Sveti rat: Kako je Rusija regrutovala pravoslavne sveštenike da utiču na birače u Moldaviji

Otac Mihaj Biku, sveštenik Pravoslavne crkve u Moldaviji, ukrcao se na let za povratak iz Moskve sa glavom koja mu je brujala od neobične pažnje kojom je bio obasipan.

Tridesetdevetogodišnjak i grupa od nekoliko desetina moldavskih sveštenih lica bili su na putovanju u potpunosti plaćenom od strane Ruske pravoslavne crkve do nekih od njenih najsvetijih mjesta, u septembru prošle godine, ispričao je Biku za Rojters.

Kako kaže, ruski crkveni zvaničnici dali su im vaučere vrijedne 10.000 rubalja (120 dolara) za kupovinu u crkvenim prodavnicama sa ikonama i suvenirima. Takođe su im priređena predavanja teologa i istoričara u kojima se naglašavalo da su Rusija i bivša sovjetska republika Moldavija vezane vjekovnim tradicijama i zajedničkom vjerom i da moraju ostati zajedno protiv „moralno iskvarenog“ Zapada.

Prije povratka kući, Biku tvrdi da je on, kao i mnogi drugi iz njegove grupe, dobio debitne kartice koje je izdala ruska državna banka. Kartice su im, u jednom manastiru, predali ljudi koji nijesu bili iz crkvenih krugova i koje nije mogao da identifikuje. Rečeno im je da će novac biti uplaćen ubrzo nakon povratka u Moldaviju.

Za to je, međutim, postojao i zadatak: kada su primali kartice, Biku i njegovi saputnici su obaviješteni da se od njih očekuje da, u zamjenu za novac – on je po povratku dobio oko 1.200 dolara – otvore kanale na društvenim mrežama svojih parohija u Moldaviji kako bi vjernike upozoravali na opasnosti prozapadne politike vlade i njenog puta ka evropskim integracijama.

-  Najnemoralniji vid ruskog miješanja u izbore u Moldaviji jeste korišćenje najpovjerljivije institucije — Crkve - kaže Stanislav Sekrijeru, savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednice Moldavije.

Prema svjedočenjima 15 sveštenih lica, uključujući četvoricu učesnika hodočasničkih putovanja, kao i analizi fotografija i video-snimaka objavljenih na internetu, Bikuova grupa bila je dio više stotina ljudi – uglavnom sveštenika, ali i laičkog sveštenstva i drugih vezanih za moldavsku crkvu – koji su između juna i oktobra 2024. godine prihvatili putovanja u Moskvu o trošku domaćina.

Kada su putovanja završena, počela je onlajn kampanja.

Gotovo 90 novih Telegram kanala otvoreno je u ime moldavskih pravoslavnih parohija tokom protekle godine, prema pregledu podataka sa društvenih mreža koji je sproveo Rojters. Većina tih kanala plasirala je gotovo identične sadržaje gotovo svakodnevno, pozivajući vjernike da se suprotstave prozapadnom kursu vlade, pri čemu su objave dopirale do hiljada pratilaca, pokazala je analiza.

Na pitanje o naglom porastu novih kanala, iz Telegram-a su rekli da je ta platforma politički neutralna i da poštuje mirno izražavanje mišljenja.

Onlajn aktivnost je sve intenzivnija kako se izbori približavaju. Glavni izvor sadržaja, kanal pod nazivom Sare i Lumina („So i Svjetlost“), objavio je više od 600 poruka između maja i avgusta – skoro tri puta više nego u prethodna četiri mjeseca ove godine.

Centralna poruka je da su tradicionalne porodične vrijednosti Moldavije ugrožene od strane EU, koja će, kako se tvrdi, natjerati građane da prihvate LGBT identitete, uništi moral i razori slobodu vjeroispovijesti. Iako objave nijesu eksplicitno proruske, u velikoj mjeri ponavljaju narative opozicionih partija koje zagovaraju bliže veze sa Moskvom.

Moldavija na raskrsnici

Moldavija je duboko religiozna zemlja rastrzana između Rusije i Zapada. Iako je formalnu nezavisnost od Moskve stekla 1991, njena Pravoslavna crkva i dalje je podređena Moskovskoj patrijaršiji.

