EU kuje plan da izvuče veći profit iz zamrznute ruske imovine

Evropska unija planira da izvuče milijarde dodatnih eura iz zamrznute ruske imovine preusmjeravanjem tih sredstava u rizičnije investicije – kroz plan koji bi povećao pomoć Ukrajini, a istovremeno izbjegao optužbe da EU „krade“ novac Moskvi.

Evropska komisija razmatra mogućnost da skoro 200 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine, koja se nalazi u Belgiji, prebaci u novi, rizičniji investicioni fond koji bi generisao veće kamate, rekla su četiri zvaničnika upoznata s planom za Politiko.

Cilj je da se stvori više profita kako bi se održala ratom razorena ukrajinska ekonomija, pogotovo usljed prijetnji bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa da će obustaviti američko finansiranje. Imovina je zamrznuta 2022. godine kao odgovor na punu invaziju Rusije na Ukrajinu.

Međutim, ovaj potez ipak ne bi podrazumijevao potpunu konfiskaciju ruske imovine – čemu se protive pojedine članice EU poput Njemačke i Italije, zbog pravnih i finansijskih razloga.

Korišćenjem samo kamata, a ostavljanjem osnovnog kapitala netaknutim, EU se nada da će izbjeći optužbe za kršenje međunarodnog prava.

Zemlje članice grupe G7 su prošle godine dogovorile da Ukrajini ustupe 45 milijardi eura prihoda od investiranja zamrznute ruske državne imovine.

Međutim, dio EU u tom paketu – 18 milijardi eura – biće u potpunosti isplaćen do kraja ove godine, što otvara pitanje kako će se finansijske potrebe Ukrajine pokrivati od 2026. godine.

Ministri finansija svih 27 članica EU pokrenuće ove razgovore danas tokom neformalnog radnog sastanka u Luksemburgu.

- Važno je da čujemo Komisiju o dostupnim opcijama, posebno kada je riječ o mogućoj upotrebi zamrznute ruske imovine i daljim koracima u vezi sa režimom sankcija - navodi se u pozivnom pismu koje je ministrima uputilo rotirajuće poljsko predsjedništvo Savjeta EU, a u koje je Politiko imao uvid.

Poljska je takođe predložila da se novi evropski mehanizam za zajedničko finansiranje odbrane – SAFE – može koristiti za nabavku oružja za Ukrajinu.

Današnji sastanak postaviće osnovu za mjesece napetih pregovora, jer evropske prijestonice, koje već imaju prenapregnute budžete, pokušavaju da balansiraju između podrške Ukrajini i ispunjavanja domaćih prioriteta.

Zaobilazno rješenje EU

Kao potencijalni manevar, zvaničnici EU razmatraju da se ruska imovina iz belgijske finansijske institucije Euroclear prebaci u posebno pravno lice – „special purpose vehicle“ – koje bi bilo pod okriljem EU.

Prednost tog modela je u tome što bi se imovina brzo mogla uložiti u rizičnije instrumente koji mogu ostvariti znatno veću dobit za Ukrajinu. Zvaničnici nisu precizirali o kojim vrstama investicija je riječ.

Prema pravilima, Euruclear je dužan da investira ta sredstva – od kojih je veliki dio već pretvoren u gotovinu – kod Centralne banke Belgije, koja nudi najnižu, ali bezbjednu kamatnu stopu.

U 2024. godini, takvi „neočekivani dobici“ od investicija iznosili su četiri milijarde eura, i kasnije su usmjereni na servisiranje G7 zajma Ukrajini.

Zagovornici novog fonda tvrde da EU mora pronaći način da izvuče više prihoda iz ruske državne imovine kako bi dugoročno pomogla Ukrajini u trenutku kada se mirovni pregovori sa Moskvom nalaze u ćorsokaku.

Još jedna prednost je što bi to moglo poslužiti kao zaštita od mogućeg veta Mađarske, koja bi tako mogla deblokirati imovinu i praktično je vratiti Rusiji.

Pravne prepreke i političke tenzije

U proteklim nedjeljama, Evropska komisija je vodila neformalne razgovore sa grupom zemalja – među kojima su Francuska, Njemačka, Italija i Estonija – kako bi se ispitali pravni putevi da se imovina zadrži zamrznutom čak i ako Mađarska blokira obnovu sankcija, rekla su dva zvaničnika Politiku. Međutim, radna grupa nije uspjela da pronađe pravni mehanizam za to.

Teška budžetska matematika

Zvaničnici EU istražuju načine kako da se novi fond osnuje prostom većinom – zaobilazeći potrebu za jednoglasjem i time izbjegavajući mađarskog premijera Viktora Orbana.

Kritičari ovog modela upozoravaju da bi poreski obveznici EU na kraju, moguće, morali da nadoknade gubitke ako investicije ne donesu očekivane prihode.

EU traži kreativna rješenja jer je njen centralni budžetski fond od 1,2 triliona eura, iz kojeg se finansira sav javni rashod, već uveliko istegnut, a novi višegodišnji budžet neće stupiti na snagu prije 2028. godine.

- Neće biti lako naći novac u okviru važećeg  višegodišnjeg finansijskog okvira - rekao je jedan diplomata EU.

Veliki dio paketa pomoći Ukrajini od 50 milijardi eura, dogovorenog 2023. godine i predviđenog da traje do kraja 2027, već je potrošen.

Osim ekonomskih ograničenja, zvaničnici su skeptični prema dodatnom povećavanju centralnog budžeta EU jer to zahtijeva jednoglasje – a Mađarska će se vjerovatno tome usprotiviti.