Kremlj donosi kontroverzan zakon koji štiti stane plaćenike

Mjera proširuje zaštitu na osobe koje su tražene ili osuđene u inostranstvu, zabranjujući njihov transfer „radi krivičnog gonjenja ili izvršenja kazni“ koje su zatražile druge države.

Rusija preduzima korake kako bi zakonski zaštitila strane državljane koji se pridružuju njenim oružanim snagama od izručenja i protjerivanja — što bi, ukoliko bude usvojeno, omogućilo hiljadama stranaca koji se bore za Moskvu da izbjegnu krivični progon u svojim matičnim državama.

Vladina komisija za zakonodavnu aktivnost odobrila je paket amandmana kojima se zabranjuje izručenje stranih državljana i osoba bez državljanstva koje služe ili su služile po ugovoru u ruskim oružanim snagama ili drugim vojnim formacijama, uključujući i one koji učestvuju u borbama u Ukrajini.

Mjera takođe obuhvata i osobe koje su tražene ili osuđene u inostranstvu, onemogućavajući njihov transfer drugim državama. Umjesto administrativnog protjerivanja, predlaže se izricanje novčanih kazni od 1.000 do 50.000 rubalja (12,29 do 614,43 dolara) ili obaveznog rada do 200 sati.

Igor Čerepanov, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Udruženja advokata Rusije, kazao je za TASS da novi propisi uključuju i zabranu posjećivanja zvaničnih sportskih objekata do sedam godina za određene prekršaje. 

- Inovacija predviđa odbijanje izručenja strani državi ako je ta osoba strani državljanin ili osoba bez državljanstva koja je služila vojsku po ugovoru i učestvovala u borbenim operacijama- naveo je Čerepanov.

Nacrt zakona mijenja član 464. Zakona o krivičnom postupku, kao i zakone o ulasku i izlasku iz Rusije te o pravnom statusu stranih državljana, proširujući zaštitu stranih boraca i osoba bez državljanstva uključenih u rat u Ukrajini.

Ruski list Vedomosti izvijestio je da će strani državljani koji su se borili za Rusiju biti izuzeti od deportacije, ponovnog prihvata, zabrane ulaska ili poništavanja boravišnih i radnih dozvola. Sve odluke donijete nakon 24. februara 2022. „prestaju da važe i ne podliježu izvršenju“, navodi list.

Čerepanov je rekao da je cilj ovih mjera očuvanje vojnih tajni i sprečavanje da osjetljive informacije o ruskim operacijama dospiju u druge zemlje putem međunarodnih zahtjeva. Dodao je da stranci koji su po ugovoru obavljali „borbene misije“ ne bi trebalo da budu predate stranim jurisdikcijama.

Osim zaštite onih koji su već služili, očekuje se da amandmani podstaknu i nove regrute iz inostranstva. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u julu 2025. potpisao zakon kojim se osobama bez državljanstva dozvoljava potpisivanje ugovora sa ruskom vojskom do kraja mobilizacije ili ukidanja ratnog stanja. Oni koji se prijave tokom rata mogu dobiti državljanstvo bez jezičkih ili boravišnih uslova.

Prema ukrajinskom listu Mezha, poslanik Državne dume Oleksij Kurinni opisao je zakonodavni paket kao „povratak zdravom razumu“, dodajući da takvi migranti „imaju primarno pravo da steknu rusko državljanstvo“.

Nacrt se zasniva na predsjedničkoj uredbi iz novembra kojom se stranima i osobama bez državljanstva koji su služili u tzv. „specijalnoj vojnoj operaciji“ omogućava pojednostavljen pristup dobijanju državljanstva.

Vedomosti navodi da je Savjet za ljudska prava pratio slučajeve iz Centralne Azije u kojima su sudovi kažnjavali građane zbog pridruživanja ruskim snagama u inostranstvu — što ruski zvaničnici koriste kao argument za uvođenje novih zaštita. Sudovi u Uzbekistanu, Kirgistanu i Kazahstanu izricali su kazne do pet godina zatvora zbog učešća u ratu u Ukrajini. Ukrajinska inicijativa „Želim živjeti“ objavila je podatke o više od 1.100 Uzbekistanca i stotinama Tadžikistanaca i Kazahstanaca koji su potpisali ugovore sa ruskim Ministarstvom odbrane.

Advokatica Natalija Malinovskaja izjavila je da mjere predstavljaju „socijalnu pravdu“, naglašavajući da doprinos boraca „odbrani i uspostavljanju reda na novim teritorijama“ zahtijeva adekvatan odgovor države. Smatra da su blaži oblici odgovornosti za strane borce „primjereni i opravdani“.

Mezha zaključuje da će predložene izmjene „značajno uticati na pravni status stranaca koji služe ili su služili u ruskim vojnim formacijama, kao i na buduće međunarodne pravne postupke“.

Ukoliko budu usvojeni, amandmani bi učvrstili ulogu Rusije kao odredišta za strane borce i zaštitili ih od stranih jurisdikcija koje nastoje da ih krivično gone zbog djelovanja u Ukrajini. Analitičari upozoravaju da bi ove mjere mogle privući i osobe koje imaju pravnih problema u svojim državama, jer bi u Rusiji dobile zaštitu od progona.