Putin želi Zapadni Balkan za svoju sljedeću metu, upozorava Britanija

Zvona za uzbunu zvone u Beogradu, na Kosovu i u Sarajevu, navodi se u tekstu časopisa Politico koji potpisuje Sem Bluvit.

Dok je pažnja Evrope bila usmjerena na Ukrajinu, napetosti na zapadnom Balkanu su tinjale, a čelnici u regionu, kao i u Velikoj Britaniji - zabrinuti su da će ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristiti trenutak za daljnje iskorištavanje problematičnih linija u bivšoj Jugoslaviji.

Zapadni Balkan se opisuje kao "drugo žarište" od strane ljudi visoko pozicioniranih u vladi Ujedinjenog Kraljevstva   – i  kako se sada situacija zahuktava, Britanija se zalaže da se svih šest država regiona priključi Evropskoj uniji, kako bi se odbranili od ruskog uticaja.

- U ovom trenutku, sa ratom u Evropi a takođe i gledajući dugu ruku ruskog miješanja u regiji, bili biste budala kad bi skrenuli pogled sa Zapadnog Balkana, gdje još uvijek postoje pitanja naslijeđa prošlosti koja tek treba prevazići- rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvd Lami za Politico tokom prošlosedmične posjete regiji.

- Putinovi interesi ovdje su držati region u destabilizaciji. U njegovom je interesu držati na ivici zemlje zapadnog Balkana, imati destabilizovano stanovništvo i voditi sajber i hibridni rat- kazao je Lami.

Svih šest država zapadnog Balkana pokušavaju postati članice EU, što je dugotrajan proces u kojem geopolitika može biti jednako važna kao i ispunjavanje zadataka usklađivanja. One sesusrijeću sa značajnim izazovima, kako unutar države tako i sa svojim susjedima. Bosna i Hercegovina je na primjer gurnuta u krizu jer je čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik izbjegao hapšenje zbog svoje separatističke politike. U međuvremenu, Srbija optužuje Kosovo za represiju nad srpskom manjinom, dok Kosovo krivi Srbiju za nasilje na njihovoj teritoriji, navodi autor dajući kontekst.

Stručnjaci za vanjsku politiku i ministri strahuju da će Kremlj pokušati iskoristiti duboko ukorijenjene etničke i vjerske napetosti kako bi podstakao dalje nemire širiom Balkana, učvršćujući interese Rusije i stvarajući još više problema u dvorištu EU.

- Upravo sada moraju krenuti naprijed ili će i dalje biti rusko poprište (playgound)", rekao je jedan britanski zvaničnikpod uslovom anonimnosti, kako bi razgovarali o stvarima koje nijesu ovlašteni javno komentarisati. Sada postoji "prilično mali prozor" u kojem balkanske države trebaju "prestati sjediti po strani" prije nego što Brisel bude zaokupljen pridruživanjem Ukrajine- procijenili su ovi izvori za Politico.

'Paradoks je ovdje živ'

Lami vjeruje da Srbija – uprkos demokratskom nazadovanju, ugađanju Rusiji i kontinuiranom odbijanju da prizna Kosovo – istinski želi pristupiti EU, procesu koji je započela još 2009.

- Ali postoje različite perspektive o tome kako to postići i koliko brzo i koliko ozbiljno- rekao je Lami tokom intervjua koji je ovom mediju dao u glavnom gradu Srbije, Beogradu.

- Postoji i alternativna vizija, a to je mračnija vizija. To je pozicija koja upućuje na oligarhiju, korupciju, tešku državnu kontrolu, mnogo više od policijske države. Postoji i ta vizija, itim stvarima se sad suprostvljaju ovom dijelu svijeta- dodaje.

Ogromne prepreke koje Srbija mora svladati kako bi se pridružila bloku jasno su prikazane na ulicama Beograda. Sve autoritarnija vlast predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji je Dodika nedavno dočekao raširenih ruku, na ozbiljnom je iskušenju zbogtalasa protesta dosad neviđenih razmjera u Srbiji.

Stotine hiljada ljudi marširalo je protiv korupcije u vladi, na protestima koje su organizovali studenti zbog rušenja nadstrešnice na obnovljenoj željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojem je u novembru poginulo 16 ljudi. I dalje svakodnevno blokiraju ulice.

