcinj.

- Ukupna procijenjena vrijednost je 32 miliona eura. Do sada je uloženo ukupno 21 milion. U toku je realizacija ugovora u vrijednosti od preko 18 miliona eura, koja se odnosi na izgradnju šestosjedne žičare, u toku je javno nadmetanje za radove od vrijednosti preko osam miliona eura: rješenje hidrotehničkih instalacija vodovodne mreže, izgradnja akumulacionog jezera za vještačko osvježivanje, ugradnja pokretne trake sa galerijom i nabavku vozila za pripremu i tabanje snijega - rekao je Spajić.

Ministarstvo javnih radova je, kaže, završilo kompletnu putnu infrastrukturu do ski centra u dužini od 7.2 kilometra.

- Ne računajući gradnju druge dionice autoputa za koju je u toku tender za izvođača radova koji se, nadam se, sjutra završava, obavještavam se da se u ovom trenutku realizuje 91 projekat - a primarno sa sjevera naše zemlje - saopštio je Spajić.

Uticaj turskog kapitala

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur pitala je Spajića kako procjenjuje ukupan uticaj turskog kapitala u Crnoj Gori.

- Da li su preduzete mjere da se spriječe pokušaji pranja novca ili prikrivanja vlasništva? Da li ste upoznati sa činjenicom da je Zeren grupa predmet optužnica u više međunarodnih istraga zbog sumnje na pranje novca i prevare - i da su više puta hapšeni, između ostalog, i u Hrvatskoj i Sloveniji? Ova grupa ima ozbiljne nekretnine u Crnoj Gori - kazala je Ćinćur.

Od Spajića je tražila da navede jesu li Ministarstvo unutrašnjih poslova i Finansijsko-obavještajna jedinica provjeravali poslovne aktivnosti ove kompanije, te imaju li informacije o stvarnim vlasnicima i finansijskim tokovima te grupe.

- Planira li Vlada da u saradnji sa finanijskom jedinicom pokrene ciljane provjere kompanije iz Turske koje posluju u sektoru nekretnina, trgovine i finansijskih usluga? - pitala je Ćinćur naglašavajući da nije dobila konkretan pisani odgovor na pitanja, ali da očekuje da Spajić raspolaže odgovorima.

Ipak, potpredsjednik Skupštine Boris Pejović je rekao da je Spajić već dao odgovor na slično pitanje koje je postavio poslanik GP URA Miloš Konatar.

Nada u rekordnu povezanost

Na pitanje poslanice Jelene Kljajević koje konkretne benefite i koristi, kako za građane tako i za crnogorsku privredu, Vlada očekuje od prisustva i širenja poslovanja WIZZ Air- a u Crnoj Gori, Spajić je poručio da otvaranje baze kompanije Wizz Air-a u Podgorici i pokretanje više novih avio linija ne treba posmatrati izolovano - već kao dio šireg pristupa posvećenosti ove Vlade jačanju saobraćajne povezanosti sa regionom i Evropom.

- Strateški gledano, aviodostupnost je samo jedan od segementa na kome je potrebno raditi, jer je sav turistički potencijal praktično uzaludan ukoliko nije lako dostupan emitivnim tržištima. Upravo zato je, kao što znate, u Vladi poseban resor posvećen saobraćaju kao jednom od najvažnijih preduslova za unaprjeđenje dostupnosti i razvoj Crne Gore kao turističke i investicione destinacije - naveo je on.

U prethodne dvije godine inicirali su, kaže, više politika i projekata u oblasti avio, željezničkog i drumskog saobraćaja koji će bitno-nabolje promijeniti poziciju Crne Gore.

- Ponavljam, dolazak kompanije Wizz Air, samo je jedan segment takvog pristupa koji je već dao opipljiv rezultat - a o čemu danas i govorimo. Svakako, nesumnjivo je da će ekspanzijom na 14 novih avio linija, uz već postojeće letove, kompanija Wizz Air dostići rekordan broj destinacija iz Podgorice. Nova povezanost posebno je značajna za tržišta Zapadne Evrope i Poljske, odakle dolazi veliki broj turista, ali i za privlačenje novog segmenta posjetilaca koji do sada nijesu imali direktne avio-veze sa Crnom Gorom - istakao je Spajić.