- Danas naša zemlja stoji pred sudbinskim izborom. Savjetuju nas da se odreknemo vjere, jezika i naših korijena u zamjenu za tuđa pravila i ‘evropske vrijednosti’ - stoji u jednoj od poruka objavljenoj 18. septembra na 39 parohijskih kanala. Ruski jezik se u zemlji široko koristi, uz zvanični – rumunski.

Kremlj, Ruska pravoslavna crkva u Moskvi i Moldavska pravoslavna crkva u Kišinjevu nijesu odgovorili na zahtjeve Reutersa za komentar povodom ovog članka.

Usmjeravanje na moldavsku crkvu dio je šireg „sjenovitog rata“ koji Kremlj vodi kako bi uticao na presudne izbore, uključujući onlajn dezinformacije koje šire antizapadne narative, sajber-napade na ključnu državnu infrastrukturu i tajnu podršku političarima naklonjenim Moskvi, tvrdi vlada Moldavije, kao i brojne zapadne diplomate i istraživački centri. Rusija je ovakve optužbe odbacila kao neosnovane.

Rojters je, međutim, utvrdio da su pojedini politički operativci i stručnjaci za društvene mreže povezani sa ruskom vladom igrali ključnu ulogu u nastojanju da se pravoslavna mreža iskoristi za pridobijanje moldavskih birača.

Analiza video-snimaka sa Jutjuba uz pomoć prepoznavanja lica, kao i razgovori sa Bikujem i još jednim sveštenikom koji je učestvovao u drugom putovanju, otkrili su trojicu Rusa povezanih sa vladajućom partijom predsjednika Vladimira Putina među domaćinima moldavskih sveštenika tokom četiri hodočašća prošle godine. Istovremeno, podaci iz zatvorenih čet-soba na Telegramu pokazuju da su ljudi bliski Kremlju uključeni u upravljanje i snabdijevanje sadržajem onlajn kampanje.

Moskovska patrijaršija je javno govorila o hodočašćima u septembru prošle godine, nakon izvještaja moldavskih medija u kojima se tvrdilo da su posjete dio crkvene kampanje da se sveštenici okrenu protiv EU. Ti izvještaji nijesu sadržali dokaze o učešću ruske države. Crkva je u saopštenju navela da finansira program dovođenja moldavskog sveštenstva u Rusiju kako bi se pomoglo siromašnim sveštenicima i učvrstile bratske veze – bez političkih motiva.

Arhiepiskop Marčel, jedan od vodećih ljudi moldavske crkve, kazao je Rojtersu da je svaka priča o ruskoj kampanji za uticaj na izbore „neutemeljena i izmišljena kako bi se prikrili neuspjesi moldavskih vlasti da zadovolje potrebe birača“.

On je rekao da su putovanja sveštenika u Rusiju bila isključivo poklonička hodočašća na sveta mjesta, dok su novi kanali na društvenim mrežama lokalna inicijativa moldavske crkve. U razgovoru nakon liturgije u selu Sloboziја-Măgura ovog mjeseca, Marčel je dodao da su bankovne kartice izdavane sveštenicima kako bi mogli da kupuju crkvene predmete u prodavnicama u Rusiji.

Moldavska vlada, koja odavno optužuje Kremlj da pokušava da utiče na izbore kako bi osnažio partije bliske Rusiji, imala je sasvim drugačiji pogled na ova putovanja.

- Najnemoralniji vid ruskog miješanja u izbore u Moldaviji jeste korišćenje najpovjerljivije institucije: Crkve - rekao je Stanislav Sekrijeru, savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednice Moldavije Maje Sandu.

- Rusija regrutuje i obučava sveštenike tokom takozvanih pokloničkih putovanja ‘sve uključeno’, kako bi od religije napravila oružje. Po povratku, sveštenici u Moldaviji koriste svoj autoritet da sijaju nepovjerenje – kazao je.

