Demonstracije ispred parlamenta u Seulu zbog proglašenja vanrednog stanja u Južnoj Koreji
Portal ETV
Presjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol proglasio je vanredno stanje što je dovelo do protesta ispred zgrade nacionalnog parlamenta u Seulu, glavnom gradu ove azijske države.
Kako su izvijestili lokalni mediji, došlo je i do sukoba učesnika protesta i bezbjednosnih snaga.
- Proglašavam vanredno stanje kako bih zaštitio Republiku Koreju od prijetnje komunističkih snaga Sjeverne Koreje i da bismo eliminisali iz zemlje omražene antidržavne snage bliske Severnoj Koreji - saopštio je Jun Suk u televizijskom obraćanju naciji.
Poslanici u južnokorejskom parlamentu glasali su za ukidanje odluke o vanrednom stanju, što je podržalo svih 190 prisutnih članova skupštine.
Reakcije stranaka
Predsjednik Demokratske partije, koja poslije izbora u aprilu ima većinu u parlamentu, Li Jae-mjung smatra da je neustavan potez predsjednika Južne Koreje.
Policijski kordon čuva ulaz u Skupštinu, helikopteri slijeću na krov zdanja, dok okupljeni ispred zgrade pokušavaju da uđu, uzvikujući parole „ne vanrednom stanju“, „ukinimo diktaturu“ i „otvorite vrata“, javljaju reporteri BBC-ja.
Specijalne vojne snage nalaze se i u zgradi parlamenta, ali još nije poznato zbog čega su raspoređeni tamo.
Odluci o raspisivanju vanrednog stanja se usprotivio i Han Dong-hun, predsjednik Partije narodne moći (PPP) iz koje dolazi i predsjednik Jun Suk Jeol.
Dong-hun ocijenio je da je potez „pogrešan“ i najavio je da će u parlamentu glasati za njeno obaranje.
Službenici Bijele kuće u kontaktu su sa Vladom Južne Koreje i „pomno prate situaciju. To je kazao je portparol američkog Nacionalnog bezbednosnog saveta za televiziju CBS.
Zakon
Vojna uprava znači vladavinu vojnih vlasti u vanrednom stanju i može značiti suspenziju građanskih prava.
Prema južnokorejskom zakonu, Vlada mora ukinuti vanredno stanje ako većina u parlamentu - Nacionalna skupština - to zahtijeva na glasanju.
Isti zakon takođe zabranjuje komandi vanrednog stanja da hapsi poslanike.
Jun Suk Jeol
Jun Suk Jeol postao je predsjednik Južne Koreje 2022. godine na najneizvesnijim predsjedničkim izborima od 1987, pošto je Suk Jeol pobijedio sa samo 0.7 procentnih poena više od Lija Jae-mjunga, kandidata Demokratske partije.
Podrška korejskom predsjedniku opala je u prethodnom periodu zbog više skandala, među kojim je bilo navodno manipulisanje akcijama na berzi i optužbe da je njegova supruga navodno primila skupocjeni poklon od sveštenika.
Od aprilskih parlamentarnih izbora predsjednik Južne Koreje ostao je i bez podrške u parlamentu, jer većinu ima Demokratska partija, politički protivnik njegove Partije narodne moći (PPP).