Petrović: Kvote nedovoljne ako izostaje sistemski odgovor na rodno zasnovano nasilje; Despotović: Bez društvene i institucionalne podrške nema suštinskih promjena

Setom zakona koje je Skupština Crne Gore usvojila krajem jula, a dio su procesa sveobuhvatne izborne reforme, definisane su nove kvote kojima je predviđeno da se na svakoj izbornoj listi mora naći 40 odsto žena. I vlast i opozicija, nakon izglasavanja izbornih zakona, predstavili su ovo rješenje kao značajan iskorak kojim se garantuje ne samo veća zastupljenost žena u politici, već i unapređenje njihovih prava i društvenog položaja.

Dobra novina koju ne treba nazivati istorijskom

Izvršna direktorica nevladine organizacije Crnogorski ženski lobi Aida Petrović za Antenu M ističe da je usvajanje zakona koji garantuje najmanje 40 odsto žena na izbornim listama svakako dobra novina koju, kako kaže, ne bi trebalo nazivati istorijskom čak i onda kada bi ta brojka bila 50 odsto.

- Jer je to nešto što pripada ženskoj populaciji kao većinskoj populaciji u Crnoj Gori (50,8 odsto) i na što imaju pravo da žene u parlamentu i javnom životu, predstavljaju žene - ukazuje sagovornica Antene M.

Mišljenja je da zakon jeste iskorak u pravcu veće zastupljenosti žena u javnom i političkom životu Crne Gore, a kako naglašava, nikako poklonjen od strane partija i muškog dijela populacije.

- Usudila bih se reći - na neki način iznuđen u okviru izborne reforme i slijeda onoga što je ispunjenje EU zahtjeva u pristupnim pregovorima u dijelu rodne ravnopravnosti - podvlači Petrović.

Kako pojašnjava, u društvu u kojem su rodna neravnopravnost i rodni stereotipi ukorijenjeni u opštoj kulturi, ekonomskim, socijalnim i političkim odnosima, zakonodavna  intervencija postaje više nego neophodna.

- Uključivanje žena u procese donošenja odluka i rukovođenje, bilo u političkom, javnom ili privatnom sektoru, je i dalje veliki izazov. Očigledna rodna neravnopravnost  koju itekako baštine u manjem ili većem obimu sve političke partije sprječava žene da pozitivno doprinesu društvenoj i političkoj zbilji u obimu u kojem one to mogu kvalitetno i odgovorno - ocjenjuje Petrović.

Kako ističe, da bi se poboljšao položaj žena i njihova prava i potrebe ispoštovale nije dovoljan jedan zakon, pa ni ovaj, već je, poručuje, potreban sistemski, odlučan odgovor na rodno zasnovano nasilje.

- Sporadične reakcije na pojedinačne slučajeve ne doprinose rješavanju problema rodne nejednakosti u Crnoj Gori. Za rodnu ravnopravnost važan proces je tzv. orodnjavanje zakonodavstva, odnosno integrisanje rodne perspektive u zakonodavstvo, prije svega u oblastima koje naznačava Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena - podvlači Petrović.

Osim zakonskih mjera neophodni institucionalni i kulturni pomaci

Poslanica Demokratske partije socijalista i članica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Aleksandra Despotović za Antenu M napominje da je od obnove nezavisnosti 2006. godine primjenom i implementacijom određenih javnih politika u Crnoj Gori ostvaren značajan iskorak u dekonstrukciji patrijarhalnog modela društva.

- Zakonom iz 2011. godine uvedena je minimalna kvota od 30% za žene na izbornim listama. Prema podacima Interparlamentarne unije Crna Gora je rangirana na 108. mjestu (od 190 zemalja koje IPU redovno prati) po procentu žena u nacionalnom parlamentu - ističe Despotović.

Osim zakonskih mjera, ukazuje sagovornica Antene M, neophodni su i institucionalni i kulturni pomaci.

Nema govora da žene u politici mogu samostalno donositi odluke

Upitana da li je priča o kvotama samo proevropska mantra, ili će biti sprovedena od strane svih subjekata koji su izglasali navedene zakone, direktorica Crnogorskog ženskog lobija ističe da je veoma izazovno, teško i krajnje neizvjesno biti žena u politici u Crnoj Gori, jer, kako kaže, u dobrom dijelu zavisi od procjena i volje muških kolega.

