Uspio pritisak opozicije: Skupština večeras ne glasa o izmjenama zakona o ANB-u i unutrašnjim poslovima, izjašnjenje za sedam dana

Skupština Crne Gore neće večeras glasati o izmjenama zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i unutrašnjim poslovima, saznaje Portal ETV.

Prema informacijama našeg portala, izjašnjenje o ovim rješenjima odgođeno je za sedam dana, odnosno 6. marta.

Ova odluka dolazi nakon što je opozicija danas ukazivala da predložene izmjne i dopune zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u predstavljaju pravno, političko i institucionalno nasilje parlamentarne većine, te da se ponovo unižava najviši zakonodavni dom.

Suštinske rasprave u parlmentu faktički nije bilo jer je opozicija ometala sjednicu, isitčući da nijesu na vrijeme dobili amandmane koje je Vlada juče usvojila, te konstatujući da većina krši dogovore sa Kolegijuma. 

Podsjećamo, Vlada je juče usvojila 12 amandmana na Zakon o unutrašnjim poslovima i 12 amandmana na Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti koji su, kako su rekli, proizvod višemjesečnih konsultacija sa naldežnim direktoratima Evropske komisije.

- Amandmanima se u potpunosti omogućava usklađivanje navedenih zakonskih rješenja sa GDPR kao obaveza u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, a u skladu sa zahtjevom Evropske komisije - navedeno je u saopštenju Vlade.

Opozicioni poslanici danas su poručili da je nedopustiva ovakva praksa urušavanja Skupštine i institucije poslanika.

Oni su izlaskom iz svojih kluba pokušali da spriječe obraćanje ministara, dok je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović navela da zakoni moraju biti usvojeni do kraja vanrednog zasijedanja i da su amandmani usaglašeni sa Evropskom komisijom.

DPS zaprijetio napuštanjem Odbora

Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić optužio je većinu za netransparentnost i ponižavanje parlamenta, dok su iz vlasti poručili da je riječ o obavezama u okviru evropskih integracija i da se rokovi moraju poštovati. 

- Mislim da očigledno nemate namjeru da se urazumite. Nema volje i interesa da za četiri ili pet dana obavimo raspravu i da se poslanici upoznaju sa materijalima koje ste nam dostavili nakon što je sjednica počela - rekao je Nikolić. 

Lider DPS-a Danijel Živković naknadno je na konferenciji za medije rekao da o temama koje su danas bile na dnevnom redu nije bilo riječi na Kolegijumu predsjednika Skupštine, dodajući da je pod izgovorom EU integracija suspendovana demokratija.

Živković je poručio i da poslanici DPS-a napustiti Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ako ovi zakoni budu usvojeni.

On je konstatovao i da se današnjim pretresom imovine Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prikriva ono što se dešava i Skupštini.

Kritike poslanika vlasti

Izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima kritikovao je i poslanik vlasti Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad, ocjenjujući da brzina usvajanja rješenja ne smije biti ispred njihovog kvaliteta. 

Laković je upozorio da su pojedine odredbe preširoko postavljene, posebno formulacija o „neovlašćenim kontaktima sa bezbjednosno interesantnim licima“, koja, kako smatra, može dovesti do pravne nesigurnosti i zloupotreba u disciplinskim postupcima.

Naglasio je da disciplinski prekršaji moraju biti jasno i precizno definisani kako bi se zaštitili časni policajci i spriječio eventualni progon onih koji nijesu skrivili povredu službene dužnosti.

Istakao je i da dobar motiv nije garancija dobrog zakonskog rješenja, te da sistem mora biti razrađen do najsitnijih detalja kako bi bio pravičan i pravedan prema policijskim službenicima.

HRA: Ponovni pokušaj partijske kontrole policije

Više nevladinih organizacija i strukovnih asocijacija upooravalo je da dva zakonska teksta nemaju saglasnost Evropske komisije, navodeći da se njima uvodi retroaktivnost, te opasno ugrožavaju radna i druga temeljna ljudska prava.

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) pozvala je ambasadora EU u Podgorici Johana Satlera na brzu intervenciju kojom bi zaustavio ovu vrstu, kako su rekli, "političke hajdučije" nad temeljnim pravima crnogorskih građana, te da se omogući primjerena procedura i rasprava o ovim zakonskim izmjenama.

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) jutros su upozorili da izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i o ANB-u produbljuju problem ugrožavanja ljudskih prava i ocijenili da forsiranje usvajanja tih zakonskih rješenja ukazuje na ponovni pokušaj partijske kontrole bezbjednosnog sektora.

Sporni zakoni koji su predloženi juče samo produbljuju problem ugrožavanja ljudskih prava. Izražavamo zabrinutost da cjelovito mišljenje Evropske komisije (EK) nije pribavljeno - rekli su iz HRA.

Predloženim amandmanima, kako ističu, uvode se nove, široko definisane „bezbjednosne smetnje“, koje uključuju formulacije poput „ostvaruje neovlašćene kontakte sa operativno interesantnim licima“ ili „održava veze“ sa licima za koja se „osnovano sumnja“ da pripadaju određenim grupama (Amandman VII)".

Navodi se da je riječ o operativnim, a ne pravno preciznim kategorijama, koje nijesu predmet sudske provjere i koje mogu počivati na neprovjerenim procjenama i indicijama.

Oni su kazali da se ponovo predlaže model koji je i ranije kritikovan.

Da komisija, koju postavlja ministar, može utvrditi postojanje „bezbjednosne smetnje“ bez kontradiktornog postupka, bez jasno propisanih procesnih pravila, bez obaveze da policijskog službenika upozna sa razlozima i dokazima na kojima zasniva svoju odluku i bez stvarne mogućnosti da on ospori navode i iznese odbranu - navodi se u saopštenju.

Kako su rekli iz HRA, izostanak obaveze obrazlaganja i dostavljanja činjenične i dokazne osnove odluke čini pravo na žalbu i sudsku zaštitu suštinski besmislenim.

Posebno zabrinjava i novo rješenje prema kojem samo donošenje naredbe o sprovođenju istrage za određena krivična djela (što samo po sebi predstavlja momenat pokretanja krivičnog postupka), automatski dovodi do prestanka radnog odnosa - navodi se u saopštenju.

Istraga se, napominju u HRA, pokreće na osnovu osnova sumnje, a ne utvrđene krivice, i značajan broj postupaka se okonča bez osuđujuće presude.

Uvođenje trajne posljedice prestanka radnog odnosa, prije pravosnažne presude, predstavlja faktičko kažnjavanje bez sudske odluke i direktno podriva pretpostavku nevinosti, umjesto da se, kao do sada, službenik suspenduje sa dužnosti do okončanja postupka - rekli su iz HRA.

Iz te NVO su naveli da amandmani kod Zakona o ANB-u ne otklanjaju nijedan od ključnih problema na koje je javnost ranije ukazivala.

Ne postoji sudska kontrola nad mjerama nadzora, uključujući praćenje lokacije građana i pristup bazama podataka pravnih lica, uključujući banke i nevladine organizacije, iako je Ustavni sud još 2014. ukazao da takve mjere zadiru u pravo na privatnost, a međunarodni mehanizmi upozoravali da postojeća rješenja ne pružaju dovoljne garancije - navedeno je, pored ostalog, u saopštenju te organizacije.