Trampovi potezi protiv medija ogledalo metoda Orbana, Vučića, Putina...

Od kada je u januaru preuzeo funkciju, američki predsjednik Donald Tramp vodi agresivnu kampanju protiv medija bez presedana u savremenoj američkoj istoriji, potezima nalik na one autoritarnih lidera koje je često hvalio.

U srijedu je Tramp pozdravio odluku televizije ABC da suspenduje emisiju Džimija Kimela nakon što je komičar, u kontekstu atentata na konzervativnog aktivistu Čarlija Kirka, uputio primjedbe kojima je kritikovao predsjednikov pokret MAGA. 

- Čestitam ABC-u što je konačno imao hrabrosti da uradi ono što je trebalo - napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social.

Bio je to najnoviji u nizu napada na medijske kuće i javne ličnosti za koje vjeruje da ga previše kritikuju. Tramp je podnosio tužbe protiv medija čije mu se izvještavanje ne dopada, prijetio ukidanjem TV licenci i pokušavao da podredi informativne kuće i društvene mreže svojoj volji.

Taktike podsjećaju na one kojima se služe lideri u drugim zemljama, koji su suzbijali slobodu govora i nezavisne medije dok su konsolidovali političku moć — među njima je i mađarski premijer Viktor Orban, blizak saveznik Trampa, čiji stil liderstva mnogi konzervativci u SAD otvoreno veličaju.

- Ono što gledamo jeste, bez presedana, pokušaj države da ućutka nepoželjne govore. Donald Tramp pokušava da diktira šta Amerikanci mogu da kažu - kazao Brendan Najan sa odsjeka političkih nauka na Koledžu Darmut.

Da li Tramp prepisuje od Orbana?

Trampov pristup vršenju vlasti često se poredi sa Orbanovim, koji je na čelu Mađarske od 2010. godine. Orban je neprijateljstvo prema medijima učinio centralnim dijelom svoje politike, a izraz „lažne vijesti“, koji je popularizovao Tramp, koristi za kritičke medije. Nezavisnom novinaru nije dao intervju godinama.

Organizacija Reporteri bez granica navodi da je Orban izgradio „pravo medijsko carstvo potčinjeno partijskim nalozima“ kroz svoje saveznike koji su preuzeli novine i televizije. Taj model, tvrde, omogućio je njegovom Fidesu kontrolu nad oko 80 odsto medijskog tržišta u Mađarskoj. Saveznici Orbana su 2018. gotovo 500 medija koje su kupili poklonili vladinom konglomeratu, uključujući sve lokalne dnevne listove u zemlji.

Opozicione partije se žale da u izbornoj kampanji dobijaju tek zakonski minimum od pet minuta na javnom servisu, dok državne televizije i radija redovno amplifikuju vladine poruke i kleveću Orbanove političke protivnike. Mađarska agencija za medije, popunjena isključivo Orbanovim partijskim kadrovima, prijetila je neobnavljanjem frekvencija kako bi disciplinovala medije, a liberalno orijentisani Klub radio je ugašen.

- Ovdje su kupovali redakcije i mijenjali kompletne uredničke timove - kazao je mađarski medijski analitičar Gabor Poljak.

Ovi napadi na nezavisne medije, zajedno sa sistematskim potčinjavanjem demokratskih institucija, naveli su Evropski parlament da 2022. zaključi da se Mađarska više ne može smatrati demokratijom.

Poljak navodi da je američki medijski pejzaž mnogo veći i raznovrsniji od mađarskog, ali ga zapanjuje spremnost velikih kompanija da se povinuju Trampovim prijetnjama.

- Postoji vrlo čudan oblik autocenzure u Americi. Čak i evropskim očima, zastrašujuće je vidjeti u kojoj mjeri individualne hrabrosti nema. Od Zakerberga do ABC-ja, svi odmah kapituliraju - kaže on.

Suspenzija Kimela dio je šireg obrasca

Ukidanje emisija komičara koji kritikuju Trampa postala je obrazac. Kimel je drugi komičar koji je ove godine ostao bez emisije: CBS je otkazao šou Stivena Kolbera samo nekoliko dana nakon što je on kritikovao nagodbu mreže u sporu sa Trampom oko montiranog intervjua u emisiji „60 minuta“ sa bivšom potpredsjednicom Kamalom Haris, Trampovom protivnicom na izborima prošle jeseni.