- Što se dobro kamuflira kroz mušku priču, izjave i narative podrške ženama koji se plasiraju za javnost, dok je suština i istina drugačija, o kojoj žene u politici rijetko ili nikako ne govore,da bi sačuvale stečene pozicije i eventualno politički napredovala - izričita je Petrović.

Ukazuje da startne pozicije za ulazak u političku sferu i bavljenje istom nijesu jednake za muškarce i žene.

- Nemaju žene iste šanse kao muškarci, zbog političkog stava da je politika “muški posao, prljava sfera“ i da je ženi više namijenjena sfera privatnoga i porodičnoga života - podvlači sagovornica Antene M.

Naglašava da će kvote biti sprovedene u mjeri u kojoj odgovara svakoj političkoj partiji ponaosob, ili do tz.”staklenog plafona“ za žene u politici, nevidljive linije do koje mogu da napreduju u političkom životu pod uslovom da isključivo zastupaju političke i muške stavove partije koja je delegira za neku važnu funkciju.

- Za sada nema ni govora da žene u politici na mjestima odlučivanja u potpunosti mogu same donositi odluke i zastupati i zagovarati potrebe i prava većinske ženske populacije, posebno ne feminističko aktivističke ideje, stavove, programe - kategorična je Petrović.

Žene moraju učestvovati u političkim procesima i imati stvarni uticaj

Despotović ukazuje da je potrebno da kvote ne budu samo formalne kvantitativne mjere, već da žene stvarno učestvuju u političkim procesima i imaju uticaj.

- Da bi kvota bila rezultativna, neophodno je da bude praćena stvarnim mehanizmima - naglašava sagovornica Antene M.

Poručuje da se bez društvene i institucionalne podrške ne mogu događati suštinske promjene.

- Da li će svi subjekti koji su glasali za Zakon biti dosljedni u sprovođenju istog pokazaće naredni vremenski period. Ono što mogu da kažem, jeste da politički subjekt kome ja pripadam, a to je Demokratska Partija Socijalista će poštovati zakonske okvire, jer treba naglasiti da su značajna zakonska rješenja po ovom pitanju  donesena u periodu kada je DPS vršio vlast sa koalicionim partnerima - podvlači Despotović.

Broj poslanica pokazatelj da su žene nevidljive

Petrović ukazuje da je trenutni broj poslanica u Parlamentu upravo pokazatelj da ih muške kolege - političari ne vide kao političke partnerke i ravnopravne njima, već, kako kaže, ispunjavaju kvote i to nepotpuno i nedovoljno, tek da zadovolje dio zahtjeva koji su stavljeni pred partijama kroz nacionalno ili EU zakonodavstvo u ovoj oblasti.

- Broj žena naglo postaje vidljiv i prioritetan u izbornim kampanjama zbog njihovog obimnog rada u partijskom i terenskom izbornom okruženju. Ukoliko partije pokažu istinsku volju da broj žena shodno novom zakonu bude optimalan, partijski predstavnici i njihovi organi poradiće na obezbjeđivanju permanentne edukacije za žene u politici i  povećanju njihovog kvalitetnog djelovanja u političkoj i javnoj sferi i mjestima odlučivanja. Svaka partija ima svoje ženske klubove kojima se iz budžeta opredjeljuju sredstva koja se mogu opredijeliti i za edukacije a ne zloupotrebu i nenamjensko trošenje kako je često bio slučaj do sada - kategorična je Petrović.

Kvote nastavak temelja za evropski put Crne Gore

Poslanica DPS-a ocjenjuje da uvođenje kvote od 40% za manje zastupljeni pol predstavlja samo nastavak politike koja je postavila temelje evropskog puta Crne Gore.

- Važno je istaći da su nakon obnove nezavisnosti uspostavljeni pravni okviri za promociju i zaštitu ženskih  prava. Usvajanjem Ustava, Zakona o rodnoj ravnopravnosti i Zakona o zaštitniku ljudskih prava 2007. godine, kao i Zakona o zabrani diskriminacije 2011. godine, Crna Gora je uspostavila zakonodavni okvir za sprovođenje rodne ravnopravnosti i stvorila osnov za promociju i zaštitu ženskih ljudskih prava - podsjeća Despotović.

Kako dodaje, Strategije za unapređenje rodne ravnopravnosti, kao što su Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost 2017-2021 i 2023-2027,  predviđele su  mjere za povećanje učešća žena u odlučivanju.

