Iran razmatra odmazdu protiv SAD zbog napada na nuklearna postrojenja

Iran i Izrael nastavili su razmjenu raketnih i vazdušnih udara, dok svijet sa strepnjom iščekuje odgovor Teherana na napad Sjedinjenih Američkih Država na iranska nuklearna postrojenja, a američki predsjednik Donald Tramp otvoreno pominje mogućnost promjene režima u Islamskoj Republici.

Iran je u nedjelju poručio da će se braniti, dan nakon što su Sjedinjene Države zajedno sa Izraelom izvele najobimniju vojnu akciju Zapada protiv Irana još od Islamske revolucije 1979. godine, uprkos pozivima na uzdržanost i povratak diplomatiji sa svih strana svijeta.

Komercijalne satelitske snimke pokazuju da je američki napad u subotu teško oštetio ili uništio podzemno nuklearno postrojenje Fordo i centrifuge za obogaćivanje uranijuma koje su se nalazile unutar objekta, ali stručnjaci navode da još nije potvrđen tačan stepen štete.

U najnovijoj objavi na društvenim mrežama o napadu, Tramp je poručio da je nanijeta monumentalna šteta svim nuklearnim postrojenjima u Iranu. 

- Najveća šteta zabilježena je duboko ispod površine zemlje. Pogodak u centar mete!!!“ – napisao je na svojoj platformi Truth Social.

Tramp je ranije pozvao Iran da odustane od odmazde i poručio da „vlada mora sada da izabere mir“, upozorivši da bi „budući napadi bili daleko žešći i lakši za izvođenje“.

Kako je saopštio general Den Kein, načelnik Združenog generalštaba američke vojske, SAD su u napadu ispalile 75 precizno navođenih projektila, uključujući bombe za razbijanje bunkera i više od dvije desetine krstarećih raketa tipa Tomahavk na tri iranska nuklearna postrojenja.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da poslije američkog napada nije registrovano povećanje nivoa radijacije izvan objekata. Direktor agencije Rafael Grosi izjavio je za CNN da još nije moguće procijeniti štetu unutar podzemnih objekata.

Visoki iranski izvor rekao je za Rojters da je većina visoko obogaćenog uranijuma iz Fordoa premještena na drugo mjesto prije napada. Rojters ovu tvrdnju nije mogao nezavisno da potvrdi.

Teheran, koji negira da njegov nuklearni program ima bilo kakvu vojnu komponentu, ispalio je salvu raketa na Izrael nakon američkog napada, pri čemu je ranjeno više desetina ljudi, a brojni objekti u Tel Avivu su uništeni.

Međutim, Iran još nije realizovao svoje glavne prijetnje – napade na američke baze ili blokiranje izvoza nafte kroz Ormuski moreuz.

Zatvaranje moreuza, kroz koji prolazi ključni dio svjetskog snabdijevanja naftom, moglo bi da izazove nagli skok cijena nafte, ugrozi svjetsku ekonomiju i izazove direktan sukob sa američkom Petom flotom koja je stacionirana u Persijskom zalivu.

Cijene nafte su danas skočile na najviši nivo od januara. Cijena sirove nafte Brent porasla je za 1,88 dolara ili 2,44%, na 78,89 dolara po barelu, dok je američka nafta tipa West Texas Intermediate (WTI) porasla za 1,87 dolara ili 2,53%, na 75,71 dolara po barelu.

Iranski parlament je već dao zeleno svjetlo za zatvaranje Ormuskog moreuza, koji Iran dijeli sa Omanom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iranska državna televizija Press TV navodi da bi za takav potez bila neophodna i saglasnost Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, tijela kojim predsjedava izaslanik vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija.

General Kein je rekao da su Sjedinjene Države pojačale zaštitu svojih trupa u regionu, uključujući snage u Iraku i Siriji. Stejt department je izdao bezbjednosno upozorenje za sve američke građane u inostranstvu, pozivajući ih na „pojačani oprez“.

Američki državni sekretar Marko Rubio pozvao je Kinu da utiče na Iran da ne zatvara moreuz, rekavši u emisiji Fox News-a „Sunday Morning Futures sa Marijom Bartiromo“ da bi to bila „katastrofalna greška“.

- To bi za njih bila ekonomska samoubilačka misija. Imamo opcije kako da reagujemo, ali i druge zemlje bi trebalo da se pozabave tim pitanjem, jer bi njihove ekonomije bile pogođene znatno više nego naša - kazao je Rubio.

Izraelska vojska saopštila je da je danas u ranim jutarnjim časovima iz Irana ispaljena raketa koja je presretnuta izraelskim protivvazdušnim sistemima.

Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se u Tel Avivu i drugim dijelovima centralnog Izraela. Iran je više puta ciljano napadao šire područje Tel Aviva, metropolitansku zonu sa oko četiri miliona stanovnika, koja predstavlja poslovni, ekonomski i vojni centar Izraela.

Iranske agencije javljaju da su protivvazdušne odbrane aktivirane i u centralnim djelovima Teherana radi neutralizacije „neprijateljskih meta“, dok su izraelski vazdušni udari pogodili Parchin, vojni kompleks jugoistočno od glavnog grada.

PROMJENA REŽIMA

U još jednoj objavi na Truth Social-u u nedjelju, Tramp je pomenuo moguću promjenu režima u Iranu.

- Nije politički korektno koristiti izraz ‘promjena režima’, ali ako trenutni iranski režim nije u stanju da UČINI IRAN PONOVO VELIKIM, zašto onda ne bi došlo do promjene režima??? MIGA!!!“ – napisao je Tramp.

Njegova izjava uslijedila je nakon što su zvaničnici iz njegove administracije, uključujući potpredsjednika SAD Džej-Di Vensa i ministra odbrane Pita Hegseta, naglasili da Sjedinjene Države nemaju za cilj da sruše iransku vlast.

Izraelski zvaničnici, koji su pokrenuli sukob iznenadnim napadom na Iran 13. juna, sve otvorenije govore o želji da zbace šiitski vjerski establišment u Teheranu.

Dok Teheran razmatra opcije, očekuje se da će ministar vanjskih poslova Irana Abas Arakči danas održati razgovore sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi. Kremlj ima strateško partnerstvo sa Iranom, ali održava i bliske veze sa Izraelom.

Govoreći u Istanbulu u nedjelju, Arakči je rekao da će Iran razmotriti sve moguće odgovore i da povratka diplomatiji neće biti dok se ne sprovede odmazda.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije osudilo je američke napade, navodeći da su time ugroženi principi Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, te upozorilo na opasnost od širenja sukoba na Bliskom istoku.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održao je hitnu sjednicu u nedjelju povodom američkih napada, dok su Rusija, Kina i Pakistan predložili rezoluciju kojom se zahtijeva trenutno i bezuslovno primirje na Bliskom istoku.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš poručio je Savjetu bezbjednosti da američki napadi predstavljaju opasan zaokret u regionu i apelovao na povratak pregovorima o iranskom nuklearnom programu.

Aviokompanije razmatraju koliko dugo će obustaviti letove preko Bliskog istoka nakon američkog napada. Ova ruta je postala ključna za letove između Evrope i Azije, ali sajt za praćenje letova FlightRadar24 pokazivao je u nedjelju da je vazdušni prostor iznad Irana, Iraka, Sirije i Izraela bio potpuno prazan.