Iran ne popušta dok rizikuje obnavljanje sankcija

Iranski potpredsjednik Mohamad Reza Aref obećao je da Teheran neće "popustiti pod pritiskom" uprkos nadolazećem aktiviranju mehanizma UN-a kojim bi se obnovile sankcije zbog navodnog "teškog nepoštovanja" nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

- Ne pristajemo na sankcije, ali ni ovaj put iranski narod neće popustiti niti se povinovati pritisku - rekao je Aref 31. avgusta tokom sedmičnog sastanka kabineta, prema novinskoj agenciji ISNA.

Njegovi komentari dolaze dok Iran razmatra svoj odgovor na odluku Velike Britanije, Francuske i Njemačke - poznate kao Evropska trojka (E3) - od 28. avgusta da formalno pokrenu proces "povratka", koji bi trebalo stupiti na snagu za 30 dana, ostavljajući otvorenu mogućnost daljnjih pregovora.

- Iskoristićemo tridesetodnevni period kako bismo nastavili angažovati Iran u vezi s našom ponudom za produženje ili bilo kakvim značajnim diplomatskim naporima za ponovno poštivanje obaveza - naveli su ministri vanjskih poslova E3.

Naglasili su da "dijele temeljni cilj da Iran nikada ne smije tražiti, steći ili razviti nuklearno oružje."

Uprkos prkosnim izjavama, Teheran možda nema mnogo alternativa osim pregovaranja u nadi da će izbjeći sankcije, s obzirom na stanje ekonomije i izolaciju od većeg dijela svjetske ekonomije nakon prethodnih rundi sankcija.

Aref je doveo u pitanje imaju li zemlje E3 zakonsko ovlašćenje pokrenuti mehanizam ponovnog ukidanja u Vijeću sigurnosti UN-a.

- Naravno, ako se ponovno ukidanje provede, donijeće se potrebne odluke u skladu s tim - dodao je Aref, bez navođenja detalja.

Šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kalas 29. avgusta odbacila je tvrdnju Teherana da E3 nema ovlasti pokrenuti mehanizam i rekla da 30-dnevni rok prije stupanja na snagu sankcija pruža "priliku" za diplomatiju.

- Imamo ovih 30 dana da riješimo stvari - rekla je novinarima.

Ova akcija dovodi Iran u rizik od suočavanja s obnovljenim, takozvanim "snapchat" sankcijama koje su ukinute kao dio značajnog nuklearnog sporazuma iz 2015, formalno poznatog kao Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (JCPOA).

Zapadne nacije opravdale su ponovno uvođenje sankcija zbog, kako kažu, ponovljenih iranskih kršenja sporazuma iz 2015. godine.

Sporazum je osmišljen kako bi se spriječio Iran u razvoju nuklearnog oružja - za šta Teheran tvrdi da ne provodi. Njime se definišu stroga pravila za nezavisno praćenje iranskih nuklearnih aktivnosti i nameću ograničenja i na količinu uranijuma koju može imati i na nivo do kojeg se uranijum može obogatiti.

Iran je počeo povlačiti svoje obaveze nakon što su se Sjedinjene Države povukle iz sporazuma 2018. i ponovno uvele sankcije. Iran je od tada progresivno ubrzao svoj nuklearni program, sada obogaćujući uran do 60 posto čistoće - daleko iznad ograničenja od 3,67 posto prema JCPOA.

Iran je u julu obustavio saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju kao odgovor na američko i izraelsko bombardovanje njegovih ključnih nuklearnih lokacija u Fordovu, Isfahanu i Natanzu. Jedan od uslova koje je E3 postavio za odgodu procesa bio je da Teheran nastavi punu saradnju s UN-ovim nadzornim tijelom za nuklearnu energiju prije kraja avgusta.

Sankcije povezane s nuklearnim sporazumom i drugim pitanjima teško su oštetile iransku ekonomiju i često dovodile do uličnih nemira usred rastućih cijena i nestašice ključnih dobara i energenata. Takođe su usporile iransku industriju jer su važni sektori ostali bez rezervnih djelova i drugih resursa.