Politički i društveni konsenzus potreban i za nastavak izborne reforme

Usvajanjem važnih normativnih rješenja u julu izborna reforma nije završena, pa će politički i društveni konsenzus biti potreban za reforme koje slijede, a tiču se, između ostalog, uređenja registra prebivališta i boravišta, čišćenja biračkog spiska, izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika.

To je saopšteno tokom drugog dana sastanka Parlamentarnog odbora Evropske unije (EU) i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), koji se održava u crnogorskoj Skupštini.

Predsjednik Odbora za izbornu reformu i poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić rekao je da je izborna reforma bitan segment na putu pristupanja EU.

On je podsjetio da je na prošlom zasijedanju POSP-a u aprilu, kada je govorio o izbornoj reformi, istakao nekoliko ciljeva – profesionalizacija Državne izborne komisije (DIK), transparentno finansiranje izbornih kampanja, održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu.

„Od aprila do jula smo ispunili sve ciljeve i na taj način PES je pokazao šta je naša lična karta – a to je maksimalni kapacitet da snagom konsenzusa rješavamo najkrupnije državne izazove“, naveo je Čarapić.

On je podsjetio da je zakonskim izmjenama definisano da svi lokalni izbori budu održani 13. juna 2027. godine, ističući da je oko toga postignut kompromis vlasti i opozicije.

Čarapić je istakao da je DIK tranformisan u Centralnu izbornu komisiju i da će svi članovi biti depolitizovani i profesionalizovani, da je usvojen Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja usklađen sa preporukama ODIHR-a, ali da postoji prostor da su tu još djeluje.

On je rekao da uspjeli da podignu kvote za zastupljenost žena na izbornim listama sa 30 na 40 odsto, te da će neke izborne prakse biti kriminalizovane kroz izmjene Krivičnog zakonikom.

Čarapić je kazao da je za rezultat bila potreba saradnja vlasti i opozicije, što nije bilo lako obezbijediti, ali da to dokazuje konstruktivnost politike PES-a.

„Crnogorski parlamenta šalje jaku poruku EU da smo spremni da najteže reforme brzo sprovedemo, sa podrškom ogromne većine“, naveo je Čarapić.

On je rekao da je, osim političkog, potreban i društveni konsenzus za reforme koje slijede, a tiču se uređenja registra prebivališta i boravišta, čišćenja biračkog spiska, izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, zastupljenosti manjinskih grupa u parlamentu, ali i zakona o političkom partijama i o izboru predsjednika, koji nijesu mijenjani od 90-ih godina.

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur kazala je da je dobro rješenje što će svi lokalni izbori biti održani u jednom danu i što su poslanici makar deklarativno za profesionalnu izbornu komisiju.

„Samo ostaje da vidimo kako će naše kolege cijeniti taj profesionalizam. Nadam se da to neće biti kao u slučaju izbora sudija Ustavnog suda. I nadam se da nećemo imati više presedan kao što je slučaj sa Šavnikom, a sada i Kotorom“, navela je Ćinćur.

Ona je kazala da je dobro što je uvedena kvota od 40 odsto žena na izbornim listama, ali da nije sigurna da je ovaj ustupak iskren.

„Plašim se da će moje koleginice biti diskriminisane ako ne budu slušale glas svojih lidera, kao što su diskiminisane dvije nezavisne poslanice u ovom sazivu koje i dalje nemaju sredstva za rad kao drugi poslanici i pored javnog obećanja da ćeti biti riješeno novim Zakonom o finansiranju političkih subjekata“, navela je Ćinćur.

Prema njenim riječima, ono što se pod pritiskom Evropske komisije usvaja, vrlo često se ne implementira iskreno, traže se rupe u zakonima kako bi se kaznili neistomišljenici.

Ćinćur je kazala da je zato potrebna dalja reforma izbornog sistema u smislu uvođenja otovrenih lista i preferencijalnog glasanja, tako da ubuduće građani ne glasaju samo partije kojima upravljaju lideri, već da se bore i pojedinačno za kandidate sa lista.