Čak su proširili proteste kako bi se suprotstavili izgradnji luksuznih nekretnina koju je predložio zet američkog predsjednika Donalda Trampa,  Džared Kušner.. Hotelski kompleks planiran je na mjestu bombardovanog bivšeg jugoslovenskog general-štaba, spomenika vazdušnim napadima NATO-a koji su okončali rat na Kosovu 1999. Studenti povezuju taj plan s drugim poslovima s nekretninama za koje kažu da su koruptivni. Mnogi u zemlji takođe osjećaju gađenje prema tome što porodica Tramp zarađuje na mjestu uništenom u kampanji bombardovanja koju je vodio Vašington.

Decentralizovani model organizovanja studenata znači da nema jasnog lidera koji bi mogao biti meta gušenja protesta, ali su vlasti optužene za korišćenje ilegalnog zvučnog topa protiv demonstranata. Zvanični Beograd je takođe rekao da su ruske obavještajne službe pomogleu odgovoru na nezadovoljstvo građana, navodi autor teksta opisujući situaciju u Beogradu.

Lami je za Politico rekao da “stojimo uz narod”, prije nego što je pomenuo proteste i tvrdnju o upotrebi zvučnog topa tokom sastanka s Vučićem u srijedu (prošlu) u njegovoj predsjedničkoj palati. Ministar vanjskih poslova UK bio je tamo kako bi potpisao niz sporazuma sa dvostrukim ciljem - borbe protiv ilegalne migracije i držanja Srbije bliže Zapadu.

Ali bilo je jasno u izjavi okupljenim televizijama da Vučić, populist od 6 stopa i 6 inča (198 cm)  koji je proveo više od decenije na čelu srpske politike, nije blagonaklono prihvatio izazove.

- Ne pada mi na pamet komentarisati proteste i demonstracije u Velikoj Britaniji jer poštujem suverenitet Velike Britanije- rekao je za strogo kontrolisane srbijanske medije.

Vučić je takođe negirao da je protiv građana koji protestuju korišćena sila ili akustično oružje, te je stao u čvrstu obranu Dodika nakon što je Lami u njihovim izjavama novinarima pomenuo njegovo “neustavno” djelovanje. (Vlada Srbije nije odgovorila na zahtjeve za intervju, naveo je autor)

Na protestima se ne maše zastavama EU. Studenti smatraju da je Brisel zatvorio oči pred endemskom korupcijom koju osuđuju, dok EU pokušava privući Vučića u svoje ruke i dobiti pristup nalazištima litija u Srbiji za proizvođače baterija za električna vozila.

Za razliku od drugih na Balkanu, podrška Srbije za priključnje EU ne čini se ubjedljivom, dok široko rasprostranjena podrška Rusiji ostaje. Proces bi mogao biti još teži budući da država mora priznati Kosovo kao uslov za pristupanje. Grafiti širom Beograda tvrde da je Kosovo Srbija. Sa centralnog Trga Republike vidljivo je negiranje genocida u Srebrenici nad više od 8.0000 muslimanskih muškaraca i dječaka 1995. godine. Uobičajena su i ispisane poruke "jeb.. NATO, jeb.. EU".

Srbija je diskretno dopustila da njeno oružje završi u Ukrajini, ali je jedna od samo dvije evropske zemlje koje nijesu uvele sankcije Rusiji. Njenilideri zagovaraju ulazak u EU, ali takođe održavaju bliske odnose sa Moskvom i Kinom, s kojima Beograd produbljuje privredne i vojne veze.

- Paradoks je ovdje živ- citaraju riječi Lamija.

Linije grešaka i uvertire na Kosovu

Lamijeva posjeta regionu započela je150 milja (240 km) južnije,  na Kosovu, gdje u glavnom gradu Prištini dobrodošlica nije mogla biti toplija. Britaniju, SAD-a i NATO tamo najviše cijene jer su priskočili u pomoć Kosovu u ratu sa Srbijom. Generacija djece nazvana Tonibler, Clinton ili Madeleine po zapadnim liderima koji su pomogli naciji da osvoji nezavisnost sada je u srednjim 20-im.

