Tusk: Ovo je dan kada se sve mijenja; zemlje EU podijeljene oko pitanja zamrznute ruske imovine, Orban može da uloži veto

Poljski premijer Donald Tusk rekao je da je danas dan kada se sve može promijeniti.

- I vjerovatno hoće kada je u pitanju odlučnost Evrope da se naoruža i odbrambena industrija, kao i naša spremnost da se suočimo sa ruskim izazovom za svijet - rekao je on uoči Samita u Briselu o odbrani i podršci Ukrajini.

Evropa u cjelini je, kaže, zaista sposobna da pobijedi u svakoj vojnoj, finansijskoj, ekonomskoj konfrontaciji sa Rusijom.

- Jednostavno smo jači - dodao je on.

Situaciju upoređuje sa hladnim ratom, navodeći da je siguran da će “Rusija izgubiti ovu trku u naoružanju, baš kao što je to učinio Sovjetski Savez prije 40 godina.”

Tusk dodaje da je francuski prijedlog o nuklearnoj odvraćanju “vrijedan razmatranja” i da bi trebalo da bude dio šireg nastojanja za koordinaciju evropskih odbrambenih napora.

Norveška vlada najavila je finansijsku podršku Ukrajini, koju će više nego udvostručiti, kazao je norveški premijer Jonas Gar Store.

Store, sa ministrom finansija Jensom Stoltenbergom, koji je ujedno i bivši generalni sekretar NATO-a, odigrao je ključnu ulogu u osiguravanju dvostranačke podrške za dramatično povećanje pomoći.

- Povećavamo podršku jer za njom postoji potreba, a to je snažan doprinos miru i stabilnosti u Evropi- izjavio je Store novinarima. Takođe je naglasio da su mu razgovori sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim pružili „detaljan uvid“ u trenutne potrebe Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski podijelio je danas dopunjene informacije o svojim diplomatskim razgovorima tokom samita EU u Briselu. U detaljnoj izjavi, Zelenski je naglasio nekoliko ključnih oblasti fokusa dok Ukrajina traži dodatnu međunarodnu podršku i jasnoću u pogledu budućih koraka.

On je izrazio nadu u “značajan sastanak” sa Sjedinjenim Američkim Državama naredne sedmice. Ovo dolazi dok obije strane nastavljaju da rade na definisanju naredne faze ukrajinske strategije u tekućem konfliktu sa Rusijom.

Šef ukrajinske države je naglasio da želja Ukrajine za mirom ostaje snažna, ali je istakao da on neće doći “po cijenu odustajanja od Ukrajine”.

- Da li je Rusija sposobna odustati od rata?- pitao je Zelenski.

On je upozorio na stalne prijetnje od strane ruskih snaga, uključujući balističke raketne napade i sabotažne grupe koje pokušavaju da prodru na ukrajinsku teritoriju, posebno u oblastima Sumija i Harkova.

Zelenski je pozdravio nedavni prijedlog Evropske komisije o naoružavanju Evrope, nazivajući ga “pravom inicijativom”. Pozvao je evropske lidere da dodijele dio tih resursa za proizvodnju naoružanja u Ukrajini.

Takođe je pohvalio napore da se investira u evropsku odbrambenu industriju, ističući da bi kontinent trebalo da postane centar za proizvodnju najnaprednijeg i najsposobnijeg oružja u svijetu.

Zelenski je ponovio svoju podršku sankcijama EU protiv Rusije, pozivajući na ubrzani proces u razvoju specijalnog evropskog finansijskog instrumenta za podršku otpornosti Ukrajine. Takođe je zatražio od Evropske komisije da “otključa” napredak u pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji.

U završnim riječima, Zelenski je zahvalio evropskim zemljama na njihovoj kontinuiranoj podršci Ukrajini tokom konflikta, naglašavajući značaj nastavka jedinstva i saradnje kako situacija bude napredovala.

Podrška Slovačke sve izvjesnija, dok Mađarska odbija da se priključi. 

Slovačka je postigla pobjedu u sporu o tranzitu gasa, zahvaljujući novim formulacijama u tekstu, ali Mađarska i dalje odbija da se priključi, što će vjerovatno dodatno izolovati ovu zemlju.

Slovačka je dobila podršku jer je u tekstu spomenut njen spor sa Ukrajinom u vezi sa tranzitom gasa. Lideri EU će pozvati Slovačku i Ukrajinu da pronađu "prihvatljiva rješenja za problem tranzita gasa, uključujući njegov nastavak", kako stoji u posljednjem nacrtu teksta.

