Netanjahu i Tramp sastaju se danas dok raste pritisak da se okonča rat u Gazi

Samo nekoliko dana nakon prkosnog govora u Ujedinjenim nacijama, u kojem je odbacio zahtjeve da se okonča rat u Gazi, izraelski premijer Benjamin Netanjahu sprema se da se sastane sa svojim najvažnijim saveznikom.

Ali sastanak u ponedjeljak sa predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu dolazi u osjetljivom trenutku. Izrael je sve izolovaniji, gubi podršku mnogih zemalja koje su mu dugo bile vjerni saveznici. Kod kuće, Netanjahuova vladajuća koalicija djeluje krhkije nego ikad, a Bijela kuća pokazuje znake nestrpljenja.

Pitanje je sada hoće li Tramp, koji je do sada pružao čvrstu podršku Netanjahuu tokom rata, promijeniti ton i pojačati pritisak na Izrael da konačno okonča sukob.

U objavi na društvenim mrežama u nedjelju, američki predsjednik je napisao: „Imamo pravu šansu za VELIČANSTVENOST NA BLISKOM ISTOKU. SVI SU UKLJUČENI U NEŠTO POSEBNO, PRVI PUT IKAD. OSTVARIĆEMO TO!!!“

Tramp i Netanjahu trebalo bi da se sastanu u Ovalnom kabinetu, a očekuje se i zajednička konferencija za novinare.

Neizvjesnost oko sastanka čini ga „jednim od najvažnijih“ u dugogodišnjim odnosima dvojice lidera, rekao je profesor Ejtan Gilboa, stručnjak za američko-izraelske odnose na Univerzitetima Bar-Ilan i Rajhman.

- Netanjahu će možda morati da bira između Trampa i članova svoje koalicije - kazao je Gilboa, dodajući da neki od njih žele nastavak rata. Odluka Netanjahua da okonča rat mogla bi da ga dovede u politički nezavidan položaj kod kuće, samo godinu uoči izbora.

Oded Ajlam, istraživač u Jerusalimskom centru za bezbjednosne i spoljnopolitičke studije, saglasan je da će Tramp vjerovatno zahtijevati trajni prekid vatre, ostavljajući Netanjahua s malim brojem opcija. Netanjahu je više puta obećavao da će nastaviti ofanzivu dok Hamas ne bude uništen.

Izrael bi mogao da traži „crvene linije“

Ako Tramp pojača pritisak, izraelski premijer će vjerovatno nastojati da u svaki sporazum uključi „crvene linije“, rekao je Ajlam. On bi mogao da zahtijeva demontažu Hamasa, kao i klauzulu da, ako ta militantna grupa obnovi borbe ili se vrati na vlast, izraelska vojska ima pravo da slobodno djeluje u Gazi.

Tramp je stao uz Netanjahua tokom kratkog rata Izraela sa Iranom u junu, kada je naredio američkim stelt-bombarderima da pogode tri nuklearna postrojenja, a podržao je izraelskog premijera i tokom njegovog suđenja za korupciju, nazivajući slučaj „lovom na vještice“.

Ali odnosi su u posljednje vrijeme postali napetiji. Trampa je frustrirao neuspješan izraelski udar ovog mjeseca na zvaničnike Hamasa u Kataru, američkoj saveznici u regionu koja je posredovala u pregovorima o okončanju rata u Gazi.

Nedavni komentari iz Vašingtona nagovještavaju rastuće nestrpljenje. Prošle sedmice, Tramp je obećao da će spriječiti Izrael da anektira Zapadnu obalu — ideju koju zagovaraju neki od Netanjahuovih tvrdolinijaških partnera u vlasti. Međunarodna zajednica protivi se aneksiji, tvrdeći da bi ona uništila nade u rješenje sa dvije države.

Majkl Doran, viši saradnik Instituta Hadson, odbacio je tvrdnje da Trampovi komentari o Zapadnoj obali znače neslogu. Po njegovom mišljenju, ti komentari su zapravo pomogli Netanjahuu da odoli pritisku desničarskih saveznika.

- To je bio pametan potez Trampa. Istovremeno je pokazao senzibilitet prema arapskim i muslimanskim saveznicima, dok je zapravo pomogao Netanjahuu - rekao je Doran.

U petak je Tramp podigao očekivanja u vezi sa sastankom s Netanjahuom, rekavši novinarima na travnjaku Bijele kuće da su SAD „veoma blizu sporazuma o Gazi“.

Tramp je slična obećanja davao i ranije bez rezultata, pa nije jasno hoće li ovaj put biti drugačije.