CBS je tada naveo finansijske razloge, ali je Tramp slavio odluku, rekavši: „Apsolutno volim što je Kolber dobio otkaz. Njegov talenat je bio manji čak i od njegovog rejtinga. Čujem da je Džimi Kimel sljedeći“.

ABC je u srijedu suspendovao Kimela nakon što je predsjednik Federalne komisije za komunikacije Brendan Kar ranije tog dana na jednom konzervativnom podkastu otvoreno zaprijetio: „Možemo ovo riješiti na lakši ili na teži način“.

Kar je pokrenuo i istragu protiv CBS-a i javnih servisa, nakon što je Tramp ubijedio Kongres da im uskrati finansiranje.

Ovaj slučaj je dodatno apostrofirao Trampove šire napore da prisili novinare, medijske kuće, a sada i komičare i komentatore, da se povinuju njegovom pogledu na svijet. U četvrtak, po povratku iz Velike Britanije, Tramp je poručio da regulatori treba da razmotre ukidanje licenci mrežama koje pružaju, kako je rekao, „samo loš publicitet“.

Tramp je na meti imao i gigante društvenih mreža, tvrdeći da je Meta ukinula svoj program provjere činjenica djelimično zbog njegovih prijetnji, koje su uključivale i zatvor za osnivača Marka Zakerberga.

Čak su i moćni vlasnici medija pokazali popustljivost pod pritiskom. Vlasnik „Vašington posta“ Džef Bezos, čije firme imaju značajne državne ugovore, ukinuo je uredničku podršku kandidatkinji Kamali Haris pred izbore 2024. godine i, poput Mete, donirao milion dolara za Trampovu inauguraciju. ABC News, u vlasništvu Diznija, pristao je na nagodbu od 15 miliona dolara kako bi riješio tužbu koju je podnio Tramp.

Medijski pritisci i u drugim državama

Mađarska nije jedini primjer. U susjednoj Srbiji, populistički predsjednik Aleksandar Vučić optužuje se da od dolaska na vlast ograničava slobodu medija. Kritičari ističu da se to sprovodi kombinacijom političkog pritiska, javnih kampanja blaćenja i finansijskog stezanja medija, čime vlast uspostavlja kontrolu nad glavnim tokovima informisanja i javnim servisom RTS.

Bezbijednost novinara u Srbiji dodatno se pogoršala otkako su prije deset mjeseci izbili studentski protesti protiv Vučićeve vladavine. Grupa Media Freedom Rapid Response navela je u nedavnom izvještaju da su „ozbiljno zabrinuti“ jer novinari u Srbiji rade pod ogromnim političkim pritiskom, suočeni sa fizičkim nasiljem, cenzurom, kampanjama klevetanja, zloupotrebama sudskih procesa i svakodnevnim prijetnjama smrću.

U Rusiji je predsjednik Vladimir Putin još na početku mandata uspostavio potpunu kontrolu nad nacionalnim televizijama, a kasnije je proširio restrikcije na civilno društvo, nezavisno novinarstvo i internet. Serija zakona ograničila je slobodu govora, dok su nezavisni mediji i novinari obilježeni etiketom „strani agent“. Kontrola interneta je stalno pojačavana. Putinov pritisak na medije dodatno je intenziviran nakon invazije na Ukrajinu 2022, kada su donijeti zakoni koji kriminalizuju kritiku rata i natjerali mnoge novinare u egzil.

U Indiji je uspon premijera Narendre Modija pratio i pritisak na komičare i satiričare. Policija je hapsila izvođače zbog šala koje se smatraju uvredljivim za hinduističke bogove ili kritičnim prema Modijevoj partiji. Komičari poput Kunala Kamre i Vir Dasa suočavali su se sa tužbama, otkazivanjem nastupa i prijetnjama nacionalističkih grupa.

Slične represije prema medijima dešavaju se i u više latinoameričkih zemalja. Nikaragva je ranije ove godine napustila glavnu kulturnu agenciju Ujedinjenih nacija u znak protesta zbog nagrade za slobodu medija koju je ta organizacija dodijelila glavnom opozicionom listu „La Prensa“. Taj list se, nakon što su vladine snage 2021. upale u njegovu redakciju u Managvi, uglavnom štampa iz egzila.