U intervjuu za POLITICO u svom kabinetu, predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, energična milenijalka koja je na visokoj dužnosti od 2021., jasno daje do znanja da nije sve dobro u odnosima sa Srbijom, koju opisuje kao njihovog "ludog hegemonističkog susjeda".

Nedavne tačke žarišta uključuju opsadu srpskog pravoslavnog samostana u selu Banjska na sjevernom Kosovu 2023. godine, od strane naoružanih ljudi u oklopnim vozilima. Jedan policajac i tri etnički srpska napadača ubijeni su u vatri za koju Kosovo krivi Srbiju, a što Beograd osporava.

Zatim je došlo do eksplozije koja je oštetila energetski i vodovodni sistem na ključnom kanalu prošlog decembra, što je Kosovo nazvalo "terorističkim napadom". Srbija je negirala umiješanost i navela da se incident koristi kao izgovor za obračun sa Srbima na Kosovu.

Kosovski premijer Albin Kurti, kojeg Beograd optužuje za represiju nad Srbima u njegovoj zemlji, dugo je upozoravao da je “prijetnja novog rata” stvarna, navodeći intenziviranje saradnje Srbije sa onim što Osmani naziva “trouglom zla” — Rusijom, Kinom i Iranom. Vučić je takođe često ponavljao omen novog sukoba u regionu, tvrdeći da Kosovo nepravedno tretira srpsku zajednicu.

Trupe predvođenje NATO-om iz 29 zemalja dodijeljene sukosovskim snagama, ili KFOR-u, i ključne su za održavanje krhkog mira. Politico je bio u bazi Camp Film City kada su britanski vojnici rekli Lamiju da vjeruju da Rusija podržava srpske aktivnosti na Kosovu, uključujući i obavještajne operacije, potvrđujući tako procjenu jednog visokog zavničnika u Prištini. Vojnici takođe prate političke skupove i izbore, kao i ključnu infrastrukturu nakon eksplozije kanala.

Osmani tvrdi da se Srbija miješala u nedavne opšte izbore na Kosovu; da je “Srpsko-ruski humanitarni centar” na granici s Kosovom zapravo “ruski špijunski centar”; te da je Moskva utrostručila iznos potrošen na dezinformacije na Zapadnom Balkanu od invazije na Ukrajinu.

Osmani insistira na tome da je Amerika pod Trampom pouzdan saveznik, ali upozorava da bi, ako Putin izađe ohrabren iz mirovnih pregovora sa Ukrajinom, pod vođstvom SAD-a, Balkan mogao biti "plodno tlo" za "prelijevanje" tog sukoba.

- Ako ove autokrate koji žele destabilizaciju mogu učiniti što god požele... stvari mogu eskalirati vrlo, vrlo brzo u ovoj regiji- kaže ona. "Dakle, prevencija i odvraćanje su ključni i ne bismo smjeli dopustiti Putinu da ima svoj put. Vučić je predugo plesao uz Putinove note. Krajnje je vrijeme da odluči gdje želi odvesti svoju zemlju''. 

Lami je putovao regionom sa Karen Pirs, nedavno imenovanom specijalnom izaslanicom za zapadni Balkan. Do februara, Pirs je bila britanska ambasadorica u Vašingtonu, gdje je bila uveliko hvaljena za svoj rad s Bajdenovom i Trampovom administracijom. Ona ima dugu istoriju u regiji, a njeno se imenovanje smatra potvrdom "koliko ozbiljno Ujedinjeno Kraljevstvo shvaća Balkan", rekao je jedan evropski diplomata.

Na sastanku Osmani sa Lamijem, predsjednca ga je pritiskala oko potpisivanja ekonomskog i sigurnosnog sporazuma koji bi uključivao bilateralnu kupovinu oružja i više zajedničkih operacija između njihovih trupa. Takođe je rekla za Politico da je "službeno izrazila" spremnost svoje zemlje da se pridruži mirovnim snagama koje Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska pokušavaju organizovati za Ukrajinu - ali je to uslovila potpisivanjem željenog sporazuma sa Ujedinjenim Kraljevstvom.