- Upotreba rodno senzitivnog jezika važan je dio borbe za rodnu ravnopravnost, jer je jezik odraz stavova i ponašanja pojedinaca i društva u cjelini, a izbor riječi indikator postojanja stereotipa i rodnih uloga. Od 2015. godine u upotrebi je rodno senzitivni jezik i Crna Gora je na ovaj način postala lider u promociji novih vrijednosti - naglašava sagovornica Antene M.

Žene su potencijal razvoja crnogorskog društva

Poslanicu DPS-a upitali su i da li političke partije imaju dovoljno kvalifikovanih žena da bi ispunile predviđene kvote.

- Odgovor na ovo pitanje može se naći u sljedećim podacima: Prema posljednjem Popisu stanovništva žene u ukupnom broju stanovnika učestvuju sa 50.8%. Od ukupnog broja diplomiranih 2023. godine  61,8% je ženskog, a 38,2% muškog pola. Magistarske / master studije u toku 2023. godine završilo je 70,2% ženskog, a 29,8% studenata muškog pola, a doktorske studije 66% žene, a  33% muškarci - ukazuje Despotović.

Dakle, kako poručuje, žene su potencijal razvoja crnogorskog društva,  i s tim u vezi, da žene ne bi ostale samo potencijal, već ključni faktor i stub razvoja društva Crna Gora ima jedinstvenu šansu da u procesu evropskih integracija učini još jedan važan iskorak i na izbornim listama uključi 40% mjesta za  žene.

- Usklađivanje zakonodavstva sa EU standardima može biti katalizator za promjene. Takođe, napominjem da samo kroz politiku koja ravnopravno uključuje sve građane - i žene i muškarce, moguće je ostvariti pravedan i održiv razvoj - podvlači Despotović.

Politika se i dalje smatra muškim domenom

Upitana postoji li stvarna volja političkih partija za ispunjenjem ove reformske obaveze, Petrović ističe da se politika i dalje smatra domenom koji je namijenjen muškarcima.

- I to je  činjenica koja pokazuje da političke stranke nijesu učinile ništa više na ravnopravnoj zastupljenosti polova od onoga što propisuje zakon. Žene su izostavljene iz svih glavnih političkih procesa, i samostalnog odlučivanja bez uticaja partija i njihovih muških predstavnika uključujući i  izgradnju mira i bezbjednosti - naglašava sagovornica Antene M.

Kako dodaje, Rezolucija Savjeta bezbjednosti “Žene, mir i bezbjednost” koju je Crna Gora potpisala i ratifikovala skoro da je zaboravljena kao i Istanbulska konvencija, osim kada treba ispuniti agende budućih strategija i planova koje su, ističe, više spisak lijepih želja nego realnih ostvarenja.

- Politička volja nije ona koja se navodno iskazuje u javnom diskursu, nije plod iskrene emancipatorske i edukativne uloge političara, već puko zadovoljavanje zahtjeva prije svega EU - izričita je Petrović.

Kako naglašava, kakva je politička volja muških političara prema ženama političarkama najbolje govori činjenica da jedan dio uglavnom ćuti ili selektivno i šturo reaguje, dok drugi proizvodi govor mržnje, seksizma i mizoginije i u samom parlamentu.

Test za partije koje žele Crnu Goru u EU

Despotović ocjenjuje da će političke partije u narednom periodu pokazati koliko su spremne  za ispunjavanje zakonskih odredbi.

- To može biti i dobar test koji će pokazati koje su to partije koje istinski žele Crnu Goru u EU, a koje partije to žele samo u narativu. Ono što znam jeste da će, DPS kao pojedinačno najjači politički subjekt i subjekt koji je postavio platformu za ulazak Crne Gore u EU, snažno raditi na ispunjavanju preuzetih zakonskih obaveza, koje ubrzavaju put Crne Gore u EU. DPS je partija koja baštini demokratske ideje i koja je na posljednjim izborima u Glavnom gradu na listi koja ju je predstavljala imala 50% žena. DPS je osvoio 30% glasova u Podgorici - napominje Despotović.

Osnaživanje žena kroz permanentnu edukaciju

Petrović kao jednu od ključnih preporuka za povećanje zastupljenosti žena u politici navodi osnaživanje žena kroz permanentne nacionalne i međunarodne edukativno informativne sesije.

