Biserko: Vučić i Dodik su došli do svog političkog kraja

Vojna parada Vojske Srbije održana je u subotu, 20. septembra, u Beogradu. Na paradi, koja je organizirana na platou ispred Palate "Srbija" pod sloganom "Snaga jedinstva", sudjelovalo je više od 10.000 ljudi, uz više od 2.500 jedinica naoružanja i vojne opreme. Najvišim predstavnicima državnog vrha Srbije, gostima iz inozemstva i građanima predstavljeno je više od 600 vojnih vozila, 70 aviona i 20 plovila. Tokom preleta aviona, uz "migove", letjeli su i francuski "rafali", javili su juče mediji.

Paradi u Beogradu prethodila je proslava "dana srpskog jedinstva", koja se održavala u dijelovima Bosne i Hercegovine, te susjedne Republike Srbije.

Što režim u Beogradu poručuje paradama državama regije? Pokušava li Srbija prenijeti krizu u BiH i koji su njezini ciljevi u našoj zemlji? Kakav je položaj Milorada Dodika uslijed sve snažnije međunarodne izolacije i prijevremenih izbora u tom dijelu naše države. Kakva je Dodikova budućnos i hoće li ga, i kada, Aleksandar Vučić "pustiti niz vodu"? Na ova i druga pitanja, u intervjuu za Radiosarajevo.ba, odgovara Sonja Biserko, osnivačica i direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

Vučićeva paranoja

Radiosarajevo.ba: Uvažena gospođo Biserko, kako tumačite zajedničku proslavu "dana srpskog jedinstva" između bh. entiteta RS i Srbije, posebno u kontekstu operacionalizacije prošlogodišnje deklaracije sa "svesrpskog sabora"? Da li takve proslave i dokumenti zaista jačaju međuetničke veze, ili, naprotiv, produbljuju nepovjerenje i stvaraju dodatne tenzije u regionu? Vi na to godinama upozoravate.

Biserko: Ova parada je upriličena kako biAleksandar Vučićdemonstrirao moć, prije svega kroz kontrolu represivnog aparata. Činjenica da je posljednjih mjeseci smijenio ključne ljude u bezbjednosnom sektoru ukazuje na njegovu sve izraženiju paranoju i nepovjerenje prema sopstvenim saradnicima.

Deklaracijom o jedinstvu Vučić ponovo pokušava da homogenizuje društvo, što čini već duže od godinu dana. PresuduMiloradu Dodikupredstavio je kao napad na čitav srpski narod, studente u Sandžaku označio je kao "džihadiste", a proteste u Vojvodini prikazao kao secesionističke. Sve to ima za cilj da prikrije duboke podjele u društvu pozivanjem na već uobičajene "neprijatelje srpstva".

Pokušaj demonstriranja moći

Radiosarajevo.ba:Kako u tom kontekstu gledate na vojnu paradu održanu 20. septembar u Beogradu, koju ste već djelomično spomenuli? Predstavlja li ona regionalno "zveckanje oružjem" i pokušaj izvoza političke krize iz Srbije ka Bosni i Hercegovini, posebno u svjetlu sve većih izazova s kojima se suočava srbijanski predsjednik Vučić?

Biserko:Parada je organizovana prije svega zbog duboke političke krize u zemlji, kao pokušaj da se demonstrira moć države i zastraše građani prikazom vojne sile. Studenti koji su željeli da prisustvuju paradi i izraze podršku vojsci bili su spriječeni, ali su uspjeli da izvan ograđenog prostora pozdrave vojsku uz povik "pumpaj".

Vojska u Srbiji tradicionalno uživa veliko povjerenje građana, a Vučić očigledno nastoji da taj simbol jedinstva iskoristi za sopstvene političke ciljeve. Ipak, pitanje je koliko je u tome uspio. Namjera parade bila je i da se pokaže vojna nadmoć u regionu. Prikazano je oružje nabavljeno u Moskvi, Pekingu i Parizu, dok se najsnažnijim činilo ono kupljeno u Izraelu. Kao opravdanje za ovakvo vojno nadmetanje Vučić navodi nedavni savez Hrvatske, Albanije i Kosova, kojem bi se, prema njegovim riječima, uskoro mogla pridružiti i Bugarska.

Pokušaj izvoženja krize u BiH

Radiosarajevo.ba:Da li je u tom smislu BiH postala ventil za unutrašnje frustracije i slabosti vlasti u Beogradu?

Biserko:Vučić je godinama bio duboko involviran u politiku RS, koja se posmatra kao dio koncepta "srpskog sveta". Njegov međunarodni ugled, na kojem je dugo radio, počeo je ozbiljno da se urušava nakon ruske agresije na Ukrajinu. Pokušao je da balansira između Moskve i Washingtona, ali bez uspjeha. Iako često nipodaštava EU, ona je ostala jedina strana koja ga suštinski podržava i toleriše. Međutim, povjerenje u njega je sve slabije, naročito nakon rasprave o situaciji u Srbiji u Evropskom parlamentu i najave da će EPP razmatrati status Srpske napredne stranke (SNS).

U tom kontekstu i RS postaje dio promišljenijeg pristupa međunarodne zajednice.Milorad Dodik više nije predsjednik RS, uvedene su mu brojne sankcije, a posljednje i od strane Slovenije, gdje posjeduje značajnu imovinu i ulaganja. Često se ističe da srpski kapital prethodi ruskom uticaju. Vučić je pokušao da unutrašnju krizu u Srbiji "izveze" u RS povodom presude Dodiku, ali bez uspjeha. Jer kriza u Srbiji je prevashodno unutrašnja, generisana lično od strane Vučića i njegove klike.

Beograd je uvjeren da može da ishodi otcjepljenje RS-a

Radiosarajevo.ba:Koliko je realna opasnost od destabilizacije u regionu, posebno u Bosni i Hercegovini?

Biserko:Činjenica je da je region i dalje fragilan i nekonsolidovan. Koncept "srpskog sveta", lansiran 2013. godine, zapravo predstavlja oživljavanje nikada napuštenog velikodržavnog projekta. Iako je Beograd čitavu deceniju bio percipiran kao faktor stabilnosti, u praksi se radilo na integraciji RS u taj koncept. Tek je ruska agresija na Ukrajinu osvijestila Zapad, koji od tada počinje drugačije da posmatra "srpski svet", ranije shvatan kao praznu mantru.

Od tog trenutka EU ozbiljnije promišlja politiku proširenja (mada još uvijek nedovoljno), dok NATO pomno prati bezbjednosnu situaciju, naročito poslije događaja u Banjskoj.

Brojne posjete visokih zvaničnika EU i NATO-a i njihove jasne izjave ukazuju da neće dozvoliti obnavljanje konflikta. To, međutim, ne znači da neće biti tenzija i incidenata.Rusija u tome igra važnu ulogu, neprestano testirajući spremnost EU i NATO-a da reaguju.