Predsjednica se obrušila na “aktivno popuštanje” neimenovanih strana u EU, koje je kritikovala da uprkos napetostima nastavljaju dijeliti novac Srbiji. Kosovo je zvanično podnijelo zahtjev za pridruživanje bloku 2022., ali ga još uvijek ne priznaje pet država članica EU i rečeno im je, kao i Srbiji, da mora učiniti više na normalizaciji odnosa.

Rekla je i da bi Lami trebao reći Vučiću da “prestane napadati svoje susjede, vrlo jasno i jednostavno”, iako je u intervjuu za POLITICO odbio pripisati bilo kakvu krivicu za opsadu Banjske. (Privatno, britanski zvaničnici priznaju da postoje dokazi o umiješanosti Srbije.)

'Sporo se razvija'

U Bosni i Hercegovini, Dodik, vatreni predsjednik entiteta kojim upravljaju Srbi, osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javne dužnosti zbog prkošenja naredbama međunarodnogizaslanika, čija je pozicija stvorena kako bi se zaustavilo ponovno guranje regiona u rat. On je od tada izbjegao nacionalnu potjernicua u Srbiji ga je dočekao Vučić i Putin u Moskvi.

SAD i Britanija su ga sankcionisale posljednjih godina, ali ima i onih koji žele da idu dalje, poput Arminke Helić, izbjeglice iz jugoslavenskih ratova, koja je sada članica Doma lordova Ujedinjenog Kraljevstva.

- Uveli smo određene sankcije, ali one nijesu razorne- rekla je bivša vladina savjetnica za vanjsku politiku. Takođeje zagovarala kod ministara da Ujedinjeno Kraljevstvo pošalje trupe u mirovnu operaciju EU-a u Bosni i Hercegovini.

Lami ne isključuje mogućnost novih sankcija za Dodika, odbijajući komentarisati takve mjere osim što je rekao da se "one uvijek drže pod kontrolom".

Jedan od scenarija katastrofe, koju Helić predviđa,  je da bi Dodik, pozicionirajući se kao “desno od desnice” i predstavivši se kao žrtva “velike ljevičarske zavjere”, mogao uspjeti u apeluprema Trampu da prizna nezavisnost njegovog regiona u Bosni i Hercegovini.

U jednom od zadimljenih beogradskih barova, Helena Ivanov, istraživačica u Henry Jackson Society think tanku, upozorila je da EU sebi ne može “priuštiti gubitak” Srbije s obzirom na geopolitičke okolnosti, tvrdeći da bi to moglo izazvati talas problema u cijelom regionu.

- Ako se vratite u jugoslovensko vrijeme, da je neko obratio više pažnje na ono što se ovdje događalo '80-ih, mislim da su se stvari mogle odvijati sasvim drugačije. Mislim da se Zapad probudio u realnosti onoga što se događalo u Jugoslaviji prekasno i nedovoljno- rekla je.

Pita se bi li se nešto vrlo slično moglo dogoditi upravo sada, ne u smislu da ishod bude isti -  da dobijete rat, ne - nego da se probudite u stvarnosti u kojoj su ruski i kineski uticaji toliko duboko ukorijenjeni u ovoj zemlji da je sve premalo i prekasno.

Helić je saglasna da Zapad posvećuje premalo pažnje, i to pripisuje postupnom uvlačenju Rusije u region.

- To je poput bolesti jer se razvija sporo i nevidljivo. To nije posjekotina; to je poput sporogoreće infekcije i zaraze- rekla je.

Postoji uticaj državnih medija - Russia Today i Sputnjika, kao i Ruske pravoslavne crkve povezane sa Kremljem. Kampanje dezinformiranja vode se i na društvenim mrežama.

Poput Ivanove, Helić smatra da bi opasnost mogla postati očigledna strancima vrlo iznenada, ako se Putinu dopusti da postigne svoje, ali možda tek kada bude prekasno.

- Može preko noći ići iz lošeg u gore jer je ovo proces razgradnje državnih institucija od 2006. godine, svega onoga što smo postigli nakon ratova ’95.- rekla je Helić. “Rusija ne želi stabilan Balkan jer je to stalna, beskrajna zubobolja za Zapad, a Rusiji to sasvim odgovara.”