Očekuju, kaže, da porast frekvencije letova ima multiplikativni efekte koji se odnose na porast broja putnika ali i na zapošljavanje u povezanim industrijama kao što je hotelijerstvo, ugostiteljstvo, logistika i aerodromska infrastruktura.

- Ono što je posebno značajno u ovom kontekstu to je činjenica da sve više kompanija iskazuje interesovanje za širenje svojih operacija u Crnoj Gori. Sve ovo daje nam za pravo da vjerujemo da ćemo u bliskoj budućnosti svjedočiti rekordnoj povezanosti koja obećava još bolje turističke bilanse ali i više interesovanja za investiranje i širenje biznisa u Crnoj Gori - rekao je on.

Govoreći o koncesijama za Aerodrom Crne Gore, Spajić je predložio da se sjednica Vlade o koncesiji snima i da bude otvorena. 

- Onaj koga Tenderska komisija predloži Vladi, da dođe i predloži zašto on treba biti dobar za našu zemlju. Svi procesi trebaju biti otvoreni građanima, da vide zašto se koja odluka donosi - rekao je on.

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio Spajiću da je premijer i onih građana koji su birali poslanika kojima on neće da odgovori na pitanja.

- Koliko malo znate o imigracionom politci govori dovoljno što ste rekli da je zakon o strancima imigraciona politika. To je samo jedan segment - ukazao je Mugoša.

Žao mu je, kaže, što premijer malo i zna i što se malo trudi.

- Inflacija u Crnoj Gori najviša je u posljednjih 16 mjeseci. Dvostruko je veća nego u Eurozoni. To znači da su duplo više porasle cijene nego u Eurozoni. Inflacija u Crnoj Gori je najveća u regionu - uključujući i Hrvatsku i Sloveniju - rekao je Mugoša podvlačeći da ne može te činjenice da relativizuje.

Cijena hrane je, ukazuje on, porasla duplo više.

- Cijena farmaceutskih proizvoda je tri puta više, medicinskih usluga četiri do četiri i po puta više... Cijena igračaka 15 puta više - naveo je Mugoša.

Spajić je u pisanom odgovoru Mugoši, koji je dostavljen medijima, naveo da je ključno opredjeljenje Vlade u oblasti vođenja ekonomske politike unaprjeđenje životnog standarda građana i jačanje kupovne moći.

- Rast zarada u Crnoj Gori je bio najsnažniji u odnosu na region i države članice Evropske unije, pri čemu je prosječna plata gotovo duplirana u proteklih nekoliko godina, dok je realni rast plate, umanjen za inflaciju u navedenom periodu, takođe iznosio preko 40 odsto. S tim u vezi, ukazao bih na nekoliko bitnih činjenica, a jedna od ključnih je da je prosječna inflacija u Crnoj Gori u prošloj godini bila na najnižem nivou još od 2021. godine - naveo je Spajić.

U odgovoru se navodi da je inflacija je na kraju 2022. godine zabilježila rekordnih 17 odsto, potom gotovo devet u 2023. godini.

- A sve za vrijeme mandata prethodne Vlade, da bi u prvoj godini mandata ove Vlade, prosječna inflacija iznosila 3,3 odsto. Da podsjetim takođe i da je na kraju 2024. godine, istovremeno sa snažnim povećanjem plata i penzija, prosječna godišnja inflacija bila ispod dva odsto, što je ujedno i niže od brojnih država članica Evropske unije u tom trenutku. Želio bih da Vas podsjetim i da je na kraju 2024. godine zabilježen trend pada cijena na mjesečnom nivou, a sve zahvaljujući mjerama Vlade usmjerenim na ograničenje neopravdanog porasta cijena, koje su zaštitile standard naših građana - naglasio je Spajić.

Ključno je, cijeni on, uzeti u obzir specifičnosti naše ekonomije, posebno činjenicu da je turizam jedan od strateških sektora, sa izrazito sezonskim karakterom, pri čemu ljetnja sezona značajno utiče na tražnju za proizvodima i uslugama.

