Ruski dronovi test za NATO, njihov pravi cilj podjela među saveznicima

Nakon što su poljski i holandski lovci oborili naoružane ruske dronove u poljskom vazdušnom prostoru – što je, kako u sjedištu NATO oprezno bilježe, prvi put da su „avioni Alijanse djelovali protiv potencijalnih prijetnji u savezničkom vazdušnom prostoru“ – uslijedila je široka osuda Kremlja i podrška Poljskoj od lidera NATO.

- Neprihvatljivo - poručio je holandski premijer Dik Šof, neposredno nakon što su avioni F-35 njegove zemlje oborili neke od uljeza.

- Nesnošljivo - dodao je francuski predsjednik Emanuel Makron.

- Neodgovorno - ocijenio je njemački kancelar Fridrih Merc.

Ali, više od 24 sata kasnije, izostala je reakcija američkog predsjednika Donalda Trampa, pita Dojče vele.

Gdje je Vašington?

Njegov ambasador pri NATO, Metju Vitaker, napisao je na mreži Iks da SAD stoje uz svoje saveznike protiv „kršenja vazdušnog prostora i braniće svaki pedalj teritorije NATO“. Međutim, jedini Trampov javni komentar bio je zagonetan post na mreži Truth Social: „Šta se dešava s Rusijom koja narušava poljski vazdušni prostor dronovima? Evo nas!“.

Samo nekoliko sati kasnije, ubijen je Trampov politički saveznik Čarli Kirk, što je razumljivo preusmjerilo predsjednikovu pažnju. Ipak, odsustvo svake kritike Moskve ili podrške Poljskoj zbunilo je saveznike.

Među onima koji najviše čekaju američku reakciju sigurno je poljski predsednik Karel Navrocki, koji je prenio da je telefonom razgovarao s Trampom o napadu (nakon njegovog posta na mreži). 

- Današnji razgovori potvrdili su jedinstvo saveznika - napisao je Navrocki na Iksu. 

Ali od Trampa se nije čulo ništa više.

Jaz

To zapravo mnogo govori, zaključuje Njemac Jan Tehau, evropski urednik u trustu mozgova Eurasia Group. 

- Ova tišina Evropljanima prenosi jezivu poruku koju su i ranije naslućivali: da SAD više nisu prirodno i bezuslovno tu. To podstiče već postojeće sumnje u američku posvećenost članu 5 NATO. Upravo je to (ruski predsjednik Vladimir) Putin imao na umu kada je naredio upad dronova u Poljsku - da podgrije te sumnje, poveća strah i produbi jaz između SAD i Evrope - kaže Tehau. 

On je među onima koji vjeruju da gotovo 20 dronova nije moglo „slučajno“ da uleti u poljski vazdušni prostor.

Poljski poslanik u Evropskom parlamentu Mihal Kobosko slaže se da je ovo bio test Kremlja, ne samo za Evropu, već i za to kako će Amerika odgovoriti. 

- Oni svakog dana ispituju našu sposobnost da se branimo. Ovo je poput crvenog alarma za sve nas u Evropi - ne samo za istočno krilo, ne samo za Poljsku, baltičke zemlje, Rumuniju ili Finsku, već za cijelu Evropu. Moramo to da shvatimo i da se prilagodimo tako što ćemo mnogo više da ulažemo u našu odbranu – sa Amerikancima ili bez njih - rekao je Kobosko za Dojče vele u Strazburu.

Razumije se da se Poljska od sveg srca nada da će to biti „sa Amerikancima“. 

Iako je američki ministar odbrane Pit Hegset opisuje kao „uzornog saveznika“ – s najvećim budžetom za odbranu u NATO u odnosu na BDP – u Varšavi ipak vlada „mJešavina frustracije i nervoze“ zbog toga što ne znaju šta mogu da očekuju, kaže direktor varšavske kancelarije Njemačkog Maršalovog fonda Filip Bednarčik. 

On navodi da poljska vlada ulaže u sopstvenu odbranu i svoju ulogu u NATO „kao pravi saveznik, uvjeren da će Alijansa stajati iza njih", ali ističe da su i dalje "nervozni i potrebno im je da im se to stalno potvrđuje".

Šta slijedi za NATO?

Prijetnja iz vazduha nije iznenađenje. Generalni sekretar NATO Mark Rute rekao je početkom juna da Alijansi treba „kvantni skok“ — 400 odsto više ulaganja u protivvazdušnu i protivraketnu odbranu. 

- Vidimo u Ukrajini kako Rusija donosi teror s neba. Zato ćemo ojačati štit koji štiti naše nebo - poručio je Rute u govoru u londonskom institutu Četam haus.

Iako su poljski F-16 i holandski F-35 ovoga puta uspješno oborili nekoliko dronova, to nije ni najefikasniji ni najisplativiji način da se nosi s tom prijetnjom. 

- F-35 ne može da obori čitav roj takvih dronova. Zato će Poljska morati da izgradi drugačiju mrežu odbrane - napominje Bednarčik.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u svom govoru o stanju Unije u srijedu podsjetila je na zahtjev baltičkih vlada i poručila: „Moramo da se odazovemo na poziv naših baltičkih prijatelja i izgradimo zid za zaštitu od dronova". Najavila je i zajednički projekat s Ukrajinom vrijedan šest milijardi eura za proizvodnju dronova.

Kolumnista lista Foreign Policy Kristijan Keril kaže da je za saveznike u NATO „apsolutno ključno“ da „odgovore odlučno“ na ovaj upad. 

- Prva stvar koju mogu da urade jeste da pošalju veliku pošiljku oružja dugog dometa Ukrajini, uključujući i krstareće rakete Taurus i Storm Shadow. SAD bi trebalo da odobre i upotrebu ATACMS projektila za Ukrajinu. U srednjem i dugom roku NATO i Zapad mogu da učine još mnogo toga – sankcije, zaplene imovine, jačanje protivvazdušne odbrane i opšte spremnosti. Ali, i ovo bi bio dobar početak - ocijenio je Keril za Dojče vele.

U međuvremenu, vrhovni komandant NATO za Evropu Aleksus Grinkjevič tokom posjete Litvaniji uveravao je istočne saveznike da ne treba da brinu čak i ako Moskva pojača ovu vrstu prijetnji do nivoa oružanog napada. 

- Apsolutno ima još mnogo posla. Postoje poboljšanja u naoružanju koja omogućavaju nižu cijenu po obaranju mete i države to već testiraju. Kada ste operativni komandant i imate sposobnost, a dođe do napada ili upada u vaš vazdušni prostor – cijena oružja u tom trenutku nije bitna. Koristićete ga da odbranite svoje stanovništvo - zaključio je on.