Tramp se nada napretku ka prekidu vatre tokom današnjih razgovora sa Putinom i Zelenskim

Američki predsjednik Donald Tramp nada se da će odvojeni telefonski razgovori planirani danas sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim donijeti napredak ka prekidu vatre u ratu u Ukrajini.

Tramp je tokom vikenda na društvenim mrežama izrazio nadu da će ponedjeljak biti „produktivan dan“ — i dan kada će doći do primirja. Njegov pokušaj uključuje i telefonske razgovore sa liderima NATO saveza.

Tramp se muči da okonča rat koji je započeo ruskom invazijom u februaru 2022. godine, a predstojeći razgovori predstavljaju ozbiljan test za njegovu reputaciju pregovarača, naročito nakon što je više puta tvrdio da bi riješio konflikt čim se vrati u Bijelu kuću, ako ne i prije nego što preuzme funkciju.

Republikanski predsjednik računa na to da će njegova lična harizma i raniji odnosi s Putinom biti dovoljni da se prevaziđu blokade u pregovorima i dođe do pauze u borbama.

- Njegova intuicija mu govori da mora da se čuje sa predsjednikom Putinom, i da će to razbiti blokadu i dovesti nas tamo gdje treba da budemo - rekao je Trampov izaslanik, Stiv Vitkof i dodao kako misli da će to biti veoma uspješan razgovor.

Ipak, postoje strahovi da Trampova naklonost prema Putinu može da dovede Ukrajinu u nepovoljan položaj ako dođe do bilo kakvih dogovora pod pokroviteljstvom američke administracije.

Bridžit Brink izjavila je da je prošlog mjeseca podnijela ostavku na funkciju ambasadorke SAD u Ukrajini „jer je politika ove administracije od početka bila da vrši pritisak na žrtvu — Ukrajinu, umjesto na agresora — Rusiju“.

Brink je navela da je odlučujući trenutak za njen odlazak bio sastanak u Ovalnom kabinetu u februaru, tokom kojeg su Tramp i njegovi saradnici otvoreno napali Zelenskog jer nije bio dovoljno ponizan prema njima.

- Vjerujem da mir po svaku cijenu nije mir — to je popuštanje, a iz istorije znamo da popuštanje vodi samo ka novom ratu - rekla je ona.

Trampovo nezadovoljstvo ratom raslo je i prije nego što je u subotu objavio na Truth Social platformi da će u ponedjeljak imati razgovore, počevši sa Putinom u 10 sati ujutru.

Tramp je rekao da će se sa Putinom razgovarati o zaustavljanju „krvoprolića“. Tema će biti i trgovina, što je znak da Tramp možda pokušava da upotrijebi ekonomske podsticaje za postizanje dogovora, nakon što su SAD i njihovi saveznici uveli Rusiji stroge sankcije koje su značajno ograničile ekonomski rast Moskve.

Prema njegovoj objavi, Tramp se nada da će „rat koji nikad nije trebao da se dogodi — biti okončan“.

Trampov ministar finansija, Skot Besent, izjavio je u nedjelju u emisiji NBC-a „Meet the Press“ da je Tramp jasno stavio do znanja da bi Putinovo odbijanje da pregovara „u dobroj vjeri“ moglo dovesti do dodatnih sankcija protiv Rusije.

Besent je ocijenio da su sankcije koje su uvedene tokom administracije demokratskog predsjednika Džoa Bajdena bile neadekvatne, jer nisu zaustavile prihode Rusije od nafte, iz straha da bi to moglo da poveća cijene u SAD. Umjesto toga, SAD su pokušale da ograniče ruske naftne prihode, ali da dozvole izvoz, kako bi se ublažio inflatorni pritisak izazvan ratom.

Putin je nedavno odbio ponudu Zelenskog za lični sastanak u Turskoj, kao alternativu 30-dnevnom prekidu vatre koji su predlagali Ukrajina i njeni zapadni saveznici, uključujući Vašington.

Ti pregovori su završeni u petak nakon manje od dva sata, bez dogovora o prekidu vatre. Ipak, obje strane su se saglasile da razmijene po 1.000 ratnih zarobljenika. Šef ukrajinske obavještajne službe, Kirilo Budanov, izjavio je u subotu za ukrajinsku televiziju da bi razmjene mogle početi već ove sedmice.

Tokom završetka svoje četvorodnevne turneje po Bliskom istoku, Tramp je u petak izjavio da Putin nije otišao u Tursku jer Tramp nije bio tamo.

- On i ja ćemo se sresti, i mislim da ćemo riješiti problem - ili možda ne - rekao je Tramp novinarima nakon što se ukrcao u avion Air Force One i dodao kako će „u svakom slučaju znati na čemu su. A ako ne riješimo, biće veoma zanimljivo“.

Zelenski se u nedjelju u Rimu sastao sa Trampovim potpredsjednikom, Džej-Di Vansom, i šefom diplomatije, državnim sekretarom Markom Rubiom, kao i sa evropskim liderima, intenzivirajući napore uoči ponedjeljnih razgovora.

Ukrajinski predsjednik je na društvenoj mreži X naveo da su tokom razgovora sa američkim zvaničnicima govorili o pregovorima u Turskoj i da su „Rusi poslali delegaciju niskog nivoa, bez ovlašćenja za odlučivanje.“ Takođe je istakao da se Ukrajina zalaže za „pravu diplomatiju“ u cilju postizanja primirja.

- Dotakli smo se i potrebe za sankcijama protiv Rusije, bilateralne trgovine, odbrambene saradnje, situacije na frontu i predstojeće razmjene zarobljenika. Pritisak na Rusiju mora da se nastavi dok god ne pokažu spremnost da zaustave rat - poručio je Zelenski.

Njemačka vlada saopštila je da su kancelar Fridrih Merc i lideri Francuske, Britanije i Italije u nedjelju uveče razgovarali sa Trampom o situaciji u Ukrajini i njegovom predstojećem pozivu Putinu. U kratkom saopštenju nisu objavljeni detalji razgovora, ali je rečeno da se planira nastavak direktne komunikacije odmah nakon Trampovog razgovora s Putinom.

U objavi na mreži X, francuski predsjednik Emanuel Makron poručio je da Putin u ponedjeljak „mora pokazati da želi mir tako što će prihvatiti 30-dnevni bezuslovni prekid vatre koji je predložio predsjednik Tramp, a koji podržavaju Ukrajina i Evropa“.

Ovaj diplomatski pritisak dolazi u trenutku kada je Kremlj pokrenuo najveći napad dronovima na Ukrajinu od početka invazije 2022. godine — ukupno je lansirano 273 drona i mamca, saopštila je ukrajinska avijacija u nedjelju. Meta napada bile su oblasti Kijeva, Dnjipropetrovska i Donjecka.