Komšić u UN optužio dio međunarodne zajednice da je uticao na pad presude protiv BiH

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić optužio je u četvrtak s govornice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija "dio međunarodne zajednice" da je "uveo embargo na demokratiju" u BiH.

On je neimenovane zemlje i visokog predstavnika Kristijana Šmita optužio da su uložili "enorman novac" kako bi se srušila prvostepenu presuda u predmetu "Kovačević protiv BiH" pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu, koja je utvrdila ustavnu i etno-teritorijalnu diskriminaciju.

- Jedna od zemalja dala je finansijsku donaciju ESLJP i pojavila se kasnije u tom istom predmetu kao zainteresovana strana što je klasična politička korupcija. U obaranju te presude aktivno je učestvovao i visoki predstavnik ulažići enormna finansijska sredstva iz nepoznatih izvora - ustvrdio je Komšić.

Pitao je "da li se presude međunarodnih sudova mogu kupiti", te dodao kako "nas to dovodi do zaključka da postoji dio međunarodne zajednice koji ne dozvoljava demokratiju u BiH".

Slaven Kovačević, savjetnik Željka Komšića, tužio je BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava jer u Federaciji može glasati samo za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva, a ne i za srpskog.

Sud je u avgustu 2023. presudio da je time diskriminisan i da konstitutivni narodi (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) uživaju povlašten položaj.

BiH je u oktobru 2023. zatražila preispitivanje presude, a 25. juna 2025. Veliko vijeće suda u Strazburu jednoglasno je poništilo prvostepenu odluku.

Komšić se u svom govoru osvrnuo na 1990-te godine kazavši kako je UN tad uveo embargo na oružje BiH "i time spriječio odbranu naše države od dvostruke agresije od strane dvije susjedne zemlje".

Za mirovni misiju UNPROFOR-a tokom rata u BiH je kazao da su "bili tek puki promatrači ratnih zločina, etničkog čišćenja i na kraju genocida koji su agresori na BiH počinili".

Osvrnuo se i na Dejtonski/Pariški mirovni sporazum koji je zaustavio rat u BiH kazavši da je "stvorio politički sistem" koji je Komšić više puta nazvao "incidentnim" i "nezabilježenim bilo gdje u svijetu u kojem se etnička pripadnost stavlja u prvi plan i tome negiraju ljudska prava".

- Dio međunarodne zajednice na različite načine nastoji obezbjediti ovaj "incidentni" politički sistem u kojem manjina upravlja većinom, rušeći jedan od temeljnih principa demokratije koji nalaže da politička većina treba upravljati svojom državom - kazao je Komšić.

Prvi dio govora Komšić je posvetio ratu u Ukrajini, kazavši kako se danas putem sile nastoje promijeniti granice u svijetu ocijenivši da se "međunarodno pravo ne primjenjuje istovjetno prema svim zemljama".

Govorio je i o palestinskim teritorijama kazavši da se "u Pojasu Gaze nad lokalnim stanovništvom vrši takvo nasilje koje svojim oblikom ukazuje na više elemenata genocida".