- Ovakva sezonalnost prirodno se odražava na kretanje cijena, što je ekonomski logično i zapaženo u svim evropskim državama koje imaju snažan udio turizma u ekonomiji. Kao ilustraciju možemo navesti Hrvatsku, gdje inflacija na kraju septembra iznosi 4,6 odsto, sa značajnim trendom ubrzanja u odnosu na prošlu godinu. Međutim, važno je istaći činjenicu koja se previđa prilikom javnog saopštavanja informacija od strane pojedinih poslaničkih klubova u Skupštini, a to je da je inflacija u turizmu izazvana od strane ove Vlade i politikama koje su imale za cilj smanjenje sive ekonomije i stvaranja ravnopravnog položaja na tržištu, uz povećanje prihoda - naveo je Spajić.

Najveća inflacija u turističkom sektoru u Crnoj Gori je, kaže on, napravljena za vrijeme prethodne Vlade i ona je u 2022. godini iznosila preko 11 odsto, dok je u 2023. godini bila čak 14 odsto, u situaciji kada je u ovom sektoru važila snižena stopa PDV-a od sedam odsto.

- U jednom trenutku tokom mandata prethodne Vlade, porast cijena u turizmu, dakle govorimo o kategorijama hotelskog smještaja i ugostiteljskih usluga, išao je čak i do 20 odsto. Već tokom protekle i ove godine sa konstituisanjem 44. Vlade, inflacija u turizmu je stabilizovana na nivou od oko osam odsto, što opovrgava tezu da su izmjene poreske politike ubrzale inflaciju - naveo je Spajić.

On se pozvao i na brojne globalne ekonomske neizvjesnosti i geopolitičke izazove.

- Koji snažno takođe utiču na porast cijena, što je trend ne samo u Crnoj Gori, već i cijelom regionu. Tako je recimo inflacija u Srbiji u avgustu 4,7 odsto, Bosni i Hercegovini 4,8 odsto u julu, Kosovu 4,5 u avgustu, Sjevernoj Makedoniji 4,4 odsto. U Crnoj Gori je prema posljednjim podacima prosječni rast cijena u prvih devet mjeseci ove godine, iznosio 3,8 odsto - rekao je Spajić.

Podvukao je i da u ovim državama nije došlo do porasta plata i penzija u obimu u kojem je do toga došlo u Crnoj Gori.

- Što pokazuje da je inflacija dominantno uvoznog karaktera i zavisi od globalnog tržišta i neizvjesnosti. Ovo je vidljivo i kod pojedinih zemalja članica EU, pa je u Rumuniji inflacija preko osam odsto, Slovačkoj 4,6 odsto, Mađarskoj 4,3, Baltičkim zemljama 4-5 odsto - rekao je Spajić.

Sa druge strane, mora, kaže, pomenuti i da su cijene ključnih inputa u ekonomiji u Crnoj Gori daleko niže nego u ostatku Evrope.

- Prema Eurostatu, dakle Kancelariji zvanične statistike EU, cijene struje u Crnoj Gori su stabilne i među najjeftinijim u Evropi, pri čemu su u posljednih pet godina cijene struje u našem sistemu praktično mirovale, u periodu kada se Evropa suočava sa najvećom energetskom krizom i rastom cijena u posljednjih nekoliko decenija. Kada govorimo o drugim troškovima poslovanja, podsjetio bih Vas da su i oni znatno niži, u odnosu na prethodne godine, ali i u odnosu na države regiona i Evropske unije. Crna Gora, nakon seta reformi 'Evropa sad', ima ubjedljivo najniže poresko opterećenje rada u Evropi, što je značajan impuls našoj konkurentnosti i poslovanju privrede - istakao je Spajić.

Ova Vlada će, poručuje on, nastaviti sa sprovođenjem sveobuhvatnih mjera na polju jačanja životnog standarda građana.

- Uključujući i mjere koje su do sada dale rezultate, a koje su bile na snazi tokom većeg dijela 2024. godine, kao i u prvoj polovini ove godine, uz istovremeno očuvanje stabilnosti javnih finansija i makroekonomske ravnoteže. Zahvaljujući njihovoj dosljednoj primjeni, prosječna inflacija na kraju prošle godine bila je niža od projekcija Vlade, što potvrđuje efikasnost i odgovornost u vođenju ekonomske politike - zaključio je Spajić.