ARHIEPISKOP: „GEJ EVROPI KAŽEM NE“

Očekuje se da će izbori ovog vikenda biti tijesni, procjenjuju politički analitičari, pri čemu vladajuća partija Maje Sandu rizikuje da izgubi većinu. Njena vlada je vodila politiku približavanja EU, kulminirajući referendumom u oktobru 2024. na kojem su Moldavci tijesnom većinom izglasali da se cilj pristupanja EU unese u ustav.

Nasuprot tome, lideri glavne pravoslavne crkve u Moldaviji često govore o opasnostima približavanja Evropi i promovišu kulturne veze sa Rusijom. Poglavar crkve je stalni član Svetog sinoda Ruske pravoslavne crkve, na čijem čelu je patrijarh Kiril, blizak saveznik Putina.

Portparol EU, koja optužuje Rusiju da pokušava da utiče na izbore kroz „mrežu novca, sadržaja i pritisaka“, izjavio je da Unija i dalje podržava ambicije Moldavije da se pridruži bloku.

Arhiepiskop Marčel je više puta pominjao Kirila u Sloboziји-Măgura, gdje su ga dočekali sveštenici u zlatnim odorama sa kadionicama i parohijanke sa maramama na glavi koje su prilazile da prime blagoslov. Tokom liturgije, molio je Boga da „omekša srce ukrajinskog naroda i povede ga putem mira“.

Govoreći nakon toga za Rojters o razlikama sa vladom, Marčel je rekao da je opasnost evropske integracije u tome što bi Moldavci morali da prihvate zapadne vrijednosti, poput dopuštanja homoseksualnosti.

- To je najgori grijeh. Evropi kulturnoj, hrišćanskoj kažem – da. Gej Evropi kažem – ne. Ako dolazite sa gejevima, onda nemojte dolaziti uopšte - kazao je arhiepiskop.

Otac Biku, koji je služio kao stariji đakon u Marčelovoj eparhiji u Balciju, na sjeveru Moldavije, rekao je da ga nije iznenadilo kada su mu nadređeni saopštili da će u septembru prošle godine letjeti u Moskvu na hodočašće.

Grupe od oko 50 ljudi povezanih sa crkvom, uključujući i supruge sveštenika, išle su na ista putovanja svake sedmice od juna, dodao je. To je bio neočekivan vid nagrade za sveštenike u Moldaviji, jednoj od najsiromašnijih evropskih država, koji često preživljavaju prodajom svijeća i ikona vjernicima.

Rojters je pregledom video-snimak sa Jutjuba sa jednog od putovanja, kao i svjedočenjem Bikua i još jednog sveštenika koji je išao na drugo putovanje, identifikovao trojicu ruskih političkih operativaca koji su pratili sveštenike prilikom posjeta svetim mjestima.

Na jednom snimku sa izleta u Pokrovski ženski manastir blizu Moskve, u avgustu prošle godine, među crnokapama se izdvajao laik u zelenoj jakni i sa crvenkastom bradom.

Rojters je pomoću analize lica identifikovao tog čovjeka kao Artioma Starostina, a identifikacija je ručno potvrđena pregledom fotografija sa njegovog profila na sajtu Putinove partije Jedinstvena Rusija i sa njegovog ličnog Telegram naloga. Prema tim izvorima, Starostin je član Jedinstvene Rusije i bivši šef izvršnog komiteta partije u Vladimirskoj oblasti blizu Moskve. Danas, prema Telegram kanalu tog pokreta, vodi izvršni komitet Narodnog fronta u istoj oblasti, sestrinskog političkog pokreta Jedinstvenoj Rusiji, koji je nastao na Putinovu inicijativu radi mobilizacije podrške vladajućoj partiji i politikama Kremlja.

Rojters je takođe identifikovao Aleksandra Ralnikova i Sergeja Lazareva kao učesnike u pratnji moldavskih sveštenika tokom ukupno četiri posjete svetim mjestima prošle godine. Rojters je pokazao njihove fotografije Bikuu, koji je rekao da je upoznao obojicu, dok je drugi sveštenik potvrdio da je sreo Ralnikova.

