Tenzije između SAD-a i Irana na ivici eskalacije: Teheran prijeti demonstrantima represijom i najstrožim kaznama

Tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana i dalje su visoke, nakon što je tvrda linija na vlasti u Teheranu obnovila neprijateljsku retoriku i zaprijetila antivladinim demonstrantima „najstrožim kaznama“, uključujući i moguća pogubljenja.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan — koga su mnogi ranije smatrali relativno umjerenim među iranskim liderima — u nedjelju je upozorio da bi napad na vrhovnog vođu zemlje, ajatolaha Alija Hamneija, doveo do „totalnog rata“.

- Napad na velikog vođu naše zemlje jednak je ratu punih razmjera sa iranskom nacijom- naveo je Pezeškijan u objavi na društvenim mrežama.

Hamnei je u govoru u subotu pohvalio Pezeškijanovu ulogu u suzbijanju nedavnih protesta, priznajući da je tokom demonstracija ubijeno „nekoliko hiljada“ ljudi.

Američki predsjednik Donald Tramp istakao se među zapadnim liderima kritikama iranskog režima zbog brutalnog obračuna s antivladinim demonstrantima.

„Novo vođstvo“ za Iran

Tramp je u subotu izjavio za Politiko da je Hamnei odgovoran za „potpuno razaranje zemlje i primjenu nasilja na nivoima kakvi nikada ranije nijesu viđeni“, dodajući da je došlo vrijeme da se u Iranu potraži „novo vođstvo“.

Posljednji izazov teokratskoj vlasti izbio je 28. decembra 2025. godine, kada su demonstranti, nezadovoljni teškom ekonomskom situacijom, izašli na ulice, što je ubrzo preraslo u masovne proteste širom zemlje. Tramp je u početku upozorio da su SAD „spremne i naoružane“ da djeluju ukoliko iranske bezbjednosne snage nastave da ubijaju demonstrante.

Kasnije je, povodom izvještaja o predstojećim pogubljenjima, zaprijetio „veoma snažnom akcijom“ ukoliko demonstranti u Iranu budu obješeni.

Tramp je potom izjavio da odlaže vojni napad nakon što je Iran, prema njegovim tvrdnjama, otkazao 800 pogubljenja, iako Teheran nije potvrdio taj broj, niti je naveo da su pogubljenja trajno obustavljena.

Norveška organizacija za ljudska prava u Iranu saopštila je da su bezbjednosne snage ubile najmanje 3.000 demonstranata, dok je američka organizacija HRANA procijenila potvrđeni broj žrtava na 3.308, uz više od 24.000 hapšenja. Ta organizacija je dodala da se dodatnih 4.382 slučaja i dalje istražuju.

Različite aktivističke grupe navode da je stvarni broj žrtava znatno veći, ali blokada interneta i ograničen pristup informacijama otežavaju nezavisnu provjeru podataka.

„Najteže“ kazne

Portparol iranskog pravosuđa Asgar Džahangir nagovijestio je da pogubljenja i dalje ostaju moguća.

- Određene radnje su okvalifikovane kao mohareb, što spada među najteže kazne u islamskom pravu- rekao je on u nedjelju na konferenciji za novinare. Mohareb, odnosno vođenje rata protiv Boga, prema iranskom zakonodavstvu kažnjava se smrću.