UN: Za svjetske rijeke 2023. najsušnija godina u posljednje tri decenije

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je saopštila da je 2023. bila najsušnija godina za svjetske rijeke u posljednje tri decenije, pošto je rekordno topla godina dovela do presušivanja vodenih tokova i doprinijela produženim sušama na nekim mjestima.

U objavljenom izvještaju SMO se takođe navodi da su glečeri koji napajaju mnoge rijeke u svijetu pretrpjeli najveći gubitak mase u posljednjih pet decenija, upozoravajući da topljenje leda može ugroziti dugoročnu bezbjednost vode za milione ljudi širom svijeta.

- Podaci govore o opasnosti u vidu sve ekstremnijih padavina, poplava i suša koje nanose veliki danak životima, ekosistemima i ekonomijama - rekla je generalni sekretar SMO Selest Saulo.

Ona je rekla da su rastuće temperature djelimično dovele do toga da hidrološki ciklus postane „nestalniji i nepredvidiviji“ na načine koji mogu da proizvedu „previše ili premalo vode“ i kroz suše i kroz poplave.

SMO kaže da se oko 3,6 milijardi ljudi suočava sa neadekvatnim pristupom vodi najmanje mjesec godišnje, a očekuje se da će ta brojka porasti na čak pet milijardi do 2050. godine.

Svijet se suočio sa najtoplijom godinom u istoriji 2023. godine, a ljeto ove godine je bilo i najtoplije ljeto ikada koje je izazvalo znake upozorenja za mogući novi godišnji rekord u 2024. godini.

- U posljednje 33 godine podataka, nikada nismo imali tako veliko područje širom svijeta koje je bilo pod tako suvim uslovima - rekao je direktor hidrologije, vode i kriosfere u SMO Stefan Ulenbruk.

SMO je pozvao na poboljšanja u prikupljanju i razmjeni podataka kako bi se razjasnila stvarna slika o vodnim resursima i pomoglo zemljama i zajednicama koje mjere treba da preuzmu kao odgovor.

U izvještaju se navodi da su jug SAD, Centralna Amerika i južnoameričke zemlje Argentina, Brazil, Peru i Urugvaj suočene sa uslovima suše i „najnižim nivoima vode ikada zabilježenim u Amazonu i jezeru Titikaka“, koje se nalazi na granici između Perua i Bolivije.