Ralnikov je član Jedinstvene Rusije i bivši portparol guvernera Astrahanske oblasti kojeg podržava Kremlj, dok je Lazarev nekadašnji marketinški menadžer i bivši lokalni odbornik Jedinstvene Rusije, navodi se na sajtu partije i u podacima sa izbora.

Starostin je prekinuo vezu kada ga je Rojtersov novinar pozvao da pita o njegovoj ulozi u putovanjima, i nije odgovarao na poruke, dok Lazarev takođe nije dao odgovore.

Ralnikov je, međutim, u odgovoru na pitanja rekao da je normalna praksa da aktivisti civilnog društva pomažu prilikom posjeta moldavskih sveštenika, i negirao da je dobijao bilo kakva uputstva od ruske vlade. Takođe je izjavio da je uobičajeno da sveštenici komuniciraju putem društvenih mreža i da je pogrešno pripisivati im političke motive. Dodao je da su Moldavci i sami zabrinuti za prijetnje tradicionalnim vrijednostima, bez spoljnog podsticaja.

Jedinstvena Rusija i Narodni front nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar povodom ovog članka.

RAZGOVORI U MANASTIRU: OD MEDIJA DO NOVCA

Trećeg dana putovanja, Biku je rekao da je njegova grupa u manastirskom kompleksu Trojice – Lavra upoznata sa dvojicom ljudi. Bilo je jasno da nijesu sveštenici jer su nosili svjetovnu odjeću i nijesu imali crkvene titule, dodao je. Jedan od njih, koji se predstavio samo kao „Juri“, rekao je grupi da treba da otvore Telegram kanale kako bi bilježili svoje aktivnosti i prenosili poruke parohijanima, priča Biku.

Kasnije istog dana, Biku kaže da je njegova grupa podijeljena u manje odjele od po nekoliko ljudi. Tada su ih zamolili da potpišu formulare koje je izdala ruska državna banka Promsvejbanka, a potom su im uručene debitne kartice na njihova imena. Prema njegovim riječima, rečeno im je da će, u zamjenu za novac koji će dobiti po povratku kući, morati da ubjeđuju vjernike da glasaju protiv prozapadnih lidera Moldavije na predstojećem referendumu. Ako budu postupali po instrukcijama, slijediće dodatne uplate, dodao je Biku.

Po povratku u Moldaviju, Biku je aktivirao karticu i dobio obavještenje putem onlajn bankarstva da mu je na račun uplaćeno oko 1.200 dolara. To je više nego dvostruko u odnosu na prosječnu mjesečnu platu u zemlji, prema podacima Svjetske banke. Biku je rekao da nije vodio evidenciju o uplati.

Rojters nije mogao da utvrdi koliko sveštenika, ili laičkog klira, koji su putovali u Rusiju dobilo bankovne kartice ili primilo uplate.

Drugi sveštenik, koji je tražio anonimnost kako bi slobodno govorio o ovoj osjetljivoj temi, rekao je da su on i njegova supruga dobili po jednu Promsvejbanka karticu tokom odvojenog putovanja u Rusiju, u jesen prošle godine; zajedno su, kaže, dobili više od 800 dolara. Sveštenik je pokazao svoju karticu novinaru Rojtersa. Negirao je da su sredstva bila uslovljena, rekavši da je to dio nastojanja moskovske crkve da gradi mostove sa moldavskim sveštenstvom.

Četvorica drugih sveštenika su, međutim, rekli Rojtersu da su od brojnih kolega koji su išli na putovanja o trošku Rusije čuli da su dobijali kartice i novac pod uslovom da među vjernicima šire proruske narative.

Ni Promsvejbanka nije odgovorila na zahtjev za komentar o bankovnim karticama.

SA 1.200 DOLARA: ŠTA JE URADIO OTAC BIKU?

Na kraju, Biku nije sproveo plan osmišljen za njega u Moskvi. Nekoliko sedmica nakon putovanja napustio je crkvu i prešao u rivalsku granu Pravoslavne crkve koja je povezana sa Rumunijom. Rekao je da je otišao jer se nije slagao sa finansijskim i kadrovskim odlukama u svojoj eparhiji, dodajući da je zadržao 1.200 dolara.

