Pejović i Ćinćur: Ozbiljno odstupanje od profesionalne i institucionalne odgovornosti

Konstruktivna kritika je poželjna i neophodna u demokratskom društvu, ali kada ministar uputi predsjedniku države poruke zasnovane na afektu, uvredama i prijetnjama, tada se više ne govori o političkom neslaganju, već o ozbiljnom odstupanju od profesionalne i institucionalne odgovornosti.

To su kazale poslanice Posebnog kluba Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur povodom prepiske ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet nakon prijave Milatovića da mu je Đeljošaj sinoć, u telefonskoj prepisci, uputio prijeteće i neprimjerene poruke.

Pejović i Ćinćur su istakle da je u demokratskom društvu konstruktivna kritika poželjna i neophodna.

- Međutim, kada ministar uputi predsjedniku države poruke koje su zasnovane na afektu, uvredama i prijetnjama, tada više ne govorimo o političkom neslaganju, već o ozbiljnom odstupanju od profesionalne i institucionalne odgovornosti - navode u saopštenju.

Navodi se da takva komunikacija ne priliči ministru koji obavlja visoku državnu funkciju, već šalje poruku javnosti da se politički stavovi iznose neargumentovano, nepristojno i nedostojanstveno.

Pejović i Ćinćur su kazale da riječ ministar dolazi od latinske riječi (minister) i između ostalog znači “sluga/poslužitelj naroda”, dok bi kod starih Rimljana preneseno značenje tog pojma bilo “malen u odnosu na druge”, odnosno osoba vođena interesom zajednice/naroda – “sluga naroda”.

To je, kako su navele, u suprotnosti sa današnjim poimanjem te funkcije.

- Zabrinjava poruka (čitaj prijetnja!) ministra Đeljošaja u kojoj navodi da će “reagovati Albanci gdje god imaju uticaj”! To nije izraz legitimnog političkog stava ili komunikacije u cilju razmjene kritičkog mišljenja, već poziv na etničku mobilizaciju sa željom da se ostvari politički pritisak - istakle su u saopštenju.

Pejović i Ćinćur su upozorile da je to jako opasno i neprihvatljivo za jedno multietničko, građansko i demokratsko društvo.

One su naglasile da je Crna Gora mala država i da se mora voditi zajedničkim interesima svih građana, a ovakav vid “komunikacije” treba na vrijeme osuditi, jer ne smije preći u manir političkih prepucavanja, manipulacija i pritisaka.

Pejović i Ćinćur su navele da Milatovićeva odluka da vrati Skupštini zakon na ponovno odlučivanje nije politički hir, već ustavna i moralna obaveza da se zaštite pravna sigurnost, jednakost građana i jedinstvo poreskog sistema.

Kako su rekle, u pitanju je zakon koji sadrži više rješenja koja su u suprotnosti sa Ustavom, Zakonom o zaštiti konkurencije i Zakonom o poreskoj administraciji, uključujući i neustavno prenošenje nadležnosti na lokalne samouprave, povratno dejstvo zakona i diskriminaciju poljoprivrednih proizvođača širom Crne Gore.

- Zbog svega navedenog, potpuno je neprimjereno potpirivati političke i nacionalne tenzije oko pitanja koje je isključivo pravne i institucionalne prirode - navode u saopštenju.

Ističe se da institucija predsjednika mora ostati izvan dnevnopolitičkih pritisaka, jer je dužna da štiti Ustav i interese svih građana, bez izuzetka.

Pejović i Ćinćur su kazale da pozdravljaju da se legalno i legitimno iskažu određena politička ili druga neslaganja, ali kroz adekvatna sredstva komunikacije, putem državnih institucija, argumentovanih rasprava i raspoloživih pravnih mehanizama.

- Ovakav ton komunikacije Đeljošaja ne samo da vrijeđa Predsjednika države, već i samu instituciju koju on vrši i predstavlja, Vladu čiji je Đeljošaj član, ali i sve građane koji žele stabilnost, političku odgovornost i civilizovanu javnu raspravu - dodale su Pejović i Ćinćur.

One su naglasile da se autoritet ne gradi uvredama i prijetnjama, već sopstvenim primjerom i odgovornim ponašanjem.

- Civilizacijske vrijednosti na kojima počiva i crnogorsko društvo treba da budu kultura dijaloga i argumentovane razmjene mišljenja, poštovanje države, državnih institucija i njenih predstavnika, ali i odgovornost prema izgovorenoj riječi u javnom diskursu - rekle su Pejović i Ćinćur.

One su zaključile da konstruktivan dijalog i razmjena mišljenja ne smiju i ne mogu da budu posmatrani kao neodstatak ili slabost, već čvsrta osnova za razvoj svake uređene, demokratske i građanske države.