Ukrajina je 1. januara obustavila rad gasovoda koji je decenijama snabdijevao Slovačku ruskim gasom, jer je istekao sporazum o tranzitu. To je izazvalo prijetnje slovačkog premijera Roberta Fica da će smanjiti finansijsku pomoć ukrajinskim izbjeglicama.

Pitanje šta učiniti sa zamrznutom ruskom imovinom, tema koju je u današnjem obraćanju u Vašingtonu pomenuo američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog, postalo je tačka razdora među evropskim saveznicima.

Njemački odlazeći kancelar Olaf Šolc rekao je da je današnji sastanak posvećen obezbeđivanju nastavka podrške Ukrajini, ali takođe naglašava važnost održavanja dobrih odnosa sa SAD.

Šolc takođe priznaje planove koje je izložio budući kancelar Friedrich Merc o povećanju izdataka za odbranu, „uključujući promjenu ustava“, i kaže da se čini da postoji rastući domaći konsenzus o ovom pitanju.

On kaže da EU treba da promijeni svoja pravila na sličan način kako bi mogla da odgovori na izazov, ali uz pažnju na „dugoročna rješenja“.

Na pitanje o Makronovim preijdlozima o nuklearnom odvraćanju, kaže da Evropa ne bi smjela da se odrekne učešća SAD. Njegova dugoročna kritika ove tačke odnosi se na strahove da bi svako proširenje francuskog programa omogućilo SAD da se još više povuče iz evropske bezbjednosti.

Šolc je takođe ponovo odbacio ideju o zajedničkim evropskim odbrambenim obveznicama.

- Veoma je važno da obezbijedimo da Ukrajina ne mora da prihvati diktirani mir, već da imamo pravedan, pravičan mir koji garantuje suverenitet i nezavisnost Ukrajine - rekao je odgovarajući na pitanje o očekivanjima od mirovnih pregovora.

Baltičke zemlje su, inače, pozdravile predlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona o razgovorima o korišćenju francuskog nuklearnog odvraćanja za zaštitu kontinenta od ruskih prijetnji.

Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda nazvao je to „vrlo zanimljivom idejom“ po dolasku na vanredni samit EU o odbrani i Ukrajini u Briselu. 

- Imamo velika očekivanja jer bi nuklearni kišobran zaista predstavljao veoma ozbiljno sredstvo odvraćanja prema Rusiji - rekao je Nausėda.

Premijerka Letonije Evika Siliņa rekla je da vidi francuski predlog „kao priliku za diskusiju“, naglašavajući da je potrebno više vremena za razgovore sa evropskim saveznicima i kod kuće.

Makron je izjavio da je odlučio da otvori „stratešku debatu“ o zaštiti evropskih saveznika putem francuskog nuklearnog odvraćanja. Takođe je naglasio da bi upotreba francuskog nuklearnog oružja ostala isključivo u rukama francuskog predsjednika.

Odlazeći njemački kancelar pružio podršku Ukrajini

Odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc rekao je novinarima po dolasku na samit EU u Briselu da je „veoma važno da osiguramo da Ukrajina ne mora da prihvati nametnuti mir, već da dođe do pravednog i pravičnog mira koji garantuje suverenitet i nezavisnost Ukrajine.“

On je naveo da podržava konkretne prijedloge, poput obustave napada iz vazduha i sa mora, prestanka daljih prijetnji ukrajinskoj infrastrukturi i razmjene zarobljenika, što „može postaviti temelje za prekid vatre.“

Zelenski stigao na samit EU

Ukrajinski predssjednik Volodimir Zelenski, iako je ranije najavljeno njegovo uključenje putem video linka, ipak je stigao danas na vanredni samit EU i zahvalio se liderima Evropske unije na njihovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini.

- Tokom cijelog ovog perioda, a i prošle sedmice, bili ste uz nas... Velika zahvalnost. Veoma smo zahvalni što nismo sami. I to nisu samo riječi — to i osjećamo - rekao je Zelenski.

On je istakao da podrška EU Ukrajini „šalje signal za povećanje naše proizvodnje i signal za novi program jačanja evropske bezbjednosti.“

Kremlj kritikovao Makronov govor kao konfrontacioni

Kremlj je govor Emanuela Makrona u kojem je francuski predsjednik Moskvu označio kao „prijetnju“ Evropi., nazvao „izuzetno konfrontacionim“, 

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je tokom redovnog razgovora sa novinarima da je govor „izuzetno konfrontacioni“ i naglasio da je jasno da Francuska ne razmišlja o miru.

- Može se zaključiti da Francuska više razmišlja o ratu, o nastavku rata - dodao je Peskov.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov  kazao je da Makronov govor i njegove izjave o razgovoru o nuklearnom odvraćanju sa evropskim saveznicima predstavljaju „prijetnju“ protiv Rusije.