Drugi sveštenici su, međutim, sproveli plan na mreži.

Na primjer, 26. oktobra prošle godine tim sveštenika iz Crkve Svetog Pantelejmona Velikomučenika u Balciju pokrenuo je kanal na Telegramu.

Jedan član tima iz Svetog Pantelejmona rekao je Rojtersu da je parohija imala pomoć IT stručnjaka, za kojeg je naveo da je rusofoni čovjek izvan Moldavije, kako bi pokrenuli servis. Dodao je da ne može dati preciznije detalje.

Ubrzo nakon pokretanja, na kanalu su počele da se pojavljuju objave koje niko iz parohijskog tima nije postavio, kazao je isti sagovornik. Objave su bile politički obojene – odnosile su se na LGBT teme i tvrdnje da susjedna Rumunija, članica EU, pokušava da odvoji Moldaviju od Ruske crkve.

Član parohijskog tima je rekao da su te „misteriozne“ objave brisali, ali bi se uskoro pojavljivale nove. Ovaj iskaz potvrdile su još dvije osobe koje pomažu u vođenju parohijskih društvenih mreža. Jedna od njih pokazala je Rojtersu snimak ekrana iz zatvorenog dijela Telegram naloga, gdje je među administratorima bio i neko sa korisničkim imenom „Petr Petri“, za kojeg nijesu znali ko je.

Fotografije na njegovom Telegram profilu prikazuju muškarca sa zaklonjenim licem i tetovažom na ruci. Ta tetovaža, kao i nekoliko bliskih varijanti istog korisničkog imena, poklapaju se sa slikama Gleba Kuznjecova, 24-godišnjeg Rusa koji je služio u mornarici, a zatim radio kao automehaničar, prema ruskim evidencijama o zaposlenju i policiji.

Na fotografijama sa svečanog događaja u decembru prošle godine, objavljenim na društvenim mrežama od strane Kuznjecova i još jednog učesnika, vidi se kako Kuznjecov pozira sa dvojicom članova Starostinovog tima iz Vladimirske oblasti Narodnog fronta. Na drugoj fotografiji, datiranoj u oktobar 2024. i objavljenoj od strane člana tog tima, Kuznjecov je pozirao sa Ralnikovom i Lazarevom – dvojicom operativaca koji su pomagali u organizaciji moldavskih posjeta.

Kada je Rojters pozvao Kuznjecova, on se javio sa drugog Telegram naloga, koji je naveden kao administrator još jednog parohijskog kanala. Negirao je da je administrator kanala i rekao da je samo pomagao postavljajući sadržaj iz „brige za Moldaviju i crkvu“.

U isto vrijeme, niču i drugi kanali.

Između avgusta 2024. i maja ove godine, 86 Telegram kanala otvorenih kao nalozi moldavskih pravoslavnih parohija skupilo je ukupno oko 11.500 pratilaca, prema analizi Rojtersa zasnovanoj na podacima sa Telegrama.

Analiza je pokazala da je više od tri četvrtine tih naloga intenzivno dijelilo sadržaje sa kanala „So i Svjetlost  – nacionalnog kanala osnovanog u junu 2024, koji se fokusira na Moldavsku pravoslavnu crkvu. Njegove poruke prošlog mjeseca su doprle do više od 27.000 ljudi, uključujući sopstvene pratioce i one kojima su poruke bile proslijeđene.

So i Svjetlost nigdje na svojim platformama ne navodi ko ga vodi niti da li je povezan sa bilo kojom organizacijom. Dvoje ljudi javno navedenih kao administratori, kada ih je Rojters kontaktirao, nijesu odgovorili ili su negirali povezanost. Moldavska i Ruska crkva nijesu odgovorile na pitanja o tome da li je ovaj servis povezan s njima.

Telegram kanal So i Svjetlost ima zatvoreni čet, dostupan samo administratorima ili onima koje oni pozovu, iz kojeg je Rojters uspio da izvuče podatke.

Među članovima, pokazali su podaci, nalazili su se Starostin – operativac identifikovan tokom posjete Pokrovskom manastiru – i dvojica članova njegovog tima iz Narodnog fronta.