Rusija traži priznanje suvereniteta nad ukrajinskim teritorijama i odgađa mir do 2026.

Dokument iz februara, koji je napisao moskovskThink tank blisko povezan sa ruskom Saveznom sigurnosnom službom (FSB), ukazuje na čvrstu pregovaračku poziciju o sukobu u Ukrajini, iznoseći iznosi maksimalističke zahtjeve Rusije za bilo koje rješenje i odbacuje razne prijedloge za mirno rješenje.

Dokument predlaže da Rusija oslabi pregovaračku poziciju SAD pogoršavajući tenzije između administracije Donalda Trampa i drugih zemalja. Ističe rusku namjeru da nastavi napore na razbijanju ukrajinske države.

Dokument takođe odbacuje preliminarni plan predsjednika Donalda Trampa za mirovni sporazum u roku od 100 dana, nazivajući ga "nemogućim za realizaciju". Tvdi da "mirno rješenje ukrajinske krize ne može doći prije 2026. godine".

Teritorijalni zahtjevi Rusije

Dokument zahtijeva formalno priznanje ruske suverenosti nad ukrajinskim teritorijama koje je Rusija zauzela. Takođe se predlaže stvaranje tampon zone u sjeveroistočnoj Ukrajini, u blizini ruskih regija Briansk i Belgorod, te demilitarizovane zone u južnoj Ukrajini, naročito u regiji Odese, koja se nalazi u blizini Krima – teritorije koju je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine.

Pored toga, ističe se "potpuno razbijanje" trenutne ukrajinske vlade, koju Rusija smatra nužnom za postizanje trajnog mira.

Odbacivanje prijedloga o mirovnim snagama

Dokument čvrsto odbacuje bilo koji plan slanja mirovnih snaga u Ukrajinu, kao što su oni koje su predložili u Evropi. Smatra da bi takve mirovne snage bile "pod ozbiljnim uticajem Zapada", što ih čini neprihvatljivim za Rusiju.

Strategija Moskve za jačanje svoje pozicije

Dokument takođe iznosi načine na koje Rusija može poboljšati svoju pregovaračku poziciju, uključujući pogoršavanje tenzija između Sjedinjenih Država, Kine i Evropske unije. Predlaže da Rusija ponudi SAD pristup mineralnim resursima u teritorijama koje je Rusija okupirala u Ukrajini, poput Donbasa, za koji tvrdi da sadrži rijetke zemlje. Ovo se poklapa sa izjavom predsjednika Rusije Vladimira Putina 24. februara, kada je sugerisao da američke kompanije mogu razvijati ruske mineralne resurse u okupiranim regijama.

Diplomatski prijedlozi

Dokument zagovara da Rusija fokusira svoje napore na normalizaciju odnosa sa Vašingtonom. To uključuje vraćanje punih diplomatskih kadrova u ambasadama i imenovanje Aleksandra Darčijeva za ruskog ambasadora u SAD. Ove ideje su javno iznesene nakon pregovora između ruskih i američkih zvaničnika u Istanbulu 27. februara.

Takođe, dokument predlaže dogovor između Rusije i SAD da ne postavljaju balističke rakete srednjeg dometa u Bjelorusiji ili da ne postavljaju nove raketne sisteme u Evropi. Predlaže da Rusija obustavi isporuku oružja zemljama koje se smatraju "neprijateljskim" prema SAD, u zamjenu za obustavu američkih isporuka oružja Ukrajini.

Odbacivanje ranih prijedloga za mir

Dokument odbacuje rane prijedloge za mir, uključujući jedan od specijalnog izaslanika Trampa za Ukrajinu, general-potpukovnika Kita Keloga, koji bi zahtijevao da Ukrajina ustupi teritorije koje je Rusija zauzela i da se saglasi da ih ne pokušava vratiti. Rusija smatra da takav sporazum nije dovoljan.

Dokument upozorava da bi, ukoliko ne dođe do zvaničnog priznanja ruske suverenosti nad ovim teritorijama, "naoružani sukob mogao da se ponovo nastavi", naročito nakon mogućih promjena u američkoj administraciji.

Nema interesa za političke ustupke

Dokument odbacuje bilo kakve potencijalne političke ustupke od strane Ukrajine, kao što su odbijanje članstva u NATO-u ili održavanje izbora na kojima bi mogle učestvovati proruske stranke.

U njemu se tvrdi da ovi koraci nijesu dovoljno obimni i insistira se da "trenutni režim u Kijevu ne može biti promjenjen iznutra" i da mora biti potpuno srušen.

Nema interesa za ukidanje sankcija

Pokušaji da se Rusija privuče ka mirovnom sporazumu kroz djelimično ukidanje sankcija takođe su odbijeni u dokumentu.

Navodi se da je značaj sankcija "jasno preuveličan" i da one ne nude značajne podsticaje za Rusiju.

Izazovi u postizanju mirovnog sporazuma

Uprkos ovim tvrdim zahtjevima, dokument ističe i tekuće izazove za Trampa u pregovorima sa Rusijom o mirovnom sporazumu. Iako je Ukrajina podržala američki predlog za 30-dnevnu primirje, Moskva nije pokazala spremnost da prihvati čak ni privremeni prekid sukoba. Analitičari upozoravaju da Rusija još ima više načina da odugovlači pregovore i da dugoročni mirovni sporazum ostaje nedostižan.

Tomas Grejm, nekadašnji viši direktor za Rusiju u Savjetu za nacionalnu bezbjednost SAD, rekao je: "Rusija nije zainteresovana za brzo rješavanje ukrajinske krize". On je naglasio da Rusija sukob vidi kao duboko povezan sa unutrašnjom politikom Ukrajine i evropskom bezbjednosnom arhitekturom, posebno u vezi sa NATO-om. Grejm je dodao da jednostavno primirje, koje ne rješava ova pitanja, nije od interesa za Moskvu.

Stav Kremlja i međunarodne reakcije

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov negirao je bilo kakvo znanje o dokumentu, nazivajući preporuke "ekstremno kontradiktornim". On je tvrdio da Rusija radi na "razumljivijim opcijama". Međutim, ruski akademik sa bliskim vezama sa diplomatama sugerisao je da predlozi odražavaju širi konsenzus u Moskvi, iako nije jasno koliki uticaj ovakvi dokumenti imaju na donošenje odluka u Kremlju.

Boris Bondarev, bivši ruski diplomata, primijetio je da Rusija pokušava da se pozicionira kao otvorena za pregovore, nastojeći da se prikaže kao "pravi prijatelj" Trampa. Međutim, on je sugerisao da bi Putin vjerovatno želio da produži pregovore dok izdvaja značajne ustupke.

Dmitri Alperovitč, predsjednik Silverado Policy Acceleratora, upozorio je da bi Putinu moglo biti izazovno da odbaci predlog za primirje bez ugrožavanja potencijalne ponovne usklađenosti Rusije sa Vašingtonom. On je naglasio da se ulogu ne odnosi samo na Ukrajinu, već i na diplomatsku normalizaciju i budućnost odnosa između SAD i Rusije.