Prijedlog ne uključuje protjerivanje Palestinaca

Trampov plan za zaustavljanje rata u Gazi predviđa trenutni prekid vatre, oslobađanje svih talaca u roku od 48 sati i postepeno povlačenje izraelskih snaga iz palestinske enklave, navela su trojica arapskih zvaničnika upoznatih s planom. Govorili su pod uslovom anonimnosti jer plan još nije zvanično predstavljen.

Vjeruje se da Hamas drži 48 talaca, od kojih je, prema izraelskim izvorima, 20 još uvijek živo. Ta grupa traži da Izrael pristane na potpuno okončanje rata i povlačenje iz cijele Gaze kao dio trajnog prekida vatre.

Tramp je plan razmatrao s arapskim i islamskim liderima u Njujorku, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. On ne predviđa protjerivanje Palestinaca iz Gaze, što je Tramp ranije ove godine djelimično podržao.

Prijedlog u 21 tački takođe predviđa kraj vladavine Hamasa u Gazi i razoružanje te militantne grupe, rekli su zvaničnici upoznati s planom. Prema istom prijedlogu, Izrael bi oslobodio stotine Palestinaca, uključujući mnoge koji izdržavaju doživotne kazne.

Plan takođe uključuje uspostavljanje međunarodnih bezbjednosnih snaga koje bi preuzele sprovođenje zakona u Gazi poslije rata.

Palestinski odbor tehničkih stručnjaka upravljao bi civilnim poslovima u Gazi, a vlast bi kasnije bila prenijeta na reformisanu Palestinsku upravu, naveli su zvaničnici. Netanjahu je odbacio svaku ulogu te uprave, koja je međunarodno priznata kao predstavnik Palestinaca, u postratnoj Gazi.

Zvaničnik Hamasa rekao je da je grupa upoznata s planom, ali da još nije dobila zvaničnu ponudu od egipatskih i katarskih posrednika. Hamas je više puta odbacio polaganje oružja, ističući da ga veže za uspostavljanje nezavisne palestinske države.

Netanjahu je u nedjelju u intervjuu za televiziju Foks njuz potvrdio američki plan, rekavši da izraelski zvaničnici „rade s timom predsjednika Trampa ... i nadam se da možemo da ga ostvarimo.“

U svom govoru u petak u UN, Netanjahu je više puta pohvalio Trampa, nazvavši ga ključnim partnerom koji „bolje od bilo kog drugog lidera razumije da Izrael i Amerika imaju zajedničkog neprijatelja.“

Izrael izgubio veliki dio međunarodne podrške

Ali osim američkog rukovodstva, Izrael je izgubio veliki dio međunarodne podrške na koju je nekada mogao da računa.

Na posebnoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN prošle sedmice, zemlja za zemljom izrazila je užas zbog napada militanata Hamasa iz 2023. u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi u Izraelu, 251 osoba je uzeta za taoce i time je započeo rat. Zatim je većina predstavnika kritikovala izraelski odgovor i pozvala na trenutni prekid vatre u Gazi i povećanje humanitarne pomoći.

Prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi, koje djeluje u okviru administracije Hamasa, izraelska ofanziva do sada je usmrtila više od 66.000 Palestinaca. Ti podaci smatraju se pouzdanim procjenama i za UN i za mnoge nezavisne eksperte. Borbe su raselile 90% stanovništva Gaze, a sve veći broj ljudi gladuje.

U proteklim nedjeljama, 28 zemalja koje su prije dvije godine stale uz Izrael pozvale su ga da okonča ofanzivu u Gazi. Takođe su kritikovale izraelska ograničenja na dopremu humanitarne pomoći, koja su doprinijela gladi u dijelovima Gaze.

Deset država — uključujući Britaniju, Francusku, Kanadu i Australiju — prošle sedmice je priznalo palestinsku državnost, u pokušaju da ožive odavno zamrli mirovni proces. Nekoliko arapskih zemalja, uključujući one s dugogodišnjim vezama s Izraelom, optužilo je Izrael za genocid u Gazi, kao i vodeći svjetski stručnjaci za genocid, eksperti UN-a te pojedine izraelske i međunarodne organizacije za ljudska prava. Najviši sud UN razmatra optužbe za genocid koje je podnijela Južnoafrička Republika, a koje Izrael oštro negira.

Aron Dejvid Miler, koji je služio kao savjetnik za pitanja Bliskog istoka u administracijama demokrata i republikanaca, rekao je da ima previše neriješenih pitanja da bi se vjerovalo da je kraj sukoba blizu.

- Što više slušam hvalisanje da smo u završnoj fazi, to sam sve skeptičniji - kazao je on.