„Imamo takva rješenja u okruženju, treba samo da ih prepišemo. Tako bi smo dobili više odgovornosti za rečeno i obećano, partije bi se borile za uticajnije ljude u svojim redovima, a u vremenu opšte neodgovornosti ovo bi bila istinska reforma, otvorilo bi put ka profesionalizaciji javne uprave i ubrzalo naš evropski put“, rekla je Ćinćur

Evropska poslanica Sunčica Glavak rekla je da je dobro da se izbori održavaju u jednom danu u cijeloj zemlji, ali da ostaje problem način izbora kvote žena na izbornim listama.

„Problem je što žene, ako su članice neke partije, još zavise od čelnika stranke da li će imati izgledno mjesto za ulazak u parlament i moći koristiti svoj mandat, ili će biit samo ukras na listi kako bi zadovoljili izbornu kvotu“, navela je Glavak.

Ona je kazala da je dobro što će finansiranje izbornih kampanja biti transparentnije i što će biti profesionalizovana izborna komisija, ocjenjujući da je to korak ka većoj demokratičnosti, transparentnosti i boljem statusu na evropskom putu.

Glavak je dodala da dalje postoje nejasnoće u načinu na koji će se neke odredbe primjenjviati, i da se nada da će se to doraditi.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da su svi poslanici zajedno učestvovali u donošenju normativnih rješenja koja se tiču izborne reforme i istakao da je jedan dio vlasti, koji je dugo godina bio protiv rješenja, odlučio da glasa za njih.

On je rekao da se ne radi o epohalnim stvarima, napominjući da je radna grupa u Predlogu zakona o izboru odbornika i poslanika još 2019. godine definisala profesionalizaciju DIK-a, veće kvote za žene, ali da tada nije bilo volje da se to usvoji.

Mugoša je istakao da je postignut dogovor oko održavanja lokalnih izbora u jednom danu, ali da priča oko izbora na nacionalnom nivou nije bila dio izborne reforme, odnosno da je termin parlamentarnih izbora 2027. godine, ali da datum zavisi od odluke predsjednika Crne Gori kojem po Ustavu pripada pravo i obaveza da to odredi.

Kako je rekao, napravljen je normativni iskorak, ali je suština u primjeni zakona.

„Ovo je samo dio izbornih reformi. Treba još dosta stvari da se radi da bi se ojačalo povjerenje građana u izborni proces i da bi se u naredne izbore ušlo sa nadom i vjerom da će rezultati pokazati adekvatnu volju građana, jer svjedoci smo da su se zloupotrebljavali državni resursi u izborne svrhe“, rekao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, predstoji ogroman posao oko biračkog spiska, registra prebivališta i boravišta, oko neophodnog otvaranja izbornih lista, rješenja koje se odnose na osobe sa invaliditetom i poboljšanje rješenja u dijelu medijske zastupljenosti u dijelu izborne kampanje.

Kopredsjedavajući POSP-a ispred EP Tomas Vajs rekao je da u državama članicama EU postoje razni sistemi koje se tiču otvorenih lista, ali da je najbitnije da su pravila transparentna, da postoji nezavisni nadzor, da građani moraju imati povjerenje.

Govoreći o finansiranju političkih partija, Vajs je rekao da prihvatanje sitnih donacija od građana, a koje su transparentno objavljene, nije problematično.

„Ali ako se radi o većim donacijama od nekih subjekata koji mogu imati neki interes, smatram da je bolje ne uzeti takvu donaciju da bi se spriječila mogućnost da budete komprimitovni, ili da vas prikažu kao komprimitovanog ikao to nijeste“, naveo je Vajs.

Kada je riječ o inostranim donacijama, Vajs smatra da ih ne treba prihvatati jer, kako je rekao, demokratski interes građana treba da bude prioritet.