Kos o najavi Vučića da ide u Moskvu: Biće teže da Srbija ostane na evropskom putu

Na predsjedniku Srbije je odluka o odlasku u Moskvu, ali ako ode imaću mnogo teži zadatak da pomognem Srbiji da ostane snažno usmjerena na evropskom putu, izjavila je 29. aprila u Beogradu evropska komesarka za proširenje Marta Kos.

Ona je tako reagovala na najavu predsjednika Aleksandra Vučića da prisustvuje paradi povodom Dana pobjede nad fašizmom 9. maja i sretne se sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu.

- 9. maj 1945. i 9. maj 2025. su dva vrednosno različita datuma. Otići u Moskvu i slaviti sa Putinom ili njegovom vojskom koja ubija ljude u Ukrajini, toliko je suprotno evropskim vrijednostima i veoma je u suprotnosti sa odlukom Savjeta EU, koji je 2022. godine odlučio da države članice ne preduzimaju nijedan korak koji bi mogao dati legitimitet Putinu i Rusiji - navela je Kos, odgovarajući na pitanje RSE na konferenciji za novinare.

Ponovila je da Srbija, kao kandidat za članstvo u EU, mora da se potpuno uskladi sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Brisela do momenta pristupanja.

- Ipak, odnosi sa Moskvom danas ne mogu biti "kao da se ništa ne dešava". Ali to je njegova (Vučićeva) odluka - zaključila je evropska komesarka.

Srbija od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022. odbija da se uskladi sa sankcijama Brisela protiv Kremlja.

Evropska komesarka Kos je u dvodnevnu posjetu Beogradu, prvu otkako je stupila na funkciju, došla u jeku višemjesečnih studentskih protesta, na kojima se traži odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u nesreći na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.

Prvog dana posjete srela sa predstavnicima državnog vrha - predsjednikom Aleksandrom Vučićem, premijerom Srbije Đurom Macutom i predsjednicom parlamenta Anom Brnabić.

Drugog dana posjete odala je počast stradalima u nesreći u Novom Sadu i sastala se sa predstavnicima studenata koji u blokadi, u znak protesta, drže desetine fakulteta širom Srbije.

Razgovor sa studentima u blokadi u Novom Sadu, komesarka je opisala kao "otvoren".

Rekla je da im je predala zastavu Evropske unije i da su je oni prihvatili.

- Bilo je to vrlo, vrlo emotivno. Mladi ljudi, ali ne samo oni — jer ne protestuju samo studenti — protestuju jer imaju nadu da će njihovi protesti dovesti do promjena. Vjerujem da će studenti imati povjerenja i u Evropsku uniju, da zaista imamo iskrenu želju da pomognemo Srbiji na njenom putu ka EU - izjavila je Kos.

Evropska komesarka je rekla i da se sa studentima dogovorila da prilikom njene sljedeće posjete organizuju razgovor sa mladima.

- Gdje ćemo pričati o tome šta oni žele u budućnosti, šta očekuju od EU. Osećam veliku odgovornost da vratimo povjerenje, ali i da mladima i svim ljudima u Srbiji, objasnimo šta je to zapravo EU i za šta se ona zalaže - zaključila je ona.

Osvrćući se na svoju ranije iznetu ocjenu da je ono što EU traži od Srbije blizu onoga što i građani, koji protestuju na poziv studenata, traže na ulicama, Kos je podsjetila na pristupne pregovore.

- U procesu pregovora, u kojem Srbija želi da postane članica EU, veoma je važno boriti se protiv korupcije, protiv organizovanog kriminala. Riječ je o slobodi medija, o slobodi izražavanja — i to sam imala na umu kada sam rekla da zapravo želimo isto. To su osnove svake demokratije i mislim da ljudi u Srbiji to znaju. Zato i podržavaju sve te teme u tolikoj mjeri. Učinićemo sve i pomoći ćemo Srbiji da ispuni te kriterijume i sprovede reforme koje su neophodne u procesu pristupanja EU - ocijenila je ona.

Kos je podsjetila da postoje određeni uslovi koje Srbija mora da ispuni u nastavku pregovora sa EU, kako bi otvorila Klaster 3.

- Sve je navedeno u "non-paper-u". Radi se o tri medijska zakona, o izbornom zakonu i o REM-u. I naravno, juče smo o tome razgovarali sa Vladom Srbije i sa predsjednicom Skupštine, i obećali su da će to ispuniti, a mi ćemo nadgledati da se to zaista i desi - navela je Kos.

Kao kandidat za članstvo u EU, Srbija je od decembra 2021. nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje.

U zastoju je zbog odbijanja da uskladi spoljnu politiku sa politikom Unije i uvede sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.

Brisel od Beograda traži i napredak u vladavini prava i dijalogu sa Kosovom.