- Političke stranke imaju odlučujuću ulogu u povećanju učešća žena u politici, a time i promovisanju demokratskih vrijednosti. Uključivanje žena u politiku i donošenje odluka i njihovo postavljanje na rukovodeće položaje u velikoj mjeri zavisi od političkih stranaka i odražava položaj žena u njima - naglašava naša sagovornica.

Neophodno je, kaže, posvetiti posebnu pažnju rodnim pitanjima i uložiti dodatan napor na promovisanju i unapređenju rodne ravnopravnosti.

- Diskriminatorski i uvredljiv jezik prema ženama u Skupštini treba osuditi. Sankcionisanje u skladu sa važećim zakonskim okvirom i poslanici moraju preuzeti odgovornost za borbu protiv kulture upotrebe uvredljivog i diskriminatorskog jezika - poručuje Petrović.  

Crna Gora je, napominje naša sagovornica, usvojila zakon koji garantuje najmanje 40% žena na izbornim listama !

- Do usvajanja ovakvog zakona nije došlo “ad hoc” već se do takvog rezultata došlo predanim, upornim i dvodecenijskim hrabrim i vizionarskim radom žena u aktivističkom, političkom i društvenom miljeu, svih onih koje su imale snage i volje da podstiču i ohrabruju učešće žena u političkom i javnom životu Crne Gore i da i same budu učesnice tih zahtjevnih i teških procesa - pojašnjava Petrović.

Podsjećanja radi, Petrović napominje da su prvi programi edukativno informativnog osnaživanja žena za politički i javni život započeti prije 23 godine, tačnije 2002 godine i trajali do 2009, kroz trening programe “ŽENE TO MOGU” po uzoru na programe koje je osmislila ženska sekcija norveške Laburističke stranke i koji su se tada sprovodili u 25 zemalja širom svijeta.

- Cilj ovog programa bio je povećanje društveno angažovanih žena u političkom i javnom životu Crne Gore kao i veća zastupljenost žena na mjestima odlučivanja i rukovodećim položajima. Nakon prvih programa, edukativnih seminara “ŽENE TO MOGU “ slijedili su programi za osnaživanje mladih žena koje su u političkom i javnom životu tek zakoračile - “MLADE ŽENE TO MOGU". Prethodno edukovane trenerice ovih programa bile su iz svih tadašnjih partija jednako kao što su i učesnice seminara bile iz svih političkih partija - podsjeća Petrović.

Prije 23 godine, kaže,  najblaže rečeno bilo je vrlo izazovno, da se na jednom treningu od 2-3 dana nađu žene različitih stavova, pogleda na rodnu perspektivu i većem učešću žena u svim sferama političkog i javnog angažmana.

- Mnoge žene su tada “grčevito” branile stavove svojih partija, ne smatrajući da i one zaslužuju javni angažman i da je to njihovo pravo jednako kao i muškaraca , tim prije što žene čine više od polovine svjetske populacije. Organizacije koje su tada sprovodile ove pionirske programe osnaživanja i edukacije žena iz političkih partija bile su :Ženska akcija, Crnogorski ženski lobi i Ženski forum - zaključuje Petrović.

Kvota nije cilj sama po sebi

Da bi se na pravi način shvatio donešeni Zakon, Despotović ukazuje da je važno napomenuti da kvota nije cilj sama po sebi, već je alat za ulazak u politiku onih kojima je do sada taj pristup bio otežan.

- Muškarci i žene zajedno donose raznovrsnije odluke, a ravnopravnost se ne gradi protiv nekoga već se gradi za sve građane. Jako je važno stvarati ambijent u kome će politički dijalog biti zasnovan na argumentima, a ne na rodnim predrasudama. Muškarci i žene u politici nijesu protivnici, već partneri - naglašava poslanica DPS-a.

Poručuje da samo zajedno možemo graditi Crnu Goru u kojoj svako ima glas i mogućnost da učestvuje u odlučivanju.

- Odbor za rodnu ravnopravnost će i dalje raditi na afirmaciji učešća žena u politici i kreiranju ambijenta u kome udruženi napori žena i muškaraca, predstavljaju temelj za izgradnju društva jednakih šansi. Rodna ravnopravnost u izbornim procesima predstavlja jedan od ključnih indikatora demokratskog razvoja i socijalne pravde u svim savremenim državama - zaključuje Despotović.